18. rujna 2023. s početkom u 15 sati voditelj Centra za znanstvene informacije Bojan Macan i voditeljica Odsjeka za korisničku podršku unutar Odjela za CroRIS u CZI-ju Marina Mayer održali su jednosatno predavanje o novom Informacijskom sustavu znanosti - CroRIS. Izlaganju je prisustvovalno 20-ak ljudi uživo u dvorani 1. krila Instituta Ruđer Bošković i preko 60 sudionika preko Zoom platforme.
153. kolokvij Centra za znanstvene informacije
UTORAK, 19.9.2023., s početkom u 15:00 sati:
Bojan Macan i Marina Mayer, Institut Ruđer Bošković:
Informacijski sustav znanosti - CroRIS - sve o sustavu znanosti na jednom mjestu
Hrvatska zaklada za znanost prepoznala je važnost Plana upravljanja istraživačkim podacima pa je, u skladu s europskim i svjetskim trendovima, uvela obvezu izrade Plana upravljanja podacima za sva izvješća za natječajne rokove za programe „Istraživački projekti“ (IP, IPS, IPCH) i „Uspostavni istraživački projekti“ (UIP) (šifre natječajnih rokova: 2019-04, 2020-02, 2020-01, 2020-10, 2021-04, 2021-10) koja se podnose od 15. ožujka 2022. godine, koji postaje obvezni dio redovitog izvješća i obvezni dio dio prijavne dokumentacije za sve buduće natječaje HRZZ-a.
I ove, kao i svake godine u listopadu obilježava se Tjedan otvorenog pristupa zanimljivim online događanjima koja uključuju predavanja, diskusije, razmjenu iskustava i približavanje pojma otvorenog pristupa širokoj publici.
Ovogodišnji se Tjedan otvorenog pristupa obilježava od 25.-31.10.2021. pod nazivom 'Važno je kako otvaramo znanje: izgradnja strukturne jednakosti'.
Raspored događanja na IRB-u dostupan je na portalu Otvorena znanost.
Bio je to sunčani rujanski dan kada je Jon nasmijan stigao na zadarski aerodom, vraćajući se baš s Balija, kako bi sudjelovao kao pozvani predavač na našoj PUBMET2018 konferenciji o otvorenoj znanosti. Srdačan i neposredan kakav je bio, navigirao me je vješto dok sam vozila posuđeni automobil od aerodroma do centra Zadra, pričajući o tjednima provedenim na Baliju. Tako je započelo naše prekratko, ali duboko prijateljstvo. Jon je u Zadru ostao četiri dana tijekom kojih smo se puno družili, raspravljali o različitim temama vezanim i nevezanim uz posao. Beskompromisan i strastven u svom poslu, Jon je zacijelo bio jedan od najboljih zagovaratelja otvorene znanosti. Njegovi su interesi bili brojni i sve ih je živio punim plućima.
Jona sam prvi puta upoznala u rujnu 2017. g. u Ateni, kada smo zajedno sudjelovali u sesiji o recenzijskom postupku u sklopu Open Science Fair (OSF) konferencije u organizaciji OpenAIRE-a. Od tada smo se susretali na brojnim sastancima i konferencijama. Zajednica otvorene znanosti je brojna, dinamična i prepuna zanimljivih i sposobnih grupa i pojedinaca, ali malo tko je živio otvorenu znanost na način na koji je to činio Jon. Osobno u inicijativama otvorenosti u znanosti sudjelujem nekoliko desetljeća, a iako su pomaci vidljivi, nerijetko su začinjeni brojnim kompromisima, ponekad krivo usmjereni, zamućeni ili nedovoljno odlučni. Razmatrajući učinke svih uloženih napora, ponekad mi se činilo da tapkamo u mjestu i da se suštinske promjene u znanstvenoj komunikaciji ne dešavaju uopće ili se dešavaju jako sporo. Beskompromisan i odlučan kakav je bio Jon je na najbolji način artikulirao prisutne izazove i rješenja, pratio me u vlastitim propitivanjima, dijelio samnom dvojbe, uvijek iznalazeći pozitivne opcije. Tijekom naših dugih razgovora nastojali smo predvidjeti moguće ishode pojedinih inicijativa, istovremeno realno sagledavajući moguće prepreke i njihov utjecaj.
Doktorat iz područja paleontologije stekao je na Imperial College London, Department of Earth Science and Engineering, a proučavao je evoluciju dinosaura, krokodila i drugih životinja, sustavno potičući promjene u znanstvenoj komunikaciji. Tako je osnovao otvorenu izdavačku platfomu paleorXiv. Dvije je godine bio komunikacijski direktor pri ScienceOpen. Aktivno je sudjelovao u uređivanju brojnih časopisa, kao što su PLOS Paleo Community, Geoscience Communication, Journal of Evidence-Based Healthcare i dr. Vodio je kampanju protiv privatizacije znanja pri Education International, vodio je stvaranje Strategije otvorene znanosti, bio ambasador ASAPbio i Centra za otvorenu znanost, savjetnik u Figshare, Guaana i ScienceMatters, mentor unutar Mozilla Open Leaders i suvoditelj berlinskih Open Science meetup-a. Član je Global Young Academy i nezavisni istraživač pri IGDORE. Autor je više desetaka radova (https://orcid.org/0000-0001-7794-0218), a objavljuje i knjige za djecu o dinosaurima (Excavate! Dinosaurs: Paper Toy Paleontology)! Aktivan je i nadasve zanimljiv pisac na drušvenim mrežama (Facebook i Twitter) kao @protohedgehog i blogger (http://fossilsandshit.com/).
Jon je nerijetko u svojim izlaganjima kao srž problema isticao velike izdavače i nemogućnost značajnijih promjena u okolišu u kojem „razvoj“ diktiraju njihovi profiti. Iako uvijek birajući riječi, jasno je i neuvijeno iznosio stavove koje su mnogi dijelili, ali ih nisu imali hrabrosti izreći. S velikim je entuzijazmom osnovao i gradio OpenScience MOOC (Massive Online Open Community) promovirajući vrijednosti otvorene znanosti, okupljajući zajednicu otvorenih praksi i podučavajući nove generacije istraživača otvorenih praksi.
Jona ću uvjek pamtiti kao srdačnu i vedru osobu, uvijek raspoloženu za šalu, pa i kada se radilo o vrlo ozbiljnim temama. Ono što ga je najviše razlikovalo od drugih bio je potpuni izostanak ega, nesebičnost i spremnost da svaki svoj doprinos podijeli sa zajednicom i hrabrost da bude svoj. Posljednje Jonovo razdoblje obilježio je nezapamćen medijski progon, nakon čega se uglavnom povukao, radeći na sebi i svom osobnom razvoju. Moja zadnja suradnja s Jonom bila je vezana uz višeautorski rad „A tale of two opens: Intersections between Free and Open Source Software and Open Scholarship“ u kojem se propituju sličnosti i razlike između zajednica otvorenog kôda i otvorene znanosti te predlažu koraci koji će dovesti do značajnog napretka unutar obje zajednice.
Jonovim odlaskom zajednica otvorene znanosti izgubila je svog najgorljivijeg, najnesebičnijeg i najhrabrijeg zagovaratelja. Ja sam izgubila dragog prijatelja, čiju ću uspomenu zadržati zauvijek negdje duboko u sebi.
___
Ako dio vas poželi upoznati Jona i saznati čime se bavio, njegov blog je divno mjesto za saznati pametnu stvar začinjenu revoltom i inatom za promjenom svih velikih i malih sustava radi kojih je nešto nepravedno.
Poštovani,
u skladu s Odlukom ravnatelja IRB-a od 19.3.2020. o posebnoj organizaciji rada na Institutu u cilju sprečavanja širenja bolesti COVID-19, obavještavamo vas da su čitaonice Centra za znanstvene informacije IRB-a do daljnjega zatvorene za korisnike.
Rad djelatnika Centra je organiziran od kuće, no većina naših usluga će vam i dalje biti dostupna.
Možete nas kontaktirati putem naših informacijskih sustava koje i dalje nastavljamo održavati, putem neke od naših mailing lista i/ili osobno pojedinog djelatnika na njegovu adresu e-pošte.
Kontakt e-mail adrese za pojedine usluge su:
Pojedinačni kontakti djelatnika Centra navedeni su na: http://lib.irb.hr/web/hr/o-knjiznici/djelatnici.html
Srdačan pozdrav,
Vaš Centar za znanstvene informacije
Ovogodišnji Tjedan otvorenog pristupa obilježava se od 21. do 27. listopada, odnosno ovaj tjedan. Međunarodna je to inicijativa koja se svake godine u listopadu obilježava diljem svijeta s ciljem promoviranja otvorenog pristupa znanstvenim informacijama.
Sezona dopusta je već započela, vrijeme je da nahrčkate dobre knjige za čitanje na plaži! Ljeto je i vrijeme čišćenja krame iz stanova, iskoristite priliku riješiti se viškova knjiga!
Početkom 2018. godine Elsevier je “izbacio” novu uslugu za pretraživanje podatkovnih repozitorija - Elsevier DataSearch – alat za pretraživanje podataka (data search engine) koji omogućuje pretragu različitih vrsta i formata podataka koji su pohranjeni u raznim repozitorijima, a indeksiraju se u Elsevieru. Pretražuju se Zenodo, Mendeley Data, Harvard Dataverse, ArXiv i mnogi drugi.
Kako bi se olakšalo pronalaženje važnih i korisnih podataka o pojedinom istraživanju, rezultati pretraživanja na jedinstven način prikazuju skup podataka. Korisnicima se omogućuje brzo pregledavanje i procjena podataka čak prije pregleda u repozitoriju u kojem su podaci pohranjeni. Tražilica pretražuje stvarne podatke, npr. proračunske tablice i slike, te tako pomaže korisnicima pretražiti više potencijalno zanimljivih skupova podataka. Za što točnije podudaranje upita s predmetima opisanima u istraživanju, Elsevier DataSearch indeksira i podatke o podacima (metapodatke). Korisnici također mogu pretraživati podatke prema vrsti podataka, izvoru i vrsti izvora te datumu objavljivanja.
Sve u svemu, zanimljiv alat koji će zasigurno pomoći mnogima u pronalasku potrebnih informacija. Ovaj novi alat i dalje je u fazi razvoja pa Esevier poziva da im se jave svi koji imaju podatkovni repozitorij ili kakav interesantan prijedlog i primjedbu!
Kako radi Elsevier Datasearch mo\ete pogledati ovdje.
![]() |
|
![]() |
|