On these page we will present you some of many projects that we worked. They are complited mainly because of the lack of funds, but websites are still available, although they are not updated.
The main task of the Center is providing access to major international databases and to e-journals. Center mediates between Ministry of science, education and sports as financier and academic and research community as users, trying to ensure that the acquired databases and collection of online journals are used effectively and that researchers, teachers and students have access to the information they needed in their work. Center also provides access to a range of databases that are in free access
HISTORY
Center for online databases began its work n 1995. Rudjer Boskovic Institute Library had plenty of experience with online version of Current contents database, so Ministry of science, education and sports authorize Library to provide accces to CC and to other important databases for wider academic community. Center is focused on ensuring access to databases, maintain web sites, communication with the libraries, users and publishers and also on education.
ACCESS TO DATABASES
For most database access is possible from all scientific and academic institutions in The Republic of Croatia. Access is also possible throuhg various internet provider's if they have contract with the Croatian Academic and Research Network. In the same way it is possible to use wireless network access. For details on access to databases there are the FAQ pages of the Centre.
DATABASES AND COLLECTIONS OF E-JOURNALS
Database which can be accessed through the Centre for online databases are the following
Ovid - through the Ovid interface users can use databases such as Current Contents (9.000 journals from all scientific fields), Medline, INSPEC, Agricola, EBM Evidence Based Medicine, PsycInfo, ERIC and 40 e-books in the field of medicine
Subscription is not renewed for database:
Access to old data is provided for some of these databases and for some databases we have lost access completely.
EJOL je baza elektroničkih časopisa koja Vam omogućuje da saznate sve o časopisu koji Vas zanima: je li Vam dostupan u elektroničkom obliku zajedno s cjelovitim tekstovima radova, tko ga izdaje, koji su Vam još časopisi na raspolaganju iz tog područja, je li časopis indeksiran u Current Contentsu i indeksira li ga neka druga važna referentna publikacija, koja je kratica časopisa, koje ustanove imaju pristup cjelovitom tekstu...i još mnogo toga.
U radu na EJOL-u sudjelovalo je četrdesetak hrvatskih visokoškolskih i znanstvenih knjižnica, osiguravajući podatke o svojim časopisinim zbirkama.
EJOL je realiziran kao projekt primjene informacijske tehnologije MZOŠ iProjekti tijekom 2002. godine, a projekt su vodile Ivana Pažur i Sofija Konjević. Objedinjava podatke o više od 6800 tiskanih i elektroničkih časopisa.
FOSTER (Facilitate Open Science Training for European Research) je međunarodni projekt koji je financiran u okviru Sedmog okvirnog programa Europske komisije (FP7). U projekt je uključeno 13 partnera u 8 zemalja. Glavni cilj projekta je organizirati edukacijske programe o Otvorenom pristupu (OA) kojima bi se znanstvenicima, studentima, postdiplomcima i knjižničarima pomoglo u uključivanju otvorenog pristupa u istraživački i akademski rad.
Službeni početak projekta je 1.2.2014., a trajanje je dvije godine.
Centar za znanstvene informacije IRB-a uključen je u aktivnosti projekta kao samostalna suradnička ustanova. Budući da Hrvatska sudjeluje u Horizon 2020 programu, u čijim je smjernicama OA zastupljen, promicanje i educiranje hrvatske akademske i znanstvene zajednice o otvorenom pristupu od velike je važnosti. U rujnu 2014. su započete planirane aktivnosti - serija predavanja o temama iz područja otvorenog pristupa publikacijama, znanstvenim podacima i otvorenoj znanosti općenito namijenjena znanstvenicima, znanstvenim novacima, studentima i knjižničarima. Predavanja se održavaju u Dubrovniku, Rijeci, Splitu, Zagrebu, Osijeku i Zadru.
Prezentacije predavanja su dostupne na: https://www.lib.irb.hr/foster/.
Projekt NI4OS-Europe (National Initiatives for Open Science in Europe) je projekt u sklopu Obzor 2020 (Horizon 2020) programa Europske unije, a dio je aktivnosti na uspostavi Europskog oblaka za otvorenu znanost (engl. European Open Science Cloud, EOSC).
U projektu sudjeluju 22 partnera iz 15 zemalja. Partneri iz Hrvatske su Institut Ruđer Bošković i Sveučilišni računski centar (Srce)
Ciljevi projekta su:
OpenAIRE-Advance nastavlja misiju projekta OpenAIRE u okviru podrške mandatima otvorenog pristupa/otvorenih podataka u Europi. Održavajući trenutnu uspješnu infrastrukturu, koju čine ljudska mreža i napredne tehničke usluge, OpenAIRE-Advance učvršćuje svoja dostignuća tako što usmjerava svoje zajednice prema otvorenoj znanosti, s ciljem da ima ulogu pouzdane e-infrastrukture unutar domene Europskog oblaka otvorene znanosti (European Open Science Cloud – EOSC).
OpenAIRE2020 predstavlja početnu točku u dugoročnom radu na implementaciji i osnaživanju utjecaja politike otvorenog pristupa Europske komisije, koji se nadograđuje na postignuća OpenAIRE projekata. Cilj OpenAIRE2020 projekta jest proširiti se i usmjeriti svoj fokus s agenata i resursa znanstvene komunikacije na radne procese, s publikacija na podatke, softvere i ostale rezultate istraživanja, te na njihovu međusobnu povezanost, te ojačati odnose europske infrastrukture otvorenog pristupa s drugim regijama svijeta, osobito s Latinskom Amerikom i SAD-om.
2nd Generation Open Access Infrastructure for Research in Europe (OpenAIREplus) je međunarodni projekt koji je financiran u okviru Sedmog okvirnog programa Europske komisije (FP7), a na kojem je Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković jedan od 41 uključenih partnera. OpenAIREplus je nastavak projekta OpenAIRE u sklopu kojeg je izgrađena infrastruktura te uspostavljena podrška za omogućavanje otvorenog pristupa znanstvenim informacijama, osobito onima nastalima kao rezultat rada na FP7 projektima.
Sustav znanstvenih informacija (SZI) iznikao je iz potrebe za okupljanjem biblioteka s osnovnim ciljem tematskog objedinjavanja bogatih zbirki biblioteka i boljeg podupiranja znanstveno-istraživačkog rada i nastave na sveučilištima i znanstvenim institutima. 1994. godine deset je biblioteka s knjižnicom IRB-a kao inicijatorom i koordinatorom započelo rad na podsustavu Prirodoslovlja kojem su se kasnije pridružili Biomedicina, Tehnika, Humanističke i Društvene znanosti. Obzirom na zatečeno stanje u bibliotekama u početku se radilo uglavnom na opremanju biblioteka, te njihovom umrežavanju. Slijedila je sustavna edukacija bibliotekara za rad s novim tehnologijama, nakon čega se pristupalo najzahtjevnijem dijelu posla: računalnoj obradi bibliotečnih fondova. Uz sustavnu i kvalitetnu potporu MInistarstva znanosti, obrazovanja i športa knjižnice su opremljene računalnom opremom, a računalno je obrađeno preko 1,000.000 jedinica knjižnične građe. Projekt je prestao s radom 2005. g. kada je objedinjavao rad oko 120 visokoškolskih i znanstvenih knjžnica.
Who's Who in Science in Croatia is database that collects structured information about Croatian scientists. Currently, this database contains detailed information on more than 7.000 Croatian scientists, and basic information on more than 20.000 Croatian scientists. This information service endeavors to promote Croatian scientists at home and abroad, and to improve communication and information exchange among scientists.
Users can consult database Who is Who in Croatian science if they, for example look for collaborators on the project, or if they are interested in biography and bibliography of a scientist, if they are looking for a colleague with related scientific interests or are lookig for an expert within a narrow scientific field, etc. This service enables scientists to store all relevant information about themselves in one place, where with simply "click” they will be able to generate own Curriculum Vitae for different purposes.
Web malih knjižnica razvijen je tijekom 2004. g. u sklopu projekta Sustav znanstvenih informacija. Knjižnicama je ponuđen CMS sustav koji omogućava jednostavnu izradu i lagano ažuriranje web stranica knjižnica. Za korištenje sustava web malih knjižnica nije bilo potrebno nikakvo poznavanje HTML-a, a sučelje za održavanje web stranica je intuitivno i lagano za korištenje. Stoga je sustav prvenstveno bio namijenjen visokoškolskim i znanstvenim knjižnicama u kojma rade jedan ili dva zaposlenika koji su zaduženi za sve segmente knjižničnog poslovanja. Ujedno je Web malih knjižnica osigurao neophodnu tehničku podršku knjižnicama, redovitu pohranu podataka, omougućivši im da lagano i sasvim samostalno izgrađuju i održavaju mrežne stranice knjižnice.
 |
|
 |
|
