Uz podršku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i u suradnji s tvrtkom Wolters Kluwer / Ovid, Središnja medicinska knjižnica i ove je godine uspješno organizirala konferenciju MICC – Medical Information Conference Croatia pod nazivom (Ne)moguća misija: učinkovito korištenje istraživačkih resursa. Konferencija je održana 4. lipnja 2024., a okupila je liječnike, informacijske stručnjake, studente i zainteresiranu javnost kako bi zajedno raspravljali o suvremenim izazovima u biomedicinskim znanostima i izdavaštvu. Ovogodišnja tema bila je posvećena problemima hiperprodukcije radova, selektivnog izvještavanja rezultata, nedostatka reproducibilnosti te upitne kvalitete sustavnih pregleda.
Vrijeme je za temeljitu promjenu sustava vrednovanja znanstveno-istraživačkog rada znanstvenika! Potvrdili su to ministri znanosti 27 zemalja članica Europske unije izražavajući zabrinutost trenutnim stanjem i neprikladnim metodama koje se koriste u prosudbi kvalitete istraživanja i samih znanstvenika. Smatraju da korištenje kvantitativnih metoda dovodi do negativne pristranosti u pogledu kvalitete, ponovljivosti i integriteta istraživanja, pri čemu se prevelika važnost pridaje objavljivanju u časopisima s visokim čimbenikom utjecaja.
Na prvi pogled, čini se da je sve više koraka učinjeno prema otvaranju skupova podataka za istraživačke svrhe. Financijeri istraživanja sve više podupiru otvorene standarde upravljanja podacima i FAIR načela, a sve više časopisa traži postavljanje temeljnih podataka istraživanja u prilozima na kraju objavljenih radova. Skupovima podataka dodjeljuju se DOI oznake kako bi uvijek bili lako pronalažljivi, a takvi načini citiranja povećava i utjecaj istraživača.
Stvarnost ipak pokazuje drugačije. Svjetski sustav vrednovanja u znanosti (još) ne vrednuje javno dostupne podatke kao što vrednuje radove u časopisima ili knjige što potencijalno može ne samo usporiti nego i potpuno zaustaviti tzv. „revoluciju“ otvorenih podataka.
Procjena kvalitete i učinka istraživanja, kao i vrednovanje znanstveno-istraživačkog rada znanstvenika, ključni su pri odlučivanju koje projekte financirati, koje znanstvenike zaposliti, promovirati ili nagraditi, te koje ustanove i istraživačke jedinice poduprijeti. U Izvješću objavljenom 26. studenog 2021. godine Europska komisija je iskazala zabrinutost trenutnim sustavima vrednovanja znanstvene djelatnosti te neprikladnim metodama koje se koriste u procjeni kvalitete istraživanja i samih znanstvenika, pri čemu se prevelika važnost pridaje objavljivanju u časopisima s visokim čimbenikom utjecaja. Stav Komisije jest da bi se rad znanstvenika trebao procjenjivati na temelju njihovih intrinzično motiviranih zasluga i učinkovitosti, a ne na temelju broja znanstvenih radova (i/ili citata) i prestiža časopisa u kojima su objavljeni.
![]() |
|
![]() |
|