Nedavno je u časopisu Nature objavljen članak koji donosi analizu o tome u kolikom postotku zemlje svijeta objavljuju u otvorenom pristupu. Među vodećim zemljama je i Hrvatska u kojoj je 2017. od ukupnog broja objavljenih radova, 60% objavljeno u otvorenom pristupu. Jednako dobro stoji i Velika Britanija.

Norveški konzorcij za visoko obrazovanje i znanost u sklopu organizacije Unit krajem travnja sklopio je ugovor s Elsevierom, poznatim nizozemskim komercijalnim nakladnikom elektroničkih časopisa, kojim je norveškim znanstvenicima omogućeno da objavljuju znanstvene članke u otvorenom pristupu. Riječ je o pilot projektu koji će biti na snazi dvije godine te će omogućiti sedam norveških sveučilišta i 39 znanstvenih institucija objavljivanje znanstvenih informacija u otvorenom pristupu.

OpenAIRE-Advance nastavlja misiju projekta OpenAIRE u okviru podrške mandatima otvorenog pristupa/otvorenih podataka u Europi. Održavajući trenutnu uspješnu infrastrukturu, koju čine ljudska mreža i napredne tehničke usluge, OpenAIRE-Advance učvršćuje svoja dostignuća tako što usmjerava svoje zajednice prema otvorenoj znanosti, s ciljem da ima ulogu pouzdane e-infrastrukture unutar domene Europskog oblaka otvorene znanosti (European Open Science Cloud – EOSC).

OpenAIRE2020 predstavlja početnu točku u dugoročnom radu na implementaciji i osnaživanju utjecaja politike otvorenog pristupa Europske komisije, koji se nadograđuje na postignuća OpenAIRE projekata. Cilj OpenAIRE2020 projekta jest proširiti se i usmjeriti svoj fokus s agenata i resursa znanstvene komunikacije na radne procese, s publikacija na podatke, softvere i ostale rezultate istraživanja, te na njihovu međusobnu povezanost, te ojačati odnose europske infrastrukture otvorenog pristupa s drugim regijama svijeta, osobito s Latinskom Amerikom i SAD-om.

Na svečanoj sjednici Znanstvenog vijeća Instituta Ruđer Bošković (IRB) dodijeljene su godišnje nagrade za najbolje znanstvene radove objavljene od strane znanstvenika IRB-a u 2017. godini.
Dodijeljeno je ukupno 20 godišnjih nagrada za sljedeće znanstvene radove koji su dostupni u Insitucijskom repozitoriju Fulir:

Nagrade za najbolje znanstvene radove objavljene u 2017. godini

1. Maji Levak Zorinc, Niku Bačiću, Petri Burić, Maji Dutour Sikirić, Dariji Domazet Jurašin, Željku Jakšiću, Danielu Marku Lyonsu i Nevenki Mikac za znanstveni rad pod  nazivom: „Effect of protein corona on silver nanoparticle stabilization and ion release kinetics in artificial seawater“ objavljen u znanstvenom časopisu Environmental science & technology, 51 (2017) 1259-1266.
2. Maji Fafanđel, Nevenki Bihari i Željku Jakšiću za znanstveni rad pod nazivom: „Comparison between resident and caged mussels: Polycyclic aromatic hydrocarbon accumulation and biological response“ objavljen u znanstvenom časopisu Marine Environmental Research, 129 (2017) 195-206.
3. Mariju Stipčeviću za znanstveni rad pod nazivom: „An advanced active quenching circuit for ultra-fast quantum cryptography“ objavljen u znanstvenom časopisu Optics Express, 25 (2017) 21861-21876.
4. Petri Čolović, Suzani Szilner, Tei Mijatović, Deši Jelavić Malenica i Nevenu Soiću za znanstveni rad pod nazivom: „Stretched configuration of states as inferred from gamma-ray angular distributions in Ar-40+Pb-208 neutron transfer reactions“ objavljen u znanstvenom časopisu The European Physical Journal A, 53/8 (2017) 166.
5. Ivici Koprivi za znanstveni rad pod nazivom: „Single-Channel Sparse Non-Negative Blind Source Separation Method for Automatic 3-D Delineation of Lung Tumor in PET Images“ objavljen u znanstvenom časopisu IEEE Journal of Biomedical and Health Informatics, 21 (2017) 1656-1666.
6. Ani Sunčani Smith za znanstveni rad pod nazivom: „Membrane fluctuations mediate lateral interaction between cadherin bonds“ objavljen u znanstvenom časopisu Nature Physics, 13 (2017) 906–913.
7. Stipi Lukinu, Tomislavu Stolaru, Martini Tireli, Darku Babiću, Krunoslavu Užareviću i Ivanu Halaszu za znanstveni rad pod nazivom: „Tandem in situ monitoring for quantitative assessment of mechanochemical reactions involving structurally unknown phases“ objavljen u znanstvenom časopisu Chemistry: A European Journal, 23 (2017) 13941–13949.
8. Nikolini Nekić, Jordiu Sancho Parramonu, Ivančici Bogdanović-Radović, Mili Ivandi i Maji Buljan za znanstveni rad pod nazivom: „Ge/Si core/shell quantum dots in alumina: tuning the optical absorption by the core and shell size“ objavljen u znanstvenom časpisu Nanophotonics, 6 (2017) 1055-1062.
9. Jasminki Popović za znanstveni rad pod nazivom: „Synthesis of Lead-Free Perovskite Films by combinatorial Evaporation: Fast Processes for Screening Different Precursor Combinations“ objavljen u znanstvenom časopisu Chemistry of Materials, 29 (2017) 9946–9953.
10. Jeleni Dautović, Vjeročki Vojvodić, Boženi Ćosović i Ireni Ciglenečki-Jušić za znanstveni rad pod nazivom: „Dissolved organic carbon as potential indicator of global change: A long-term investigation in the northern Adriatic“ objavljen u znanstvenom časopisu Science of the Total Environment, 587/588 (2017) 185-195.
11. Petri Marić, Marijanu Ahelu, Ivanu Senti, Senki Terzić, Ivi Mikac i Tvrtku Smitalu za znanstveni rad pod nazivom: „Effect-directed analysis reveals inhibition of zebrafish uptake transporter Oatp1d1 by caulerpenyne, a major secondary metabolite from the invasive marine alga Caulerpa taxifolia“ objavljen u znanstvenom časopisu Chemosphere, 174 (2017) 643-654.
12. Gordani Nedić Erjavec, Matei Nikolac Perković, Dubravki Švob Štrac i Neli Pivac za znanstveni rad: „Cortisol in Schizophrenia: No Association with Tobacco Smoking, Clinical Symptoms or Antipsychotic Medication“ objavljen u znanstvenom časopisu Progress in Neuro-Psychopharmacology & Biological Psychiatry, 77 (2017) 228–235.
13. Lidiji Uzelac, Đaniju Škalameri, Kati Majerski, Nikoli Basariću i Marijeti Kralj za znanstveni rad: „Selective photocytotoxicity of anthrols on cancer stem-like cells: the effect of quinone methides or reactive oxygen species“ objavljen u znanstvenom časopisu European Journal of Medicinal Chemistry, 137 (2017) 558-574.
14. Danijelu Glavaču, Ireni Dokli i Matiji Gredičaku za znanstveni rad pod nazivom: „Chiral Brønsted Acid Catalyzed Enantioselective aza-Friedel-Crafts Reaction of Cyclic α-Diaryl N-Acyl Imines with Indoles“ objavljen u znanstvenom časopisu Journal of Organic Chemistry, 82 (2017) 8752-8760.
15. Marini Šekutor i Kati Majerski za znanstveni rad pod nazivom: „Unraveling the Structure-Affinity Relationship Between Cucurbit[n]urils (n = 7, 8) and Cationic Diamondoids“ objavljen u znanstvenom časopisu Journal of the American Chemical Society, 139 (2017) 3249-3258.
16. Srećku Kirinu, Zoranu Kokanu, Berislavu Periću, Mariju Vazdaru, Željku Mariniću i Draženu Vikić-Topiću za znanstveni rad pod nazivom: „Metalinduced supramolecular chirality inversion of small self-assembled molecules in solution“ objavljen u znanstvenom časopisu  Chemical Communications, 53 (2017) 1945-1948.
17. Kristini Sklepić, Radhi D. Banhatti i Andrei Moguš-Milanković za znanstveni rad pod nazivom: „Insights from Local Network Structures and Localized Diffusion on the Ease of Lithium Ion Transport in Two Mixed Glass-Former Systems“ objavljen u znanstvenom časopisu Journal of Physical Chemistry C, 121 (2017) 17641-17657.
18. Kruni Vukušiću, Renati Buđa i Ivi Mariji Tolić za znanstveni rad pod nazivom: „Microtubule Sliding within the Bridging Fiber Pushes Kinetochore Fibers Apart to Segregate Chromosomes“ objavljen u znanstvenom časopisu Developmental Cell, 43 (2017) 11-23.e6.
19. Anamariji Brozović za znanstveni rad pod nazivom: „The relationship between platinum drug resistance and epithelial–mesenchymal transition“ objavljen u znanstvenom časopisu Archives of Toxicology, 91 (2017) pp. 605-619.
20. Olegu Antipinu za znanstveni rad pod nazivom: „UV complete composite Higgs models“  objavljen u znanstvenom časopisu Physical Review D, 95 (2017) 035019.

U srijedu, 19.12.2018. će se u 15:00 u predavaonici 3. krila održati 139. kolokvij Centra za znanstvene informacije:

Ivana Hebrang Grgić, Filozofski fakultet, Zagreb
OTVORENOST U ZNANOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU
- predstavljanje knjige -

Knjiga Otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju (Školska knjiga, 2018.) sastoji se od 19 poglavlja čiji se autori u svom svakodnevnom radu bave nekim od aspekata otvorenosti. Odabrani su autori iz raznih područja i raznih ustanova radi stvaranja što kvalitetnije i što šire predodžbe o stanju otvorenosti u hrvatskoj i svjetskoj znanosti i visokom obrazovanju. Knjiga je podijeljena u četiri cjeline – Otvorena znanost, Otvoreno visoko obrazovanje, Otvorene tehnologije i upravljanje pravima te Primjeri ostvarivanja otvorenosti.

139. kolokvij Centra za znanstvene informacije
Ivana Hebrang Grgić, Filozofski fakultet, Zagreb
OTVORENOST U ZNANOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU
- predstavljanje knjige -

Prijave su još uvijek u tijeku...

U Institucijski repozitorij Fulir mogu se pohraniti različiti dokumenti. Trenutno dominiraju znanstveni radovi /77,9%), na drugom su mjestu (9,3%) neobjavljeni radovi s konferencija (prezentacije, posteri),  a treći su objavljeni radovi s konferencija u zbornicima (5%). 

Najkorišteniji neobjavljeni radovi s konferencija su:

Top 10 autora po broju preuzimanja radova u Fuliru su:

A top 10 najkorištenijih djela su: