O autorici:

Maša Kolanović rođena je 19. studenoga 1979. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je kroatistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2010. doktorirala i danas radi kao izvanredna profesorica na Odsjeku za kroatistiku. Njena književna karijera uključuje romane, poeziju i znanstvene studije, među kojima su istaknuti roman Sloboština Barbie i nagrađivana zbirka priča Poštovani kukci i druge jezive priče. Kolanović proučava suvremene društvene i kulturne teme, često se bavi ideologijom, popularnom kulturom i tranzicijom u Hrvatskoj. Za svoj rad nagrađena je nizom priznanja, uključujući i Nagradu Europske unije za književnost.

O knjizi:

Roman Sloboština Barbie donosi mozaik odrastanja djece u zagrebačkom naselju tijekom 1990-ih, u prijelazu iz socijalizma u kapitalizam. Kroz četiri godine ratnog okruženja, prikazuje svakodnevicu ispunjenu zračnim uzbunama, skloništima, školom i dječjim igrama, no ti su trenuci ispunjeni složenim emocijama i iskustvima poput zavisti, preljuba, ljubavi, straha i nesigurnosti. Autorica korištenjem antropomorfiziranih lutaka – Barbika koje poprimaju ljudske osobine – simbolično oslikava svijet odrastanja i društvene promjene, dok lutke predstavljaju ne samo dječju igru već i sukob tradicije i novog vremena.

Pitanja za razmišljanje:

Što lutka Barbie predstavlja u romanu?
Kako autorica prikazuje djetinjstvo i dječju igru, a kako ozbiljne osjećaje poput straha, ljubomore i ljubavi?
Obratite pažnju na stil pripovijedanja - zašto se roman opisuje kao mozaik ili kolaž?

Sažetak susreta:

Roman donosi složenu i višeslojnu sliku dječje svakodnevice u ratnim vremenima. Igra s lutkama pruža djeci ne samo bijeg od teške stvarnosti, nego i način razumijevanja i oblikovanja svijeta oko sebe. Ratne okolnosti utječu na njihove igre, što se vidi u dramatičnim događajima u Barbie svijetu - od vijesti o Domovinskom ratu, preko fiktivnih ubojstava, sve do tragedije na "Balu izbjeglica". Podrum, koji je isprva budio strah i paniku, ubrzo postaje jedino sigurno mjesto, ne samo od rata, već i od drugih briga. Dok je u stvarnom svijetu Barbie simbol statusa i američkog načina života, u romanu Ken preuzima glavnu ulogu, u njegovom šaljivom i neobičnom izdanju kao "Dr. Kajfeš". Lutka Barbie ovdje prikazuje prijelaz iz socijalizma u kapitalizam i promjenu vrijednosti koja dolazi s novim potrošačkim društvom. Na kraju, roman jednostavno, ali iskreno prikazuje odrastanje u Zagrebu devedesetih, bez simboličkih pretenzija ili nostalgije, u ležernom i pitkom stilu.
Razgovor o Barbie lutkama potaknuo nas je da se prisjetimo vlastitih igračaka i uspomena iz djetinjstva, što je dodatno osvijetlilo ulogu igre kao prostora u kojem su djeca tada oblikovala vlastite svjetove i snove. Bilo nam je zanimljivo usporediti standard tog vremena i današnji, kad je Barbie skuplja, ali manje nedostižna.