U okviru pretplate na časopise Cambridge University Press u 2020. godini je sklopljen Read & Publish ugovor koji omogućava hrvatskoj akademskoj i znanstvenoj zajednici objavljivanje neograničenog broja radova u otvorenom pristupu bez dodatnih troškova objave (APC – Article Processing Charge).
Ova mogućnost odnosi se na autore za korespondenciju kojima su matične ustanove uključene u pretplatu na Cambridge University Press (popis ustanova)
Popis časopisa u kojima je moguće objaviti u otvorenom pristupu
Ovi uvjeti se odnose na radove prihvaćne za objavu od i nakon 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine.
Autori za korespondenciju povezani s ustanovom koja je uključena u ovu pretplatu identificirat će se na temelju svojih službenih e-mail domena navedenih na ovom popisu. Na popisu su i kontakt osobe za svaku ustanovu koje će putem aplikacije Rightslink moći pratiti podatke o autorima s njihovih ustanova i radovima koji su predani za objavu.
Detaljne upute procesa objave radova u otvorenom pristupu za autore OVDJE.
Za dodatna pitanja obratite su u Centar za znanstvene informacije
Na svečanoj sjednici Znanstvenog vijeća Instituta Ruđer Bošković (IRB) dodijeljene su godišnje nagrade za najbolje znanstvene radove objavljene od strane znanstvenika IRB-a u 2018. godini.
Ukupno je dodijeljeno 75 godišnjih nagrada za znanstvene radove od kojih je većina dostupna u otvorenom pristupu u Institucijskom repozitoriju Fulir.
Popis dobitnika i nagrađenih radova za 2018.
Nedavno je u časopisu Nature objavljen članak koji donosi analizu o tome u kolikom postotku zemlje svijeta objavljuju u otvorenom pristupu. Među vodećim zemljama je i Hrvatska u kojoj je 2017. od ukupnog broja objavljenih radova, 60% objavljeno u otvorenom pristupu. Jednako dobro stoji i Velika Britanija.
Norveški konzorcij za visoko obrazovanje i znanost u sklopu organizacije Unit krajem travnja sklopio je ugovor s Elsevierom, poznatim nizozemskim komercijalnim nakladnikom elektroničkih časopisa, kojim je norveškim znanstvenicima omogućeno da objavljuju znanstvene članke u otvorenom pristupu. Riječ je o pilot projektu koji će biti na snazi dvije godine te će omogućiti sedam norveških sveučilišta i 39 znanstvenih institucija objavljivanje znanstvenih informacija u otvorenom pristupu.
OpenAIRE-Advance nastavlja misiju projekta OpenAIRE u okviru podrške mandatima otvorenog pristupa/otvorenih podataka u Europi. Održavajući trenutnu uspješnu infrastrukturu, koju čine ljudska mreža i napredne tehničke usluge, OpenAIRE-Advance učvršćuje svoja dostignuća tako što usmjerava svoje zajednice prema otvorenoj znanosti, s ciljem da ima ulogu pouzdane e-infrastrukture unutar domene Europskog oblaka otvorene znanosti (European Open Science Cloud – EOSC).
OpenAIRE2020 predstavlja početnu točku u dugoročnom radu na implementaciji i osnaživanju utjecaja politike otvorenog pristupa Europske komisije, koji se nadograđuje na postignuća OpenAIRE projekata. Cilj OpenAIRE2020 projekta jest proširiti se i usmjeriti svoj fokus s agenata i resursa znanstvene komunikacije na radne procese, s publikacija na podatke, softvere i ostale rezultate istraživanja, te na njihovu međusobnu povezanost, te ojačati odnose europske infrastrukture otvorenog pristupa s drugim regijama svijeta, osobito s Latinskom Amerikom i SAD-om.
Na svečanoj sjednici Znanstvenog vijeća Instituta Ruđer Bošković (IRB) dodijeljene su godišnje nagrade za najbolje znanstvene radove objavljene od strane znanstvenika IRB-a u 2017. godini.
Dodijeljeno je ukupno 20 godišnjih nagrada za sljedeće znanstvene radove koji su dostupni u Insitucijskom repozitoriju Fulir:
U srijedu, 19.12.2018. će se u 15:00 u predavaonici 3. krila održati 139. kolokvij Centra za znanstvene informacije:
Ivana Hebrang Grgić, Filozofski fakultet, Zagreb
OTVORENOST U ZNANOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU
- predstavljanje knjige -
Knjiga Otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju (Školska knjiga, 2018.) sastoji se od 19 poglavlja čiji se autori u svom svakodnevnom radu bave nekim od aspekata otvorenosti. Odabrani su autori iz raznih područja i raznih ustanova radi stvaranja što kvalitetnije i što šire predodžbe o stanju otvorenosti u hrvatskoj i svjetskoj znanosti i visokom obrazovanju. Knjiga je podijeljena u četiri cjeline – Otvorena znanost, Otvoreno visoko obrazovanje, Otvorene tehnologije i upravljanje pravima te Primjeri ostvarivanja otvorenosti.
139. kolokvij Centra za znanstvene informacije
Ivana Hebrang Grgić, Filozofski fakultet, Zagreb
OTVORENOST U ZNANOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU
- predstavljanje knjige -
Prijave su još uvijek u tijeku...
|
|