Baza podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj – POIROT je informacijski servis Centra za znanstvene informacije IRB-a koji na jednom mjestu nastoji okupiti podatke o svim domaćim i inozemnim znanstvenim i stručnim projektima na kojima sudjeluju djelatnici i ustanove iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske. Zapisi o projektima se u POIROT-u dodatno povezuju sa zapisima o hrvatskim ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja te osobama koje surađuju na tim projektima što omogućava izvještavanje o sudjelovanjima na projektima na razini osoba i ustanova.

POIROT je osmislio i razvio Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković te je 2016. godine objavljena njegova prva verzija koja se od tada kontinuirano razvija i nadograđuje novim funkcionalnostima. POIROT je interoperabilan s OpenAIRE portalom koji iz njega preuzima podatke o projektima hrvatskih tijela koja financiraju znanstvene projekte te ih koristi kao normativne zapise u svojoj normativi znanstvenih projekta. Tijekom 2018. godine je uspostavljena suradnja s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) u sklopu koje je kroz projekt sufinanciran u okviru operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali iz Europskog socijalnog fonda Europske unije - Unapređenje sustava osiguravanja i unapređenje kvalitete visokog obrazovanja – SKAZVO, financirana prilagodba POIROT-a za potrebe prikupljanja podataka o projektima na kojima sudjeluju hrvatska visoka učilišta te njihov prijenos u MOZVAG i daljnje korištenje u procesima reakreditacije visokih učilišta.

Podatke o novim projektima u POIROT mogu unijeti članovi hrvatske akademske i istraživačke zajednice prijavom u sustav svojim Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript korisničkim podacima, a tako uneseni zapisi će biti vidljivi nakon administratorske provjere i dodatnog uređivanja unesenih podataka. Dio projekata većih financijera unosi centralizirano Centar za znanstvene informacije, nakon čega je u pojedinim slučajevima potrebno dodatno upisati/urediti pojedine podatke.

Ustanove iz sustava znanosti i visokog obrazovanja mogu od Centra za znanstvene informacije IRB-a zatražiti imenovanje svojeg administratora POIROT-a pri ustanovi popunjavanjem za to predviđenog obrasca i njegovim slanjem na adresu:

Institut Ruđer Bošković
Centar za znanstvene informacije
Bijenička cesta 54
10000 Zagreb

Administratori pri ustanovama će prije dodjeljivanja administratorskih ovlasti proći potrebnu edukaciju, nakon čega će moći uređivati podatke o projektima pridružene ustanovi za koju su im dodijeljene administratorske ovlasti. Podatke o projektima iz POIROT-a koriste i drugi informacijski servisi za povezivanje objekata koje pohranjuju s informacijama o projektima, kao što su Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI, digitalni repozitoriji otvoreni na infrastrukturi Digitalnih akademskih arhiva i repozitorija – DABAR i dr.

FULIR FAQ - sve što vas zanima o FULIR-u, otvorenom pristupu, autorskim pravima i sl.

Odluka o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij instituta Ruđer Bošković - FULIR

Idealni uvjeti znanstveno-istraživačkog rada podrazumijevaju, između ostalog, i nesmetan pristup svim rezultatima istraživanja vezanih uz određeno područje djelovanja pojedinog znanstvenika, koji se uglavnom objavljuju kroz znanstvene radove. Isto tako, podrazumijevaju i mogućnost objavljivanja vlastite produkcije (pojednica ili ustanove) na način da bude vidljiva i dostupna cjelokopunoj znanstvenoj zajednici. Napretkom informacijskih tehnologija te postupnim prelaskom s tiskanih na digitalna izdanja javljaju se i nove mogućnosti znanstvenog publiciranja, a usporedo s time i inicijativa "otvorenog pristupa" - slobodno dostupnog i besplatnog pristupa rezultatima znanstveno-istraživačkog rada.

Institucijski repozitorij definira se kao on-line platforma za prikupljanje i arhiviranje (u digitalnom obliku) cjelovite intelektualne produkcije neke ustanove.

Digitalne sadržaje koje stvaraju znanstveno-istraživačke ustanove poput Instituta Ruđer Bošković možemo podijeliti u nekoliko skupina: znanstveni radovi (preprint, postprint), disertacije, magistarski radovi, diplomski radovi, te dokumenti vezani uz svakodnevni akademski život znanstvenika, npr. materijali vezani uz nastavne aktivnosti, izvještaji, multimedijalni sadržaji (fotografije, zvučni i tonski zapisi). Svaki takav objekt moguće je pohraniti u repozitorij i regulirati mu razinu pristupa.

FULIR (Full-text Institutional Repository of the Ruđer Bošković Institute) je platforma za prikupljanje, pohranu i dugotrajno očuvanje znanstvene produkcije i dokumentarnih materijala Instituta Ruđer Bošković. Repozitorij je uspostavljen zahvaljujući vlastitim snagama Centra za znanstvene informacije, iskustvu, znanju i entuzijazmu njezinih djelatnika. Kao programsko rješenje za izgradnju institucijskog repozitorija odabran je Eprints, koji se temelji na otvorenom kodu. Na taj način Centar za znanstvene informacije IRB-a ostao je dosljedan svojoj filozofiji i tradiciji korištenja programskih rješenja zasnovanih na otvorenom kodu.

Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI  prikuplja bibliografske podatke o svim publikacijama koje su napisali hrvatski znanstvenici. Repozitorij trenutno sadrži preko 280.000 bibliografskih zapisa (oko 20.000 godišnje). CROSBI služi i kao repozitorij otvorenog pristupa (OA) za više od 6.000 publikacija sa cjelovitim tekstom. CROSBI zapisi jednoznačno su pridruženi matičnom broju znanstvenika, instituciji, znanstvenom projektu i znanstvenom području, što daje velike mogućnosti pretraživanja i pregledavanja.

Podaci pohranjeni u bazi podataka koriste se osim za potrebe redovitih godišnjih izvješća MZO-a, kao potpora radu prosudbenih skupina, za potrebe napredovanja u zvanjima, izradu tekućih (on-demand) bibliografija pojedinih ustanova, projekata i znanstvenika i dr. Posebnost ove bibliografije osiguravaju znanstvenici koji podatke o svojim radovima unose kontinuirano, često čak i prije nego što je rad objavljen, što osigurava ažurnost baze podataka.

OSTrails (Open Science Plan-Track-Assess Pathways) je trogodišnji projekt iz programa Obzor Europa koji ima za cilj utemeljiti implementaciju FAIR procjene i strojne izvedivosti u Europskom oblaku otvorene znanosti unapređenjem i povezivanjem procesa i alata za planiranje te praćenjem i vrednovanjem znanstvenog istraživanja.

Dokumenti poput planova upravljavanja podacima (engl. Data Management Plans) imaju ključnu ulogu u istraživanju, podržavajući istraživače u praćenju najboljih praksi organiziranosti u procesima istraživanja. Iako su planovi upravljanja podacima od iznimne važnosti, njihova procjena u širem kontekstu predstavlja izazov, zbog čega se fokus okreće na njihovu FAIR-ifikaciju (od engl. Findable, Accessible, Interoperable and Reuseable) i integraciju u znanstvene grafove znanja (engl. Scientific Knowledge Graphs). Proširivanjem vrednovanja istraživanja van sfere znanstvenih publikacija, javljaju se mnoge prepreke. Kod znanstvenih grafova znanja, to su interoperabilnost te semantička i sintaktička heterogenost, dok se prilikom pokušaja standardizacije FAIR načela javljaju prepreke njihove interpretacije i implementacije, posebice u proširivanju na druge digitalne objekte.

Projekt OSTrails proaktivno se nosi s tim preprekama kroz suradnički pristup i pruža praktična rješenja na tri razine:

• Na razini planiranja, projekt OSTrails teži povećati učinkovitost planova upravljanja istraživačkim podacima, kroz njihovu transformaciju u „žive“, međusobno povezane, strojno izvedive (engl. machine-actionable) resurse, čineći ih instrumentom za poboljšanje kvalitete upravljanja istraživačkim podacima.
• Za razinu praćenja, OSTrails je usmjeren na uspostavu otvorenog, interoperabilnog i visokokvalitetnog ekosustava znanstvenih grafova znanja, na temelju čega bi mogli poslužiti kao dokazi o provedbi FAIR načela otvorene znanosti u zajednicama.
• U procesima evaluacije, projekt ima za cilj pomaknuti fokus s FAIR procjene na FAIR pomoć kroz razvoj modularnih i proširivih testova procjene provedbe FAIR načela koji će biti ugrađeni u različite alate za upravljanje istraživačkim podacima.

Metode, alati, usluge, smjernice i obuka koje nastaju kao rezultat bit će predstavljeni kao sastavni dijelovi rješenja za istraživače i podršku istraživanja prilikom ostvarivanja FAIR principa u bilo kojoj fazi životnog ciklusa istraživanja za bilo koji digitalni objekt, namijenjene ustanovama koje financiraju i/ili provode istraživanja i izdavačima radi unapređenja kvalitete upravljanja podacima za svaki zajednički, financirani i objavljeni istraživački rezultat.

OSTrails nastoji smanjiti prepreke u planiranju i izvedbi FAIR istraživanja, potičući prijelaz s evaluacije FAIR načela na praksu koja ih podržava, te poboljšati praćenje i vrednovanje istraživanja kroz povezaniji znanstveni rad. Projekt se temelji na usklađivanju sa Research Data Alliance (RDA) okvirima interoperabilnosti postavljajući ambiciozne ciljeve unapređenja implementacije FAIR načela u kontekstu različitih digitalnih objekata, poput publikacija, podataka, softvera, radnih tokova, metoda, protokola stojno izvedivih planova upravljanja podacima i nastavnih materijala. Fokus je i na razvoju metrika specifičnih za pojedine discipline unutar felksibilnog modela i definiranju minimalnih standarda usklađivanja određene vrste obrađenog digitalnog objekta s FAIR načelima. Sve aktivnosti unutar OSTrails projekta predstavljaju važne korake prema ostvarivanju FAIR principa u europskom znanstvenom istraživanju, omogućujući bolje planiranje, praćenje i vrednovanje znanstvenih saznanja s fokusom na transparentnosti, interoperabilnosti i ponovnoj upotrebljivosti podataka.

Koordinator OSTrails projekta je OpenAIRE, a konzorcij se sastoji od 38 partnera, od kojih će njih 24 (a među njima je i IRB) provoditi nacionalne ili tematske pilote kojima je cilj na nacionalnoj razini i/ili na tematskoj infrastrukturi unaprijediti organizaciju i dostupnost istraživačkih podataka. Cjeloviti popis ustanova partnera možete pronaći na poveznici: https://cordis.europa.eu/project/id/101130187

Projekt je započeo inicijalnim sastankom konzorcija koji se održao u Ateni, 5. i 6. veljače 2024., a traje 36 mjeseci, tj. do 31. siječnja 2027. godine.

PATTERN (Piloting open and responsible Activities and Trainings Towards the Enhancement of Researchers Networks) je projekt u sklopu Obzor Europa (Horizon Europe) programa Europske unije s ciljem promicanja prakse otvorenog i odgovornog istraživanja i inovacija (eng. Responsible Research and Innovation - RRI) razvojem i pilotiranjem aktivnosti i treninga za znanstvenike u svim fazama njihove karijere. Projekt je financiran u okviru Okvirnog programa Obzor Europa (HORIZON Europe), traje 42 mjeseca i u njega je uključeno sveukupno 19 organizacija i ustanova iz 13 europskih zemalja. Jedan od partnera je i Institut Ruđer Bošković čiji će Centar za znanstvene informacije i Odsjek za odnose s javnošću i promidžbu popularizacijskih projekata aktivno surađivati na projektu, između ostaloga, razvijajući i provodeći treninge za znanstvenike.

Implementacija PATTERN-a započinje sustavnim mapiranjem i sveobuhvatnom analizom suvremenih mogućnosti edukacije za znanstvenike o otvorenom odgovornom istraživanju i inovacijama (eng. Open RRI). Nakon konsolidacije postojećeg znanja i utvrđivanja nedostataka u prvoj fazi, u okviru PATTERN-a razvit će se inovativni nastavni planovi i programi, stavljajući naglasak na inkluzivnost i pravednost modula.

Teme obuhvaćene nastavnim planovima i programima uključuju otvorenu znanost, otvoreni pristup i FAIR upravljanje istraživačkim podacima, što će promicati znanstvenu čestitost i otvorenost RRI. Potiču se inicijative znanosti za javnost i znanstvene komunikacije, a osim toga, projekt se bavi i dimenzijama spola, nediskriminacije i uključenosti u istraživanje, diseminacijom i iskorištavanjem rezultata projekta te upravljanjem i vodstvom (npr. upravljanje emocijama i očekivanjima u istraživanju, postizanje uspjeha s manje stresa i sl.).

PATTERN treninge provodi i u praksi testira 9 partnera i 5 pridruženih ustanova koje djeluju kao pilot ustanove (AU, SISSA, CRI, OpenAIRE, UNISR, KNAW, RBI, SciLink, UMinho, UHelsinki, TCD, IZTECH, UDebrecen, HEAL-Link). Osim provođenja treninga unutar ustanova partnera, PATTERN će koristiti i OpenAIRE-ovu široku mrežu partnera za pilotiranje nastavnih planova i programa. Ovu mrežu činit će Hrvatska, Finska, Grčka, Mađarska, Irska, Nizozemska, Portugal i Turska, uključujući OpenAIRE-ove članove i NOAD-e (eng. National Open Access Desk).

PATTERN treninzi otvoreno su dostupni na digitalnoj platformi OpenPlato koja pruža rješenje za smještaj i diseminaciju besplatno dostupnih modula treninga. Platforma omogućuje mobiliziranje i moderiranje zajednice istraživanja i inovacija te širenje informacija odgovarajućim tijelima i ustanovama zaduženima za edukaciju znanstvenika i diseminaciju rezultata projekta.

Na temelju prikupljenih znanja i analiza provedenih tijekom trajanja projekta, razvit će se niz preporuka za politike upućene tijelima Europske unije i nacionalnim tijelima, kao i akterima visokog obrazovanja i znanstveno-istraživačkim ustanovama.

Partneri na projektu su Agencija za promociju europskog istraživanja (APRE, Italija), Sveučilište Aarhus (AU, Danska), GLOBAZ, S.A. (LOBA, Portugal), Europska znanstvena zaklada (ESF, Francuska), Centar društvenih inovacija (ZSI, Austrija), Međunarodna škola za napredne studije (SISSA, Italija), Centar za interdisciplinarna istraživanja (CRI, Francuska), OpenAIRE AMKE (Grčka), Sveučilište u Helsinkiju (UHelsinki, Finska), Trinity College Dublin (TCD, Irska), Tehnološki institut İzmir (IZTECH, Turska), Sveučilište u Debrecenu (UDebrecen, Mađarska), Sveučilište Patras (HEAL-Link, Grčka), European Association of Research Managers and Administrators (EARMA, Belgija), Sveučilište San Raffaele (UNISR, Italija), Kraljevska nizozemska akademija znanosti i umjetnosti (KNAW, Nizozemska), Institut Ruđer Bošković (RBI, Hrvatska), Stichting SciLink (SciLink, Nizozemska) i Sveučilište Minho (UMinho, Portugal).

Šestar je interaktivna baza podataka znanstvenih instrumenata smještenih pri znanstvenim, istraživačkim i visokoškolskim ustanovama u RH, čiju nabavku je prvenstveno financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Raspoložive informacije trebale bi unaprijediti korištenje postojećih instrumenata, te potaknuti suradnju među znanstvenicima.