77. kolokvij Knjižnice IRB-a: RAČUNALNA FORENZIKA
Računalna forenzika na prvi je pogled tehnička disciplina, specijalizacija koja traži detaljna znanja iz nekolicine struka: poznavanje mreže i mrežnih protokola, operacijskih sustava, datotečnih sustava, poznavanje načina na koji napadači prikupljaju podatke, izvršavaju napade itd.
76. kolokvij Knjižnice IRB-a: KINA: VODIČ ZA PREŽIVLJAVANJE
Poznato je kak putovanje u bilo koju stranu zemlju uzrokuje neku vrstu kulturnog šoka, jeeeer... oni za fruštuk jedu okruglice iliti „damplinge" punjene mesom s dinstanim povrćem u prilogu, a mi kruh, putar i pekmez.
75. kolokvij Knjižnice IRB-a: HRVATSKI ZNANSTVENI I ZNANSTVENO-STRUČNI ČASOPISI U ELEKTRONIČKOME MREŽNOM OKRUŽENJU
(TCR prijenos u Split - FESB i Osijek - ETF!)
Donedavno su u fondu znanstvenih knjižnica značajno mjesto zauzimali tiskani znanstveni časopisi, no njihove elektroničke inačice sve više preuzimaju tu ulogu.
74. kolokvij Knjižnice IRB-a: DIGITALNI ARHIV HRVATSKIH MREŽNIH PUBLIKACIJA
(TCR prijenos u Split - FESB!)
Kratki uvod o povijesti i razlozima arhiviranja mrežnih publikacija.
73. kolokvij Knjižnice IRB-a: POUZDANOST AUTORSTVA ZNANSTVENIH ČLANAKA U BIOMEDICINI
Broj i kvaliteta objavljenih znanstvenih članaka je jedan od najčešće korištenih mjerila znanstvene produktivnosti. Stoga se autorstvo na znanstvenim radovima često rabi kao kriterij za akademsko napredovanje te može donijeti značajne profesionalne, ali i financijske dobiti. Zbog toga se često zlorabi.
72. kolokvij Knjižnice IRB-a u suradnji s Hrvatskim informacijskim i dokumentacijskim društvom - HID:
TKO JE BIO VLADIMIR PRELOG?
Prije oko mjesec dana, 3. listopada 2007. vratio se na krilima umjetnosti u PLIVIN Institut Vladimir Prelog. Vratio se u našu sredinu iz koje je otišao davne 1941., ali koju, za sve vrijeme izbivanja, nije napustio, niti zaboravio. Vratio se ovjekovječen profinjeno profilira-nom bistom umjetnika Kuzme Kovačića i ostat će tu kao simbol zajedničkih stremljenja, ostva-renih uspjeha i podstreka mladim istraživačima.
71. kolokvij Knjižnice IRB-a: UTJECAJ KATEGORIZACIJE ČLANAKA U CITATNIM BAZAMA NA ČIMBENIK ODJEKA ČASOPISA
Čimbenik odjeka časopisa (Impact factor, IF) je omjer broja citata u određenoj godini i ukupnog broja članka objavljenih u prethodne dvije godine u istom časopisu. U nazivnik opisanog omjera ne ulaze svi objavljeni članci, već samo članci koji su u citatnim bazama kategorizirani kao izvorni znanstveni članci (Articles) i pregledni članci (Reviews). Budući da kategorizacija članaka može utjecati na IF, cilj našeg istraživanja bio je utvrditi na koji su način kategorizirani članci unutar dvije časopisne skupine baze Journal Citation Reports (JCR), službenog izvora podataka o IF.
70. kolokvij Knjižnice IRB-a: BUSINESS INTELLIGENCE - INFORMACIJA KAO IZVOR KONKURENTNOSTI
Business Intelligence predstavlja proces svjesnog i kontinuiranog prikupljanja informacija iz okruženja te transformacije tih informacija u intelligence koji predstavlja osnovu za donošenje odluka. U vremenu u kojem živimo pretrpani smo informacijama koje dolaze sa svih strana. Bez obzira na posao kojim se bavimo i djelatnost u kojoj poslujemo bavimo se informacijama - njihovim prikupljanjem, procesuiranjem i analiziranjem. Glavni izazovi danas ne leže u prikupljanju što većeg broja informacija, već pre-poznavanju i razlikovanju relevantnih informacija od onih koje su nepotrebne i samo zaglušuju naš komunikacijski kanal.
U predavanju će kroz brojne primjere biti pojašnjen pojam Business Intelligence-a te važnost njegove primjere na razini pojedinca i organizacije.
69. kolokvij Knjižnice IRB-a: E-UČENJE ZASNOVANO NA OTVORENOM KODU
E-učenje kao oblik nastave koristi se u sve većoj mjeri,bilo u srednjoškolskoj, visokoškolskoj ili cjeloživotnoj izobrazbi. Predavač će pokušati prikazati svoja iskustva vezana uz odabir, implementaciju i korištenje sustava za učenje na daljinu (e-učenje) na razmjerno velikoj i heterogenoj instituciji kao što je to Filozofski fakultet u Zagrebu.
68. kolokvij Knjižnice IRB-a: VELIKO PROLJETNO SPREMANJE : KAKO POSPREMITI RADOVE NASTALE U VAŠOJ AKADEMSKOJ USTANOVI?
O otvorenim arhivima ili repozitorijima počelo se govoriti 2002. godine, nakon što su u Budimpeštanskoj inicijativi za otvoreni pristup prepoznati kao jedan od putova za postizanje otvorenog pristupa svim objavljenim rezultatima znanstvenih istraživanja. Tada je započeo trend izgradnje digitalnih otvorenih arhiva pri sveučilištima i znanstvenim institutima. Takvi arhivi imaju namjeru prikupiti sve rezultate znanstvenog rada nastale u okviru ustanove, te svjedoče o njenoj kvaliteti i produktivnosti.
![]() |
|
![]() |
|