Stvaraju ih i održavaju uglavnom knjižničari, a radove u najboljem slučaju pohranjuju sami autori. Sve više se ustanova danas odlučuje na to da svoje djelatnike obveže na pohranjivanje svih objavljenih radova.
Prema Direktoriju otvorenih repozitorija (The Directory of Open Access Repositories - OpenDOAR) te Registru otvorenih repozitorija (Registry of Open Access Repositories - ROAR), u svijetu je danas preko 850 otvorenih arhiva, i večinu čine upravo institiucijski repozitoriji. Najveći broj nalazimo u SAD-u, Velikoj Britaniji i Njemačkoj.
U Hrvatskoj su do sada izgrađena tri repozitorija:
FSB zbirka doktorskih radova (http://www.fsb.hr/library/search.php),
Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (http://medlib.mef.hr/) te
DARHIV - Digitalni arhiv Filozofskog fakulteta (http://darhiv.ffzg.hr/).
Na kolokviju će se opisati i usporediti okolnosti u kojima su nastali, njihove svrhe, te iskustva stečena pri implementaciji i održavanju (u područjima softverskih rješenja, izgradnje metapodatkovnih shema, autorskih prava, suradnje s autorima i upravama ustanova, korištenosti i dr.).