Suvremena središnja gradska knjižnica treba biti dnevni boravak građana, mjesto njihova susreta, vidljiva i dizajnom prepoznatljiva, ističući ujedno svoju pripadnost kulturnoj i povijesnoj baštini, jednako kao i sadašnjem trenutku grada.
Po bogatstvu svojih usluga namijenjenih građanima Zagreba (od tribina, izložbi, radionica, do programa poticanja pismenosti, socijalne integracije, multikulturalnosti, cjeloživotnog učenja) Gradska knjižnica se u svojim strateškim ciljevima uklapa u strateške ciljeve Zagreba i zaslužuje svoje mjesto u središtu grada u bliskoj budućnosti. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport u studenom 2012. godine predložio je da se Gradska knjižnica smjesti u kompleks Paromlina. "Područje Trnja je još 1936. godine, regulacijom koja se nadovezuje na regulatornu osnovu Milana Lenucija iz 1907. godine i noviju iz 1923., zamišljeno kao centar grada XX. stoljeća.", a kasnijom provedbom nekoliko natječaja tražilo se idejno rješenje kompleksa i njegovo osmišljavanje i kao novog centra grada XXl. stoljeća.
2013. godine u ZgForumu, prostoru Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada, Gradska knjižnica je, u suradnji s Uredom, organizirala izložbu i okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici Grada i Ministarstva kulture te arhitektonske, urbanističke i knjižničarske struke, kako bi se iznašle moguće lokacije u gradu za trajno rješenje smještaja Gradske knjižnice te imenovalo Povjerenstvo za odabir najpogodnije. Odluka o trajnom smještaju Gradske knjižnice, pretočena u strateški razvojni projekt, dobila je svoje mjesto u Razvojnoj strategiji Grada Zagreba – ZlagrebPlan 2020.
S ciljem da doprinese razradi projektne ideje "Nova Gradska knjižnica u Zagrebu" i osigura kvalitetnu podlogu za raspisivanje javnog natječaja za idejno rješenje nove zgrade Gradske knjižnice, pripremljen je dokument Programska osnova za novu Gradsku knjižnicu u Zagrebu. Svrha Programske osnove je ukazati na potrebu kvalitetnog smještaja i izgradnje održive, zelene zgrade, Gradske knjižnice koja će građanima Zagreba koristiti danas i u budućnosti. Godine 2015. izgradnja Gradske knjižnice uvrštena je u Strategiju kreativnog i kulturnog razvitka grada Zagreba 2015.-2022.
U izlaganju će se predstaviti dosadašnji tijek i rezultati kampanje za novu Gradsku knjižnicu.
Davorka Bastić, viša knjižničarka, ravnateljica je Knjižnica grada Zagreba od 2001. godine. U sklopu KGZ-a bila je voditeljica Knjižnice Tina Ujevića i voditeljica Bibliobusne službe. Posebno se bavi pitanjima organizacije narodnih knjižnica, knjižničnog poslovanja i izgradnje knjižničnih zbirki. Aktivna u Hrvatskom knjižničarskom društvu, radila je na donošenju Standarda za pokretne knjižnice (1990.) i Standarda za narodne knjižnice (1999.). Objavila je nekoliko stručnih radova, a nagrađena je stručnim nagradama te Kukuljevićevom poveljom. Od 2003.-2011. predsjednica je Hrvatskog knjižničnog vijeća pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Od 1980. do 1985. bila je članica IFLA-inog Okruglog stola za pokretne knjižnice i radila na donošenju Standarda za pokretne knjižnice te bila dopisni član Stalnog odbora IFLA-ine Sekcije za narodne knjižnice (1996.-1998.). Od 2001. aktivna je u INTAMEL-u, sada IFLA-ina Sekcija za knjižnice velikih gradova, od 2007.-2015., članica Stalnog odbora.