Dana 14. lipnja 2022. održan je Medical Information Conference Croatia (MICC2022) namijenjen liječnicima i informacijskim stručnjacima u području biomedicinskih znanosti, ali otvoren i za zainteresiranu javnost. Ovogodišnji MICC bavio se temom vrednovanja u znanosti i visokom obrazovanju.
Vrijeme je za temeljitu promjenu sustava vrednovanja znanstveno-istraživačkog rada znanstvenika! Potvrdili su to ministri znanosti 27 zemalja članica Europske unije izražavajući zabrinutost trenutnim stanjem i neprikladnim metodama koje se koriste u prosudbi kvalitete istraživanja i samih znanstvenika. Smatraju da korištenje kvantitativnih metoda dovodi do negativne pristranosti u pogledu kvalitete, ponovljivosti i integriteta istraživanja, pri čemu se prevelika važnost pridaje objavljivanju u časopisima s visokim čimbenikom utjecaja.
Djelatnicima IRB-a osiguran je besplatan probni pristup zbirkama e-knjiga Američkog kemijskog društva (American Chemical Society – ACS), točnije cjelovitom portfoliju ACSeBooks, zbirci e-knjiga ACS In Focus Collection 1, te digitalnom vodiču o znanstvenoj komunikaciji.
At first glance, it seems as though progress was made towards opening up datasets for research purposes. Research funders increased support open data management standards and FAIR principles, more and more journals require the posting of foundational research data as appendices at the end of published papers. Datasets areare assigned DOIs to ensure they are always easily discoverable, and such citation methods also boost researchers' impact.
However, in reality it's a different picture. The global science evaluation system does not (yet) value publicly available data as it does articles in journals or books, which can potentially not only slow down but also completely halt the "open data revolution".
U srijedu, 4.5.2022. će se u 14:00 održati 151. kolokvij Centra za znanstvene informacije:
Antica Čulina, Institut Ruđer Bošković
KAKO ISKORISTITI OTVORENU ZNANOST U SVOM ISTRAŽIVANJU
Otvorena znanost donijela je mnoge promjene u raznim područjima znanosti. Sve više podataka postaje dostupno za korištenje, uspostavljaju se nove istraživačke infrastrukture, te uvode sveobuhvatniji načini za procjenu kvalitete samih znanstvenika. U ovom predavanju bit će predstavljeni primjeri korištenja otvorenih podataka u ekološkim istraživanjima, korištenje integrativnih metoda baziranih na ovim podatcima, ali i probleme koji se pri tome mogu javiti. Također će biti pokazano kako na jednostavan način postati pionir u novoj eri znanosti te kakve koristi možete od toga imati. Dok će se primjeri iz predavanja uglavnom odnositi na područje ekologije, većina prinicipa je primjenjiva na ostala područja znanosti.
151. kolokvij Centra za znanstvene informacije
Antica Čulina, Institut Ruđer Bošković
KAKO ISKORISTITI OTVORENU ZNANOST U SVOM ISTRAŽIVANJU
Redovno pratite znanstvenu literaturu iz vašeg područja. Čitate, pohranjujete radove na različita mjesta u različitim formatima, a one najvažnije redovno isprintate. Čak i ako ste jako organizirani, kada počnete pisati znanstveni rad ili disertaciju, nerijetko vam pola brižljivo pospremljenih radova nedostaje. A problemi tek počinju kada literaturu želite citirati i trebate izraditi popis korištene literature u propisanom obliku...
Prijavite se na online radionice izdavača Elsevier! Ova izdavačka kuća će u svibnju održati sedmu i osmu online radionicu na engleskom jeziku za stručno usavršavanje knjižničara. U nastavku donosimo njihov raspored:
Objavljen je javni poziv putem kojeg projekt NI4OS-Europe znanstvenicima otvara mogućnost korištenja servisa uključenih u Europski oblak za otvorenu znanost (EOSC). Cilj poziva je promocija dostupnih usluga kako bi ih koristio što veći broj znanstvenika. Ujedno se potiče suradnja među znanstvenicima, a zahvaljujući povratnim informacijama bit će moguće procijeniti kvalitetu samih servisa.
Projekt NI4OS-Europe nudi širok skup općih (generičkih) i tematskih servisa i repozitorija. Opći servisi su u domeni osiguravanja računalnih resursa gdje su korisnicima na raspolaganju računala visokih perfomansi (HPC), a osigurana je i mogućnost pohrane podataka u oblaku. Osim dostupnih repozitorija u katalogu se mogu naći servisi namijenjeni za kreiranje digitalne baštine poput online alata za vizualizaciju (Clowder4DCH) ili servisa koji pokrivaju određeno područje znanosti (NanoCrystals, DREAMM, ChemBioServer 2.0, Revigo, OpenBioMaps, MelGene, Schrödinger API i dr.) Popis dostupnih servisa dostupan je u katalogu usluga.
 |
|
 |
|
