167. kolokvij Centra za znanstvene informacije
SRIJEDA, 19. 11. 2025., s početkom u 14:00 sati.
izv. prof. dr. sc. Miroslav Rajter, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kako nas rangiranja rangiraju i kako mi rangiramo rangiranja
Rangiranja sveučilišta danas su čest pokazatelj njihove uspješnosti, a rezultati su široko praćeni u medijima i javnosti. No njihova stvarna vrijednost ovisi o metodologiji, ali i o kontekstu u kojem djeluju pojedina sveučilišta. Iako su rezultati korisni u međunarodnim usporedbama, nekritično korištenje rangova pri donošenju odluka i vrednovanju može stvoriti pogrešnu sliku o kvaliteti sveučilišta.
Kolokvij će se održati u hibridnom obliku. Za online sudjelovanje potrebno je registrirati se putem ove poveznice.

Pozivamo vas na 167. kolokvij Centra za znanstvene informacije na kojem će izv. prof. dr. sc. Miroslav Rajter s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održati predavanje "Kako nas rangiranja rangiraju i kako mi rangiramo rangiranja".
Kolokvij će se održati u hibridnom obliku 19. studenog 2025. u 14:00 h na Institutu Ruđer Bošković u dvorani 3. krila te putem Zooma. Za online sudjelovanje potrebna je registracija.

Uz podršku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i u suradnji s tvrtkom Wolters Kluwer / Ovid, Središnja medicinska knjižnica i ove je godine uspješno organizirala konferenciju MICC – Medical Information Conference Croatia pod nazivom (Ne)moguća misija: učinkovito korištenje istraživačkih resursa. Konferencija je održana 4. lipnja 2024., a okupila je liječnike, informacijske stručnjake, studente i zainteresiranu javnost kako bi zajedno raspravljali o suvremenim izazovima u biomedicinskim znanostima i izdavaštvu. Ovogodišnja tema bila je posvećena problemima hiperprodukcije radova, selektivnog izvještavanja rezultata, nedostatka reproducibilnosti te upitne kvalitete sustavnih pregleda.

Vrijeme je za temeljitu promjenu sustava vrednovanja znanstveno-istraživačkog rada znanstvenika! Potvrdili su to ministri znanosti 27 zemalja članica Europske unije izražavajući zabrinutost trenutnim stanjem i neprikladnim metodama koje se koriste u prosudbi kvalitete istraživanja i samih znanstvenika. Smatraju da korištenje kvantitativnih metoda dovodi do negativne pristranosti u pogledu kvalitete, ponovljivosti i integriteta istraživanja, pri čemu se prevelika važnost pridaje objavljivanju u časopisima s visokim čimbenikom utjecaja.

At first glance, it seems as though progress was made towards opening up datasets for research purposes. Research funders increased support open data management standards and FAIR principles, more and more journals require the posting of foundational research data as appendices at the end of published papers. Datasets areare assigned DOIs to ensure they are always easily discoverable, and such citation methods also boost researchers' impact.

However, in reality it's a different picture. The global science evaluation system does not (yet) value publicly available data as it does articles in journals or books, which can potentially not only slow down but also completely halt the "open data revolution".

Procjena kvalitete i učinka istraživanja, kao i vrednovanje znanstveno-istraživačkog rada znanstvenika, ključni su pri odlučivanju koje projekte financirati, koje znanstvenike zaposliti, promovirati ili nagraditi, te koje ustanove i istraživačke jedinice poduprijeti. U Izvješću objavljenom 26. studenog 2021. godine Europska komisija je iskazala zabrinutost trenutnim sustavima vrednovanja znanstvene djelatnosti te neprikladnim metodama koje se koriste u procjeni kvalitete istraživanja i samih znanstvenika, pri čemu se prevelika važnost pridaje objavljivanju u časopisima s visokim čimbenikom utjecaja. Stav Komisije jest da bi se rad znanstvenika trebao procjenjivati na temelju njihovih intrinzično motiviranih zasluga i učinkovitosti, a ne na temelju broja znanstvenih radova (i/ili citata) i prestiža časopisa u kojima su objavljeni.