OSTrails (Open Science Plan-Track-Assess Pathways) je trogodišnji projekt iz programa Obzor Europa koji ima za cilj utemeljiti implementaciju FAIR procjene i strojne izvedivosti u Europskom oblaku otvorene znanosti unapređenjem i povezivanjem procesa i alata za planiranje te praćenjem i vrednovanjem znanstvenog istraživanja.
Dokumenti poput planova upravljavanja podacima (engl. Data Management Plans) imaju ključnu ulogu u istraživanju, podržavajući istraživače u praćenju najboljih praksi organiziranosti u procesima istraživanja. Iako su planovi upravljanja podacima od iznimne važnosti, njihova procjena u širem kontekstu predstavlja izazov, zbog čega se fokus okreće na njihovu FAIR-ifikaciju (od engl. Findable, Accessible, Interoperable and Reuseable) i integraciju u znanstvene grafove znanja (engl. Scientific Knowledge Graphs). Proširivanjem vrednovanja istraživanja van sfere znanstvenih publikacija, javljaju se mnoge prepreke. Kod znanstvenih grafova znanja, to su interoperabilnost te semantička i sintaktička heterogenost, dok se prilikom pokušaja standardizacije FAIR načela javljaju prepreke njihove interpretacije i implementacije, posebice u proširivanju na druge digitalne objekte.
Projekt OSTrails proaktivno se nosi s tim preprekama kroz suradnički pristup i pruža praktična rješenja na tri razine:
Metode, alati, usluge, smjernice i obuka koje nastaju kao rezultat bit će predstavljeni kao sastavni dijelovi rješenja za istraživače i podršku istraživanja prilikom ostvarivanja FAIR principa u bilo kojoj fazi životnog ciklusa istraživanja za bilo koji digitalni objekt, namijenjene ustanovama koje financiraju i/ili provode istraživanja i izdavačima radi unapređenja kvalitete upravljanja podacima za svaki zajednički, financirani i objavljeni istraživački rezultat.
OSTrails nastoji smanjiti prepreke u planiranju i izvedbi FAIR istraživanja, potičući prijelaz s evaluacije FAIR načela na praksu koja ih podržava, te poboljšati praćenje i vrednovanje istraživanja kroz povezaniji znanstveni rad. Projekt se temelji na usklađivanju sa Research Data Alliance (RDA) okvirima interoperabilnosti postavljajući ambiciozne ciljeve unapređenja implementacije FAIR načela u kontekstu različitih digitalnih objekata, poput publikacija, podataka, softvera, radnih tokova, metoda, protokola stojno izvedivih planova upravljanja podacima i nastavnih materijala. Fokus je i na razvoju metrika specifičnih za pojedine discipline unutar felksibilnog modela i definiranju minimalnih standarda usklađivanja određene vrste obrađenog digitalnog objekta s FAIR načelima. Sve aktivnosti unutar OSTrails projekta predstavljaju važne korake prema ostvarivanju FAIR principa u europskom znanstvenom istraživanju, omogućujući bolje planiranje, praćenje i vrednovanje znanstvenih saznanja s fokusom na transparentnosti, interoperabilnosti i ponovnoj upotrebljivosti podataka.
Koordinator OSTrails projekta je OpenAIRE, a konzorcij se sastoji od 38 partnera, od kojih će njih 24 (a među njima je i IRB) provoditi nacionalne ili tematske pilote kojima je cilj na nacionalnoj razini i/ili na tematskoj infrastrukturi unaprijediti organizaciju i dostupnost istraživačkih podataka. Cjeloviti popis ustanova partnera možete pronaći na poveznici: https://cordis.europa.eu/project/id/101130187
Projekt je započeo inicijalnim sastankom konzorcija koji se održao u Ateni, 5. i 6. veljače 2024., a traje 36 mjeseci, tj. do 31. siječnja 2027. godine.
Baza podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj – POIROT je informacijski servis Centra za znanstvene informacije IRB-a koji na jednom mjestu nastoji okupiti podatke o svim domaćim i inozemnim znanstvenim i stručnim projektima na kojima sudjeluju djelatnici i ustanove iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske. Zapisi o projektima se u POIROT-u dodatno povezuju sa zapisima o hrvatskim ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja te osobama koje surađuju na tim projektima što omogućava izvještavanje o sudjelovanjima na projektima na razini osoba i ustanova.
POIROT je osmislio i razvio Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković te je 2016. godine objavljena njegova prva verzija koja se od tada kontinuirano razvija i nadograđuje novim funkcionalnostima. POIROT je interoperabilan s OpenAIRE portalom koji iz njega preuzima podatke o projektima hrvatskih tijela koja financiraju znanstvene projekte te ih koristi kao normativne zapise u svojoj normativi znanstvenih projekta. Tijekom 2018. godine je uspostavljena suradnja s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) u sklopu koje je kroz projekt sufinanciran u okviru operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali iz Europskog socijalnog fonda Europske unije - Unapređenje sustava osiguravanja i unapređenje kvalitete visokog obrazovanja – SKAZVO, financirana prilagodba POIROT-a za potrebe prikupljanja podataka o projektima na kojima sudjeluju hrvatska visoka učilišta te njihov prijenos u MOZVAG i daljnje korištenje u procesima reakreditacije visokih učilišta.
Podatke o novim projektima u POIROT mogu unijeti članovi hrvatske akademske i istraživačke zajednice prijavom u sustav svojim Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript korisničkim podacima, a tako uneseni zapisi će biti vidljivi nakon administratorske provjere i dodatnog uređivanja unesenih podataka. Dio projekata većih financijera unosi centralizirano Centar za znanstvene informacije, nakon čega je u pojedinim slučajevima potrebno dodatno upisati/urediti pojedine podatke.
Ustanove iz sustava znanosti i visokog obrazovanja mogu od Centra za znanstvene informacije IRB-a zatražiti imenovanje svojeg administratora POIROT-a pri ustanovi popunjavanjem za to predviđenog obrasca i njegovim slanjem na adresu:
Institut Ruđer Bošković
Centar za znanstvene informacije
Bijenička cesta 54
10000 Zagreb
Administratori pri ustanovama će prije dodjeljivanja administratorskih ovlasti proći potrebnu edukaciju, nakon čega će moći uređivati podatke o projektima pridružene ustanovi za koju su im dodijeljene administratorske ovlasti. Podatke o projektima iz POIROT-a koriste i drugi informacijski servisi za povezivanje objekata koje pohranjuju s informacijama o projektima, kao što su Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI, digitalni repozitoriji otvoreni na infrastrukturi Digitalnih akademskih arhiva i repozitorija – DABAR i dr.
OpenAIRE-Advance nastavlja misiju projekta OpenAIRE u okviru podrške mandatima otvorenog pristupa/otvorenih podataka u Europi. Održavajući trenutnu uspješnu infrastrukturu, koju čine ljudska mreža i napredne tehničke usluge, OpenAIRE-Advance učvršćuje svoja dostignuća tako što usmjerava svoje zajednice prema otvorenoj znanosti, s ciljem da ima ulogu pouzdane e-infrastrukture unutar domene Europskog oblaka otvorene znanosti (European Open Science Cloud – EOSC).
OpenAIRE2020 predstavlja početnu točku u dugoročnom radu na implementaciji i osnaživanju utjecaja politike otvorenog pristupa Europske komisije, koji se nadograđuje na postignuća OpenAIRE projekata. Cilj OpenAIRE2020 projekta jest proširiti se i usmjeriti svoj fokus s agenata i resursa znanstvene komunikacije na radne procese, s publikacija na podatke, softvere i ostale rezultate istraživanja, te na njihovu međusobnu povezanost, te ojačati odnose europske infrastrukture otvorenog pristupa s drugim regijama svijeta, osobito s Latinskom Amerikom i SAD-om.
FOSTER (Facilitate Open Science Training for European Research) je međunarodni projekt koji je financiran u okviru Sedmog okvirnog programa Europske komisije (FP7). U projekt je uključeno 13 partnera u 8 zemalja. Glavni cilj projekta je organizirati edukacijske programe o Otvorenom pristupu (OA) kojima bi se znanstvenicima, studentima, postdiplomcima i knjižničarima pomoglo u uključivanju otvorenog pristupa u istraživački i akademski rad.
Službeni početak projekta je 1.2.2014., a trajanje je dvije godine.
Centar za znanstvene informacije IRB-a uključen je u aktivnosti projekta kao samostalna suradnička ustanova. Budući da Hrvatska sudjeluje u Horizon 2020 programu, u čijim je smjernicama OA zastupljen, promicanje i educiranje hrvatske akademske i znanstvene zajednice o otvorenom pristupu od velike je važnosti. U rujnu 2014. su započete planirane aktivnosti - serija predavanja o temama iz područja otvorenog pristupa publikacijama, znanstvenim podacima i otvorenoj znanosti općenito namijenjena znanstvenicima, znanstvenim novacima, studentima i knjižničarima. Predavanja se održavaju u Dubrovniku, Rijeci, Splitu, Zagrebu, Osijeku i Zadru.
Prezentacije predavanja su dostupne na: https://www.lib.irb.hr/foster/.
2nd Generation Open Access Infrastructure for Research in Europe (OpenAIREplus) je međunarodni projekt koji je financiran u okviru Sedmog okvirnog programa Europske komisije (FP7), a na kojem je Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković jedan od 41 uključenih partnera. OpenAIREplus je nastavak projekta OpenAIRE u sklopu kojeg je izgrađena infrastruktura te uspostavljena podrška za omogućavanje otvorenog pristupa znanstvenim informacijama, osobito onima nastalima kao rezultat rada na FP7 projektima.
UPUTE ZA UČITAVANJE BIBLIOGRAFSKIH PODATAKA IZ CROSBI-JA U FULIR
SLIKOVNE UPUTE ZA POHRANJIVANJE RADOVA U FULIR
Što je to otvoreni pristup (eng. Open Access)?
Zašto pohranjivati cjelovite tekstove radova u FULIR?
Koje vrste radova mogu pohranjivati u FULIR?
Koju verziju rada smijem pohraniti u FULIR?
- verzija rukopisa prihvaćena za objavljivanje (tzv. postprint)
- predrecenzijska verzija rukopisa (tzv. preprint)
- objavljena/završna verzija rada (izdavačeva verzija rada)
Kako se mogu prijaviti u FULIR?
Tko sve može samoarhivirati svoje radove u FULIR?
Bibliografski podaci o mojim radovima su već upisani u CROSBI – mogu li ih nekako prebaciti u FULIR?
Mogu li učitati bibliografske podatke o svojim radovima iz neke druge baze podataka?
Kome su sve vidljivi radovi arhivirani u FULIRu?
Što je FULIR?FULIR (Full-text Institutional Repository of the Ruđer Bošković Institute iliti Repozitorij cjelovitih tekstova Instituta Ruđer Bošković) je institucijski repozitorij IRB-a kojem je cilj prikupljati, pohranjivati i dugotrajno očuvati znanstvenu produkciju i dokumentarne materijale Instituta Ruđer Bošković. FULIR je još jedan u nizu servisa Centra za znanstvene informacije IRB-a kojim je djelatnicima IRB-a omogućeno samoarhiviranje cjelovitih tekstova radova, izvornih podataka istraživanja (eng. dataset) i drugih vrsta dokumenata kojima su oni jedan od autora u otvorenom pristupu.
Što je to otvoreni pristup (eng. Open Access)?Otvoreni pristup je slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama koji omogućava čitanje, pohranjivanje, raspačavanje, pretraživanje, dohvaćanje, indeksiranje i/ili drugo zakonito korištenje. Slobodan u ovom kontekstu znači trajno slobodan od bilo kakvih ograničenja i postavljanja uvjeta za pristup i korištenje (Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu).
Zašto pohranjivati cjelovite tekstove radova u FULIR?Dobrobiti od otvorenog pristupa znanstvenim informacijama (npr., putem institucijskih repozitorija kao što je i FULIR) su mnogostruke: javnost ima uvid u rezultate znanstvenih istraživanja do koji se došlo financiranjem sredstvima poreznih obveznika, znanstvene institucije i njezini znanstvenici povećavaju svoju vidljivost i vidljivost rezultata znanstvenih istraživanja koje provode te na taj način povećavaju i vjerojatnost da će njihov rad naići na veći odjek u znanstvenoj zajednici (o.p. provedena znanstvena istraživanja su dokazala da citiranost radova dostupnih u otovorenom pristupu raste i do 480% u odnosu na one radove koji nisu dostupni u otvorenom pristupu!), a otvoreni pristup znanstvenim informacijama općenito doprinosi i bržem i ravnomjernijem razvoju znanosti u cijelom svijetu. Više o utjecaju otvorenog pristupa na citiranost znanstvenih radova možete pronaći u prezentaciji dr. sc. Ivane Hebrang Grgić koju je održala u sklopu 103. Kolokvija Centra za znanstvene informacije IRB-a.
Odluka o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković - FULIR
Institut Ruđer Bošković je također donio i Odluku o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković - FULIR kojom je propisano da svi djelatnici IRB-a moraju u FULIR pohraniti digitalnu kopiju svih svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova te im, kada je god to moguće, osigurati otvoreni pristup. Pod znanstvenim, stručnim i popularnim radovima se podrazumijevaju radovi objavljeni u časopisima i zbornicima radova sa skupova, poglavlja u knjigama, monografije i druge vrste knjiga, ocjenski radovi, prezentacije i posteri s izlaganja na konferencijama, prezentacije i popratni materijali s predavanja održanih na Institutu i drugim ustanovama, materijali za učenje i poučavanje te tehnička i druga izvješća.
Autori su dužni pohraniti digitalne kopije svojih radova u FULIR u trenutku prihvaćanja rada za objavu, a najkasnije u trenutku same objave ili javne prezentacije rada. Pohranjuje se završna verzija rukopisa koja je prihvaćena za objavljivanje i/ili objavljena (izdavačeva) verzija rada, ako je to u skladu s autorskim pravima izdavača. U slučaju da autori prilikom objavljivanja publikacija s izdavačem potpisuju ugovor o prijenosu autorskih prava kojim se autori odriču dijela svojih autorskih prava, djelatnici IRB-a trebaju nastojati zadržati pravo pohranjivanja određene verzije rada u otvorenom pristupu putem FULIR-a.
Koje vrste radova mogu pohranjivati u FULIR?U FULIR se mogu pohranjivati sve vrste radova, a osobito:
- radovi objavljeni u časopisima
- radovi objavljeni u zbornicima konferencija
- ocjenski radovi (doktorske disertacije, magistarski radovi)
- monografije
- poglavlja u knjigama
- razni izvještaji (npr., izvještaji Instituta, tehnički izvještaji, projektni izvještaji, dokumentacija, working papers i dr.)
- prilozi s konferencija koji nisu objavljeni u zbornicima s konferencija (npr., poster, PPT prezentacija)
- video zapisi
- audio zapisi
- istraživački podaci i dr.
Ukoliko biste željeli unijeti neku vrstu rada/priloga u FULIR, a ne znate u koju ga kategoriju unijeti, slobodno nas kontaktirajte za pomoć na
Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
.
Smiju li se pohranjivati cjeloviti tekstovi objavljenih radova u institucijski repozitorij i stavljati u otvoreni pristup?Autori su često u dilemi oko stavljanja svojih objavljenih radova u otvoreni pristup jer se boje kršenja autorskih prava izdavača i posljedica koje bi zbog toga mogli snositi. Autori vrlo često prilikom objavljivanja svojeg znanstvenog rada u časopisu prenose određena autorska prava na izdavača potpisivanjem ugovora o prijenosu autorskih prava (eng. Copyright Transfer Agreement), ali zaboravljaju da određeni dio autorskih prava ipak zadržavaju, a među njima često i pravo reproduciranja tog rada pod određenim uvjetima. No, većina izdavača koji od autora i traže potpisivanje ugovora o prijenosu autorskih prava dozvoljava autorima pohranjivanje određene verzije rada u institucijskim ili tematskim repozitorijima, na vlastitim mrežnim stranicama i sl. Najtočniju informaciju o tome koju verziju rada smijete pohraniti u FULIR možete pronaći u spomenutom ugovoru ako ste takav potpisali, a informacije o stavovima pojedinih izdavača/časopisa možete pronaći i na mrežnim stranicama Sherpa/RoMEO.
U slučaju da nitko od autora nije s izdavačem potpisao ugovor o prijenosu autorskih prava, vi ste i dalje nositelj autorskog prava te smijete svoj rad pohraniti u FULIR.
Koju verziju rada smijem pohraniti u FULIR?FULIR će za radove objavljene u časopisima automatski za vas provjeriti koju inačicu teksta smijete pohraniti u repozitorij, a u skladu s dostupnim podacima iz baze podataka Sherpa/Romeo (http://www.sherpa.ac.uk/romeo/). Najtočnije podatke o tome koju inačicu rada možete samoarhivirati u institucijski repozitorij možete pronaći u tzv. ugovoru o prijenosu autorskih prava (engl. Copyright Transfer Agreement), ukoliko ste isti potpisali s izdavačem prilikom objavljivanja rada, ili na mrežnim stranicama izdavača određenog časopisa.
Većina izdavača dopušta samoarhiviranje određene verzije rada u institucijske repozitorije i omogućavanje otvorenog pristupa istima. Najčešće se razlikuju sljedeće verzije radova:
Ukoliko imate ikakvih pitanja vezano uz verziju rada koju smijete samoarhivirati u FULIR, slobodno se obratite Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript za savjet.
Kako se mogu prijaviti u FULIR?U sustav se prijavljujete svojim LDAP korisničkim podacima (korisničko ime je identično početnom dijelu vaše adrese e-pošte, bez nastavka '@irb.hr', a lozinka je identična onoj za provjeru e-pošte putem webmaila).
Tko sve može samoarhivirati svoje radove u FULIR?FULIR je institucijski repozitorij IRB-a te je stoga pohranjivanje cjelovitih tekstova radova omogućeno samo djelatnicima IRB-a. Za prijavu u sustav se nije potrebno registrirati, već je to automatski omogućeno svim djelatnicima IRB-a putem njihovog LDAP korisničkog računa koji im je otvoren na IRB-u.
Bibliografski podaci o mojim radovima su već upisani u CROSBI – moglu li ih nekako prebaciti u FULIR?Da, omogućili smo interoperabilnost između CROSBI-ja i FULIR-a tako da sada vrlo jednostavno možete 'povući' bibliografske zapise iz CROSBI-ja i automatski ih upisati u FULIR. Detaljne slikovne upute o tome kako učitati metapodatke rada iz CROSBI-ja u FULIR možete preuzeti u PDF formatu, ili slijedite sljedeće korake:
Ukoliko imate ikakvih dodatnih pitanja, slobodno kontaktirajte djelatnike Knjižnice.
Mogu li učitati bibliografske podatke o svojim radovima iz neke druge baze podataka?
FULIR omogućuje preuzimanje bibliografskih zapisa vaših radova iz drugih baza podataka kao što su arXiv i PubMed, a moguće je i učitati metapodatke iz BibTeX datoteke. Preuzimanje je moguće putem izbornika Učitaj bibliografske podatke o radu iz drugih izvora.
BibTex datoteke moguće je na računalo preuzeti iz WOS baze tako da se ispod bibliografskog zapisa o radu izabere send to - other file formats - file format - BibTex. Zatim se u repozitoriju odabere učitaj - učitaj iz datoteke - browse, te se s računala učita datoteka.
Zapise iz PubMed baze moguće je preuzeti pomoću ID broja zapisa i PubMed XML formata. ID broj se unosi u polje Paste data - Import data pa se podaci automatski preuzimaju iz PubMeda.
Druga, nešto složenija, mogućnost je učitavanje XML datoteke. Na stranici sa sažetkom rada izabere se send to - file - format - XML - create file - save file. Datoteka se pohranjuje na računalo te sa zatim učitava u repozitorij.
Iz arXiv baze na isti način kao i iz PubMeda moguće je pomoću ID broja preuzeti zapis.
Nažalost, na opisane načine može se preuzeti samo dio bibliografskih podataka te je ostale podatke potrebno ručno unijeti.
Kome su sve vidljivi radovi arhivirani u FULIRu?
Postoji više mogućnosti:
također postoji i mogućnost stavljanja embargo perioda što znači da rad postaje dostupan određenim skupinama korisnika nakon isteka izabranog datuma.
Ukoliko vas još nešto zanima a da ovdje ne možete pronaći odgovor, slobodno nam se javite na knjiznica[at]irb.hr i rado ćemo vam odgovoriti te proširiti ovu listu pitanja i odgovora.
Što je to otvoreni pristup (eng. Open Access)?
Zašto pohranjivati cjelovite tekstove radova u FULIR?
Koje vrste radova mogu pohranjivati u FULIR?
Koju verziju rada smijem pohraniti u FULIR?
Kako se mogu prijaviti u FULIR?
Tko sve može samoarhivirati svoje radove u FULIR?
Bibliografski podaci o mojim radovima su već upisani u CROSBI – mogu li ih nekako prebaciti u FULIR?
Mogu li učitati bibliografske podatke o svojim radovima iz neke druge baze podataka?
Kome su sve vidljivi radovi arhivirani u FULIRu?
Što je FULIR?FULIR (Full-text Institutional Repository of the Ruđer Bošković Institute iliti Repozitorij cjelovitih tekstova Instituta Ruđer Bošković) je institucijski repozitorij IRB-a kojem je cilj prikupljati, pohranjivati i dugotrajno očuvati znanstvenu produkciju i dokumentarne materijale Instituta Ruđer Bošković. FULIR je još jedan u nizu servisa Knjižnice IRB-a kojim je djelatnicima IRB-a omogućeno samoarhiviranje cjelovitih tekstova radova, izvornih podataka istraživanja (eng. dataset) i drugih vrsta dokumenata kojima su oni jedan od autora u otvorenom pristupu.
Što je to otvoreni pristup (eng. Open Access)?Otvoreni pristup je slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama koji omogućava čitanje, pohranjivanje, raspačavanje, pretraživanje, dohvaćanje, indeksiranje i/ili drugo zakonito korištenje. Slobodan u ovom kontekstu znači trajno slobodan od bilo kakvih ograničenja i postavljanja uvjeta za pristup i korištenje (Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu ).
Zašto pohranjivati cjelovite tekstove radova u FULIR?Dobrobiti od otvorenog pristupa znanstvenim informacijama (npr., putem institucijskih repozitorija kao što je i FULIR) su mnogostruke: javnost ima uvid u rezultate znanstvenih istraživanja do koji se došlo financiranjem sredstvima poreznih obveznika, znanstvene institucije i njezini znanstvenici povećavaju svoju vidljivost i vidljivost rezultata znanstvenih istraživanja koje provode te na taj način povećavaju i vjerojatnost da će njihov rad naići na veći odjek u znanstvenoj zajednici (o.p. provedena znanstvena istraživanja su dokazala da citiranost radova dostupnih u otovorenom pristupu raste i do 480% u odnosu na one radove koji nisu dostupni u otvorenom pristupu!), a otvoreni pristup znanstvenim informacijama općenito doprinosi i bržem i ravnomjernijem razvoju znanosti u cijelom svijetu. Više o utjecaju otvorenog pristupa na citiranost znanstvenih radova možete pronaći u prezentaciji dr. sc. Ivane Hebrang Grgić koju je održala u sklopu 103. Kolokvija Knjižnice IRB-a.
Koje vrste radova mogu pohranjivati u FULIR?U FULIR se mogu pohranjivati sve vrste radova, a osobito:
- radovi objavljeni u časopisima
- radovi objavljeni u zbornicima konferencija
- ocjenski radovi (doktorske disertacije, magistarski radovi)
- monografije
- poglavlja u knjigama
- razni izvještaji (npr., izvještaji Instituta, tehnički izvještaji, projektni izvještaji, dokumentacija, working papers i dr.)
- prilozi s konferencija koji nisu objavljeni u zbornicima s konferencija (npr., poster, PPT prezentacija)
- video zapisi
- audio zapisi
- izvorni podaci istraživanja i dr.
Ukoliko biste željeli unijeti neku vrstu rada/priloga u FULIR, a ne znate u koju ga kategoriju unijeti, slobodno nas kontaktirajte za pomoć na
Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
.
Smiju li se pohranjivati cjeloviti tekstovi objavljenih radova u institucijski repozitorij i stavljati u otvoreni pristup?Autori su često u dilemi oko stavljanja svojih objavljenih radova u otvoreni pristup jer se boje kršenja autorskih prava izdavača i posljedica koje bi zbog toga mogli snositi. Autori su svjesni da prilikom objavljivanja svojeg znanstvenog rada u časopisu prenose određena autorska prava na izdavača (osobito imovinska prava), ali zaboravljaju da određeni dio autorskih prava ipak zadržavaju, a među njima često i pravo reproduciranja tog rada pod određenim uvjetima. Naime, kako je inicijativa otvorenog pristupa znanstvenim informacijama u svijetu posljednjih godina znatno ojačala, komercijalni izdavači znanstvenih časopisa su odlučili promijeniti svoj stav o pravima reproduciranja rada od strane autora pa tako danas velika većina izdavača dozvoljava autorima pohranjivanje određene inačice rada u institucijskim ili tematskim repozitorijima, na vlastitim mrežnim stranicama i sl.
Koju verziju rada smijem pohraniti u FULIR?FULIR će za radove objavljene u časopisima automatski za vas provjeriti koju inačicu teksta smijete pohraniti u repozitorij, a u skladu s dostupnim podacima iz baze podataka Sherpa/Romeo (http://www.sherpa.ac.uk/romeo/). Najtočnije podatke o tome koju inačicu rada možete samoarhivirati u institucijski repozitorij možete pronaći u Copyright transfer agreementu, ukoliko ste isti potpisali s izdavačem prilikom objavljivanja rada ili na mrežnim stranicama izdavača određenog časopisa.
Većina izdavača dopušta samoarhiviranje određene verzije rada u institucijske repozitorije i omogućavanje otvorenog pristupa istima. Najčešće se razlikuju sljedeće verzije radova:
Ukoliko imate ikakvih pitanja vezano uz inačicu rada koju smijete samoarhivirati u FULIR, slobodno se obratite djelatnicima Knjižnice za savjet.
Što je to postprint?Postprint je rukopis koji je prošao recenzijski postupak te je prihvaćen za objavljivanje. (inačica koja je prošla recenzijski postupak te je sadržajno identična objavljenom radu, ali prijelom teksta radi sam autor (ne smije imati izdavačev logo)).
Što je to preprint?Preprint je inačica rada prije slanja rukopisa na recenziju (prva verzija rada koja je poslana na recenzijski postupak, tj. inačica rada u koju još nisu ugrađene izmjene koje su zahtjevali recenzenti).
Što je to izdavačev PDF?Izdavačev PDF je službena objavljena inačica rada s prijelomom (grafičkim izgledom) koji je napravio izdavač. Takav PDF rada obično sadrži i izdavačev logo i u većini slučajeva se ne smije samoarhivirati u institucijske repozitorije.
Samoarhiviranje izravačevog prijeloma rada (izdavačev PDF) u repozitorij je dozvoljeno ukoliko je rad objavljen pod Creative Commons licencom ili ako izdavač dopušta korištenje službenog PDF-a u takve svrhe.
Kako se mogu prijaviti u FULIR?U sustav se prijavljujete svojim LDAP korisničkim podacima (korisničko ime je identično početnom dijelu vaše adrese e-pošte, bez nastavka '@irb.hr', a lozinka je identična onoj za provjeru e-pošte putem webmaila).
Tko sve može samoarhivirati svoje radove u FULIR?FULIR je institucijski repozitorij IRB-a te je stoga pohranjivanje cjelovitih tekstova radova omogućeno samo djelatnicima IRB-a. Za prijavu u sustav se nije potrebno registrirati, već je to automatski omogućeno svim djelatnicima IRB-a putem njihovog Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript korisničkog računa koji im je otvoren na IRB-u.
Bibliografski podaci o mojim radovima su već upisani u CROSBI – moglu li ih nekako prebaciti u FULIR?Da, omogućili smo interoperabilnost između CROSBI-ja i FULIR-a tako da sada vrlo jednostavno možete 'povući' bibliografske zapise iz CROSBI-ja i automatski ih upisati u FULIR. Koraci koje morate poduzeti kako biste u FULIR automatski upisali bibliografske zapise iz CROSBI-ja su sljedeći:
Ukoliko imate ikakvih dodatnih pitanja, slobodno kontaktirajte djelatnike Knjižnice.
Mogu li učitati bibliografske podatke o svojim radovima iz neke druge baze podataka?
FULIR omogućuje preuzimanje bibliografskih zapisa vaših radova iz drugih baza podataka kao što su arXiv i PubMed, a moguće je i učitati metapodatke iz BibTeX datoteke. Preuzimanje je moguće putem izbornika Učitaj bibliografske podatke o radu iz drugih izvora.
BibTex datoteke moguće je na računalo preuzeti iz WOS baze tako da se ispod bibliografskog zapisa o radu izabere send to - other file formats - file format - BibTex. Zatim se u repozitoriju odabere učitaj - učitaj iz datoteke - browse, te se s računala učita datoteka.
Zapise iz PubMed baze moguće je preuzeti pomoću ID broja zapisa i PubMed XML formata. ID broj se unosi u polje Paste data - Import data pa se podaci automatski preuzimaju iz PubMeda.
Druga, nešto složenija, mogućnost je učitavanje XML datoteke. Na stranici sa sažetkom rada izabere se send to - file - format - XML - create file - save file. Datoteka se pohranjuje na računalo te sa zatim učitava u repozitorij.
Iz arXiv baze na isti način kao i iz PubMeda moguće je pomoću ID broja preuzeti zapis.
Nažalost, na opisane načine može se preuzeti samo dio bibliografskih podataka te je ostale podatke potrebno ručno unijeti.
Kome su sve vidljivi radovi arhivirani u FULIRu?
Postoji više mogućnosti:
također postoji i mogućnost stavljanja embargo perioda što znači da rad postaje dostupan određenim skupinama korisnika nakon isteka izabranog datuma.
Ukoliko vas još nešto zanima a da ovdje ne možete pronaći odgovor, slobodno nam se javite na knjiznica[at]irb.hr i rado ćemo vam odgovoriti te proširiti ovu listu pitanja i odgovora.
Šestar je interaktivna baza podataka znanstvenih instrumenata smještenih pri znanstvenim, istraživačkim i visokoškolskim ustanovama u RH, čiju nabavku je prvenstveno financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Raspoložive informacije trebale bi unaprijediti korištenje postojećih instrumenata, te potaknuti suradnju među znanstvenicima.
Osnovna zadaća Centra za online baze podataka (1995.-2015.) je bila osiguravanje pristupa najvažnijim svjetskim bazama podataka i e-časopisima. Centar je posredovao između Minstarstva znanosti, obrazovanja i školstva (MZOŠ) kao financijera i akademske i istraživačke zajednice kao korisnika, nastojeći osigurati da se nabavljene baze podataka i zbirke online časopisa koriste što učinkovitije, te da istraživači, nastavnici i studenti imaju na raspolaganju informacije koje su im neophodne u njihovom radu. Osim komercijalnih baza podataka koje nabavlja MZOŠ, Centar za online-baze podataka je osiguravao pristup nizu baza podataka koje su u slobodnom pristupu.
|
|