60. kolokvij Knjižnice IRB-a u suradnji s S CARNet-om, Multimedijalnim institutom i Hrvatskim informacijskim I dokumentacijskim društvom:
OTVORENI PRISTUP I NOVA MJERILA ZNANSTVENOG UTJECAJA (na egleskom)
Stručna komunikacija u znanosti općenito uključuje tri komponente: podatke dobivene eksperimentalnim istraživanjem, znanstveno-recenzirani članak koji obrazlaže i tumači podatke te metapodatke koji opisuju ili tumače podatke na kojima se članak temelji. Tradicionalno je odgovornost za prikupljanje, distribuiranje i arhiviranje tih informacija uglavnom bila na izdavačima znanstvenih časopisa.
61. kolokvij Knjižnice IRB-a: WebPAC2 - KNJIŽNIČNI KATALOG WEB 2.0 GENERACIJE
Gledate svoj postojeći knjižnični katalog ili web portal i čini vam se da je ostatak Interneta otišao u nekom drugom smjeru? Vidjeli ste Gmail, GoogleMaps ili neki drugi dinamički web site Web 2.0 generacije? Čini vam se da sve više nestaje granica između programa koje imate instalirane na svom računalu i načina na koji koristite Web? Ili priželjkujete da se to desi?
62. kolokvij Knjižnice IRB-a: RJEŠAVANJE PROBLEMA METODAMA RAČUNALNE INTELIGENCIJE: recepti iz male prodavaonice užasa
Algoritmi umjetne inteligencije standardno se koriste u medicini, ekonomiji, kemiji, biologiji, fizici, vojnoj i računalnoj industriji... Problemi koje rješavaju raznovrsni su: prepoznavanje lica, rukopisa, govora, rano dijagnosticiranje bolesti, predviđanje ponašanja kupca, predviđanje svojstava molekule, oblikovanje i prikaz ljudskog znanja iz određenog područja...
63. (IZVANREDNI) kolokvij Knjižnice IRB-a: OKRUŽENJE ČESTITOSTI ZNANSTVENIH USTANOVA
U jednog dijela autora znanstvenih priopćenja postoji nerazumijevanje i nepoštivanje nekih temeljnih pravila znanstvenoistraživačke etike. Najveći broj takvih prekršaja proizlazi iz nepoznavanja pravila. Najčešće postoji nerazumijevanje autorskih doprinosa, ali dio prekršaja vezan je i uz ozbiljne prekršaje kao što su plagiranje ili falsificiranje podataka. Na stavove o prihvatljivim navikama u znanstveno-publicističkom ponašanju, pored temeljnih životnih iskustava i osobnog značaja, utječu i nepisana pravila najbližeg znanstvenog okruženja, kao i neposredni znanstveni okoliš.
64. kolokvij Knjižnice IRB-a: STUDENT: U POTRAZI ZA KNJIŽNICOM (MYSTERY SHOPPING U HRVATSKIM KNJIŽNICAMA)
U radu će studenti četvrte godine Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu prikazati kako su kao informacijski stručnjaci pristupili istraživanju sve važnijega dijela informacijskog zanimanja, a to je umijeće ophođenja s korisnicima. U svom pilot istraživanju pokušali su, pomoću metode tajnih kupaca (Mystery shopping), vrednovati usluge knjižnica i knjižničara.
65. kolokvij Knjižnice IRB-a: UNIMARC ILI MARC 21: ZAŠTO JE TO UOPĆE VAŽNO?
Prvo će se dati kratki pregled nastanka formata MARC 21 i UNIMARC te njihov razvoj ovisno o uvjetima pod kojima su nastajali, kataložnim pravilima i raspoloživom informacijskom tehnologijom. Analizirat će se usporedba dvaju formata na njihovim svojstvima kritičnim za određene bibliografske uvjete. Na kraju će se osvrnuti na utjecaj koji formati za strojno čitljivo katalogiziranje mogu imati na nacionalnu strategiju razvoja u području bibliografske kontrole i šire.
66. kolokvij Knjižnice IRB-a: BOLONJSKI PROCES – ULOGA KNJIŽNICA U STRATEŠKOM ISKORAKU EUROPSKIH SVEUČILIŠTA
Na Sveučilištu u Helsinkiju održao se od 17.-18. svibnja ove godine 3. seminar za knjižničare sveučilišta glavnih europskih gradova UNICA. Seminaru su prisustvovali predstavnici 19 sveučilišta. Glavne teme seminara bile su uloga knjižnica u Bolonjskom procesu i trendovi u znanstvenoj komunikaciji, s naglaskom na tzv. otvorenom pristupu.
67. (IZVANREDNI) kolokvij Knjižnice IRB-a: INFORMATION FUNCTIONS IN NATIONAL INFORMATION ECONOMIES
Report on a research project to assess the numbers of staff involved in providing information functions in business for access to and use of external sources, assessed for categories of industry including information industries. Three countries are being examined in this study: the United States, the United Kingdom, and Croatia.
68. kolokvij Knjižnice IRB-a: VELIKO PROLJETNO SPREMANJE : KAKO POSPREMITI RADOVE NASTALE U VAŠOJ AKADEMSKOJ USTANOVI?
O otvorenim arhivima ili repozitorijima počelo se govoriti 2002. godine, nakon što su u Budimpeštanskoj inicijativi za otvoreni pristup prepoznati kao jedan od putova za postizanje otvorenog pristupa svim objavljenim rezultatima znanstvenih istraživanja. Tada je započeo trend izgradnje digitalnih otvorenih arhiva pri sveučilištima i znanstvenim institutima. Takvi arhivi imaju namjeru prikupiti sve rezultate znanstvenog rada nastale u okviru ustanove, te svjedoče o njenoj kvaliteti i produktivnosti.
69. kolokvij Knjižnice IRB-a: E-UČENJE ZASNOVANO NA OTVORENOM KODU
E-učenje kao oblik nastave koristi se u sve većoj mjeri,bilo u srednjoškolskoj, visokoškolskoj ili cjeloživotnoj izobrazbi. Predavač će pokušati prikazati svoja iskustva vezana uz odabir, implementaciju i korištenje sustava za učenje na daljinu (e-učenje) na razmjerno velikoj i heterogenoj instituciji kao što je to Filozofski fakultet u Zagrebu.
|
|