Kako bismo podržali organizatore izložbe i njezine posjetitelje u otkrivanju Supekova bogatog nasljeđa, organizirali smo vođenu turu izložbom, kroz koju su nas proveli autori izložbe: muzejska savjetnica Ana Filep i viša kustosica Petra Braun iz Hrvatskoga povijesnog muzeja, viši znanstveni suradnik s Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Nikola Biliškov te autor grafičke mape, akademski slikar, kipar, grafičar i ilustrator Svjetlan Junaković. Naslov izložbe dolazi iz jednog od Supekovih introspektivnih citata, iz razgovora koji je prvi puta objavljen u zborniku radova Preživljavati usprkos (2015.), a u kojem rezignirano konstatira promašaj svojih nastojanja da izgradi pravedniji svijet. No upravo izložba nudi suprotno tumačenje: da ideje, ako prežive, nisu uzaludne, a njegovo nasljeđe i danas nadahnjuje nove generacije.
Supekovo nadahnuće, moralna vizija i doprinos hrvatskoj znanosti
Supekovo djelovanje obilježila je snažna povezanost s Markom Antunom de Dominisom, renesansnim znanstvenikom i humanistom. Dominisova borba za znanstvenu istinu i osobnu savjest snažno je odjeknula u Supeku, koji je 1968. godine, nadahnut njegovim životom, napisao roman i dramu Heretik (upredstavljena 1969. u Gavelli), prikazavši Dominisa kao simbol intelektualne hrabrosti i moralne odgovornosti. Kroz simpozije, spomenike i simboličke geste – poput portreta na rektorskom lancu Sveučilišta u Zagrebu – Supek je Dominisa vratio u kolektivno pamćenje, naglašavajući važnost slobodoumlja i znanstvene hrabrosti. Medalju na rektorskom lancu izradio je 1969. godine kipar Kosta Angeli Radovani, koji ubrzo nakon toga, 1974., izrađuje medalju za simpozij na Rabu te bistu Marka Antuna de Dominisa, postavljenu 1994. ispred palače Dominis u Rabu.
Već 1944., kao mladi antifašist, Supek je na Prvom kongresu kulturnih radnika u Topuskom održao referat „Nauka i društvo”, u kojem je prvi na globalnoj razini javno progovorio o prijetnji nuklearnog oružja. Nakon rata, zbog protivljenja militarizaciji znanosti, bio je politički marginaliziran, ali nastavio je neumorno zagovarati mirotvorstvo. Posebnu je pažnju u svom književnom i znanstvenom radu posvetio odgovornosti znanstvenika – pojmu koji danas prepoznajemo kroz koncepte istraživačkog integriteta (engl. research integrity) i odgovornog istraživanja i inovacija (engl. responsible research and innovation, RRI). Prvu verziju svojih načela humanizma, na kojima se temelji izložba, razvio je u okviru Dubrovačko-filadelfijske deklaracije o izgradnji i očuvanju mira i sigurnosti u svijetu. Deklaracija je predstavljena 1976. godine na Kongresu svjetskog jedinstva u Philadelphiji, a načela je objavio u časopisu Encyclopaedia moderna. U konačnoj verziji načela su objedinjena u njegovoj posthumno objavljenoj knjizi Trinitas. Supek je naglašavao da su ta načela uvijek otvorena interpretaciji i razvoju, no zanimljivo je da se u svojoj srži nisu mnogo promijenila od izvorne formulacije.
Paralelno sa svojim etičkim promišljanjima Supek je bio ključna figura u razvoju teorijske fizike u Hrvatskoj – osnovao je Seminar teorijske fizike u Zagrebu, koji je postavio intelektualne temelje za osnivanje Instituta Ruđer Bošković. Bio je asistent njemačkom fizičaru Werneru Heisenbergu, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, član Savjeta CERN-a i utemeljitelj brojnih znanstvenih i humanističkih inicijativa. Zbog otvorenog protivljenja uključivanju Instituta Ruđer Bošković u projekt razvoja nuklearnog oružja Supek je ubrzo udaljen s Instituta – to potvrđuje njegovu beskompromisnu predanost etici u znanosti. Unatoč tome nastavio je djelovati kroz osnivanje multidisciplinarnog časopisa Encyclopaedia moderna i pokretanje novih znanstvenih institucija.
Prva likovna interpretacija Supekovih načela
Jedan od značajnijih segmenata izložbe jest grafička mapa, izrađena u tehnici bakropisa, koju je prema Supekovim načelima osmislio akademski umjetnik Svjetlan Junaković. Autor – čiji je mentor bio upravo Radovani – nastojao je prikazati osobnu interpretaciju svakog načela, svjesno izbjegavajući njihovu doslovnu ilustraciju. Kroz deset samostalnih grafika autor nas poziva na vlastiti susret s idejama koje još uvijek traže svoje ostvarenje, a njihovim povezivanjem Junaković tvori jedinstvenu cjelinu – jedan velik vizualni prikaz koji simbolično predstavlja lik i djelo Ivana Supeka. Uz grafičku mapu, jednako važan dio izložbe su i Junakovićeve ilustracije humanističkih načela za izložbene plakate koji su za vrijeme trajanja izložbe bili postavljeni širom Zagreba.
S ponosom ističemo da je tekstualnu interpretaciju tih načela napisao naš Nikola Biliškov, koji je na jedan kreativan, razigran i inspirativan način približio koncept humanističkih načela posjetiteljima.
Izložba „Mi smo sanjali…” nije samo hommage velikom umu, već i otvoreni poziv svima nama da sanjamo dalje – i djelujemo. Pozivamo vas da je posjetite i otkrijete zašto su Supekove poruke danas možda aktualnije no ikad.
Zainteresirani za zbornik Preživljavati usprkos, posvećen Ivanu Supeku povodom njegova stota rođendana, mogu se javiti Nikoli Biliškovu. Katalog izložbe izlazi uskoro, a do tada više informacija o izložbi možete pronaći na pozivnici Hrvatskog povijesnog muzeja.
