Program je održan u sklopu projekta ECR-WELL (Dobrobit i mentalno zdravlje znanstvenika na početku karijere u Hrvatskoj: Longitudinalna studija), četverogodišnjeg istraživanja koje financira Hrvatska zaklada za znanost (IP-2022-10-3567). Projekt istražuje radne uvjete, psihološke resurse i profesionalne izazove mladih istraživača te razvija pristupe koji mogu doprinijeti održivijoj znanstvenoj karijeri.

Mali pomaci za održiviji rad

Prva radionica, Mali pomaci, velika promjena: Oblikovanje održive znanstvene karijere i psihološke dobrobiti, bila je usmjerena na svakodnevne obrasce rada u znanstvenom okruženju. Sudionici su promišljali o tome kako visoki standardi, perfekcionizam i osjećaj stalne dostupnosti utječu na produktivnost, motivaciju i psihološku dobrobit.

Kroz strukturirane vježbe i zajedničku raspravu istraživali su načine na koje male promjene u organizaciji rada mogu pomoći u očuvanju energije, fokusa i profesionalne stabilnosti. Posebna pažnja posvećena je razlikovanju zdravih profesionalnih standarda od rigidnog perfekcionizma koji često vodi prema kroničnom pritisku i iscrpljenosti.

Razgovaralo se i o važnosti samosuosjećanja, realističnog sagledavanja vlastitih očekivanja te razvijanja radnih navika koje omogućuju kvalitetan rad bez stalnog osjećaja hitnosti. Sudionici su analizirali svakodnevne situacije povezane s preopterećenjem, vremenskim pritiscima i osjećajem da uvijek treba učiniti više.

Osobne granice kao profesionalna vještina

Druga radionica, Između autonomije i očekivanja: Istraživanje osobnih granica u znanstvenom radu, otvorila je prostor za razgovor o granicama u akademskom okruženju i izazovima s kojima se mladi istraživači često susreću.

Sudionici su istraživali različite vrste granica, od previše propusnih do rigidnih, te promišljali o tome kako razvijati jasniju i stabilniju komunikaciju u zahtjevnim profesionalnim situacijama. Poseban naglasak stavljen je na prepoznavanje vlastitih kapaciteta i potreba, kao i na razlikovanje empatije od preuzimanja odgovornosti za tuđe emocije i reakcije.

Kroz praktične primjere razgovaralo se o pritiscima karakterističnima za ranu fazu znanstvene karijere, uključujući odnose s mentorima, kulturu prekovremenog rada, osjećaj krivnje pri odbijanju dodatnih zadataka te strah od negativnih posljedica postavljanja granica. Sudionici su promišljali o tome kako reagirati svjesnije i smirenije, bez automatskog pristajanja na zahtjeve koji prelaze njihove mogućnosti.

Istaknuto je da granice nisu prepreka suradnji ni znak nezainteresiranosti, već važan dio profesionalne održivosti i međusobnog poštovanja u radnom okruženju.

Važnost podrške mladim istraživačima

Teme mentalnog zdravlja, otpornosti i održivosti znanstvene karijere posljednjih godina dobivaju sve veću važnost u akademskoj zajednici. Mladi istraživači često rade u uvjetima visokih očekivanja, nesigurnosti i intenzivnog radnog ritma, zbog čega su podrška, otvoren razgovor i razvoj praktičnih strategija posebno važni.

Radionice su sudionicima pružile prostor za razmjenu iskustava, samorefleksiju i razvoj alata koje mogu primjenjivati u svakodnevnom radu. Kroz interaktivan pristup naglašena je važnost malih, održivih promjena koje dugoročno mogu doprinijeti većem osjećaju stabilnosti, profesionalnog zadovoljstva i psihološke dobrobiti.

Važnu ulogu u organizaciji radionica imala je Podružnica Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja na IRB-u, koja je prepoznala važnost tema mentalnog zdravlja, profesionalne održivosti i prevencije sagorijevanja u znanstvenoj zajednici. Zahvaljujemo dr. sc. Lani Vujici i Marinu Kutnjaku na angažmanu, podršci i pomoći u organizaciji radionica.

Posebno zahvaljujemo dr. sc. Maji Tadić Vujčić na stručnosti, otvorenosti i poticajnom radu sa sudionicima, kao i svim polaznicima na aktivnom sudjelovanju i razmjeni iskustava.