Ideja Europskog oblaka za otvorenu znanost nastala je 2015. godine kao vizija Europske komisije kako bi razvojem istraživačkih infrastruktura i objedinjavanjem usluga dala podršku razvoju otvorene znanosti i inovacija u Europi, te podržala razvoj nacionalnih inicijativa za uspostavu oblaka za otvorenu znanost među zemljama sudionicama na projektu, a ujedno podržala i aktivnosti vezane uz promociju i upoznavanje lokalne zajednice sa EOSC filozofijom i FAIR načelima na kojima se temelji dijeljenje podataka. Podaci trebaju biti pronalažljivi (Findable), dostupni (Accessible), interoperabilni (Interoperable) te ponovo upotrebljivi (Reusable). Plan je na jednom mjestu okupiti institucionalne, nacionalne i europske inicijative te uključiti sve relevantne dionike da zajedno dizajniraju i implementiraju europske zajedničke istraživačke podatke.

Europski oblak za otvorenu znanost (European Open Science Cloud - EOSC) pokrenut je kao podrška razvoju otvorene znanosti i inovacija u Europi, te u tu svrhu pruža virtualno okruženje za pohranu,
dijeljenje i ponovno korištenje istraživačkih podataka. Dijeljenje podataka temelji se na FAIRprincipima, prema kojima pohranjeni podaci trebaju biti: pronalažljivi (Findable), dostupni (Accessible), interoperabilni (Interoperable), te ponovno upotrebljivi (Reusable).

Rad/zapis u CROSBI-ju se može pridružiti CROSBI profilu osobe prilikom unosa novog zapisa i/ili uređivanjem već unesenog zapisa. Kada su podaci o  autorima uneseni u ispravnom obliku (Mirković, Damir ; Mornar, Zlatko ; Brodić, Boro)  povezivanje je automatsko. U slučaju da se ime ne pojavljuje u padajućem izborniku ili uz navedeno ime nije prikazan pravi profil za pridruživanje, putem tražilice CROSBI profila moguće je po imenu i prezimenu pronaći i samostalno dodati osobu koja nije ponuđena u izborniku.

Radove je također moguće pridružiti putem CROSBI profila odabirom opcije opcije "Uredi profil" koja je vidljiva u izborniku s desne strane nakon prijave u CROSBI  AAI@EduHr elektroničkim identitetom.

U sklopu konferencije PUBMET 2020, 16. rujna održan je webinar NI4OS Europe National Capacity Building Training for Croatia.

Jadranka Stojanovski govorila je o Otvorenoj znanosti u kontekstu Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC), te ukratko predstavila NI4OS projekt, te predstavila ciljeve projekta:

• podrška razvoju i uključivanje nacionalnih inicijativa za uspostavu oblaka za otvorenu znanost među zemljama sudionicama na projektu
• upoznavanje lokalne zajednice sa EOSC filozofijom i FAIR principima (Findability, Accessibility, Interoperability and Reusability)
• omogućavanje tehničke podrške pružateljima usluga u EOSC zajednici kao što su pohrana i upravljanje podacima, repozitoriji i skupovi podataka
• stvaranje oblaka za otvorenu znanost
• usklađivanje i podrška lokalnih politika i inicijativa
  
  Alen Vodopijevec je upoznao slušatelje s FAIR principima (Findability, Accessibility, Interoperability and Reusability), dok je Bojan Macan dao pregled poticaja i nagrada za sve dionike uključene u proces stvaranja i upravljanja istraživačkim podacima, te njihovog dijeljenja u skladu s FAIR principima, a koji su razrađeni u izvještaju radnog zadatka NI4OS projekta koji je vodio Institut Ruđer Bošković
  
  

Incentives for supporting ORDM and FAIR/ Bojan Macan; Jadranka Stojanovski; Alen Vodopijevec

Projekt NI4OS-Europe (National Initiatives for Open Science in Europe) je projekt u sklopu Obzor 2020 (Horizon 2020) programa Europske unije, a dio je aktivnosti na uspostavi Europskog oblaka za otvorenu znanost (engl. European Open Science Cloud, EOSC).
U projektu sudjeluju 22 partnera iz 15 zemalja. Partneri iz Hrvatske su Institut Ruđer Bošković i Sveučilišni računski centar (Srce)

Ciljevi projekta su:

• podrška razvoju i uključivanje nacionalnih inicijativa za uspostavu oblaka za otvorenu znanost među zemljama sudionicama na projektu
• upoznavanje lokalne zajednice sa EOSC filozofijom i FAIR principima (Findability, Accessibility, Interoperability and Reusability)
• omogućavanje tehničke podrške pružateljima usluga u EOSC zajednici kao što su pohrana i upravljanje podacima, repozitoriji i skupovi podataka
• usklađivanje i podrška lokalnih politika i inicijativa

Kao nova funkcija informacijskog servisa CROSBI dostupan je CROSBI profil putem kojeg autori mogu sami pridruživati radove svom profilu, odnosno maknuti one radove koji im ne pripadaju.
CROSBI profil osobe je implementiran u sučelje Hrvatske znanstvene bibliografije kako bi se omogućilo pridruživanje zapisa/radova i osobama (autorima, urednicima, prevoditeljima) koji nemaju dodijeljen matični broj znanstvenika (MBZ).
CROSBI profili osoba su automatski kreirani za sve znanstvenike koji su imali dodijeljen MBZ, a svi zapisi u CROSBI-ju koji su bili pridruženi tom MBZ-u su automatski pridruženi i novokreiranom CROSBI profilu osobe. MBZ je sada samo jedan od nekoliko mogućih identifikatora autora u CROSBI-ju.
Osobe koje nisu imale dodijeljeni MBZ mogu kreirati svoj CROSBI profil osobe tako da se prijave u CROSBI svojim AAI@EduHr elektroničkim identitetom te kliknu na poveznicu "Uređivanje profila" u korisničkom izborniku s desne strane.

 Projekt NI4OS-Europe (National Initiatives for Open Science in Europe) je projekt u sklopu Obzor 2020 (Horizon 2020) programa Europske unije, a dio je aktivnosti na uspostavi Europskog oblaka za otvorenu znanost (engl. European Open Science Cloud, EOSC). U projektu sudjeluju 22 partnera iz 15 zemalja. Hrvatski partneri u projektu su Institut Ruđer Bošković i SRCE.

 Ciljevi projekta su:

• podrška razvoju i uključivanje nacionalnih inicijativa za uspostavu oblaka za otvorenu znanost među zemljama sudionicama na projektu
• upoznavanje lokalne zajednice sa EOSC filozofijom i FAIR principima (Findability, Accessibility, Interoperability and Reusability)
• omogućavanje tehničke podrške pružateljima usluga u EOSC zajednici kao što su pohrana i upravljanje podacima, repozitoriji i skupovi podataka
• usklađivanje i podrška lokalnih politika i inicijativa

U sklopu projekta održano je nekoliko webinara objavljen je prvi broj Novosti. Dosadašnja postignuća projekta prikazani su u rezultatima (deliverable) koja su mrežno dostupna. Djelatnici Centra za znanstvene informacije radili su na D4.1 Inicijative za podršku ORDM i FAIR načelima (Incentives for supporting ORDM and FAIR) a dokument je pohranjen i dostupan putem repozitorija ZENODO.

Incentives for supporting ORDM and FAIR/ Bojan Macan; Jadranka Stojanovski; Alen Vodopijevec

Kako bi identifikacija autora bila jednostavnija različite baze uspostavljaju različite osobne identifikatore, a jedan od njih je i ResearcherID kojeg je prvi puta 2008. godine predstavio Thomson Reuters. Identifikator je putem baze ResearcherID.com bio povezan s bazom Web of Scence i nakon što ju je preuzeo Clarivate Analytics.

Od travnja 2019. godine ResearcherID seli na vanjsku platformu Publons koja nudi dodatne mogućnosti poput praćenja publikacija i njihovih citata, a osim praćenja radova i utjecaja autora omogućuje i evidentiranje i praćenje recenzija i uredničkih zapisa. Autori/urednici putem platforme Publons mogu iskazati interes za uređivanjem određenih časopisa koji su kao vanjski partneri integrirani u platformu.

Dan otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održat će se u utorak, 6. studenoga. 2018. godine.

Za javnost će biti otvorena palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te preko trideset znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica u Zagrebu, Bjelovaru, Cavtatu, Dubrovniku, Križevcima, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom,

Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru i Zadru.

Tijekom Dan otvorenih vrata HAZU za posjetilje su predviđena brojna događanja: predavanja uglednih stručnjaka, znanstveni skupovi, izložbe, koncerti, promocije i radionice.

Popis svih događanja dostupan je u Programu Dan otvorenih vrata.