Prosječna godišnja plaća znanstvenika u Hrvatskoj iznosi 16.671 euro, što je više nego dvostruko niže od prosjeka plaća istraživača u EU koji je 37.948 eura, pokazuju rezultati istraživanja Europske komisije.
Jedna od ljepših stvari u životu je uvaliti se u ligeštul i gledati zvjezdano nebo, međutim zvijezde su sve manje vidljive zbog svjetlosnog onečišćenja. Pročitajte zanimljivi članak na tu temu u novom broju KUI.
Marijana Hranjec sintetizirala je čak 29 novih kemijskih spojeva. A jedan od njih pokazao je jako antitumorsko djelovanje. Posebice kod raka debelog crijeva i gušterače.
U prosincu prošle godine pojavio se novi alat za rangiranje časopisa i zemalja, čime je Journal Citation Report konačno dobio konkurenciju, k tome još i besplatnu! Riječ je o SCImago Journal & Country Rank (SJR) bazi podataka koja je razvijena u Španjolskoj i puštena u rad u prosincu prošle godine. Ovaj besplatni alat za rangiranje časopisa i zemalja kao podlogu koristi podatke iz Elsevierevog Scopusa.
Ako ste mislili da je su znanstveni radovi suhoparni, dosadni i nerazumljivi, možda promijenite mišljenje nakon što bacite pogled na mrežne stranice Oddee. Uz hrpu neobičnosti, ovdje možete naći i “10 najbizarnijih znanstvenih radova“.
Institut “Ruđer Bošković” otvorit će svoja vrata znatiželjnim građanima od 24. do 26. travnja. Kroz prezentacije na 16 punktova institutskih zavoda posjetitelji će moći vidjeti čime se to, zapravo, bave ti znanstvenici na Institutu…:)
Šesti po redu Festival znanosti održat će se od 21. do 26. travnja u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Rabu, Splitu i Zadru. Glavna tema festivala je voda. Bogat program uključuje predavanja, radionice, izložbe, projekcije filmova, prezentacije…
Genetičari iz Leiden University Medical Centre (LUMC) prvi su u svijetu dešifrirali genski kod žene. Dr. Marjolein Kriek, genetičarka s LUMC-a, ujedno je i prva osoba iz Europe čiji je DNK utvrđen.
Ugljične nano-cijevi, jedna od najeksponiranijih komponenti nove nano-industrije, predstavljaju veliku opasnost za zdravlje. Sićušna vlakna specifične dužine kod miševa su izazvala slične bolesti kakve izaziva udisanje azbesta.
 |
|
 |
|
