Konferenciju je otvorila voditeljica Središnje medicinske knjižnice doc. dr. sc. Lea Škorić, nakon čega je u ime dekana prisutne pozdravila prodekanica izv. prof. dr. sc. Ana Hladnik. Kroz izlaganja, rasprave i radionicu sudionici su imali priliku sagledati problem iz perspektive znanstvenika, kliničara, pacijenata i informacijskih stručnjaka.

Doc. dr. sc. Dinko Smilović govorio je o utjecaju digitalnih tehnologija na kognitivni razvoj, posebno kod djece, istaknuvši pojavu ovisnosti o ekranima (tzv. ekranizam) i potrebu za odgovornim korištenjem digitalnih alata. Izv. prof. dr. sc. Ivan Pećin osvrnuo se na širenje dezinformacija o lijekovima poput statina te naglasio važnost personalizirane i stručne komunikacije s pacijentima. Prof. dr. sc. Aleksandar Džakula upozorio je na opasnosti informacijske prezasićenosti u zdravstvu i istaknuo važnost pretvaranja informacija u stvarne odluke i djelovanje. Izv. prof. dr. sc. Snježana Stanarević Katavić predstavila je potencijale umjetne inteligencije u jačanju zdravstvene pismenosti, naglašavajući potrebu za boljim razumijevanjem i prosudbom informacija. Mirna Fabijanić i dr. med. Ivana Radić Čavlina prikazale su Belupov portal Zdravo budi kao primjer kvalitetne, pouzdane i pacijentima prilagođene zdravstvene komunikacije.

Završni dio konferencije obilježio je okrugli stol „Od preopterećenja do informirane odluke: navigacija kroz informacijsku bujicu", kojim je moderirala doc. dr. sc. Lea Škorić, a sudjelovali su doc. dr. sc. Dinko Smilović, prof. dr. sc. Aleksandar Džakula, prof. dr. sc. Robert Likić i izv. prof. dr. sc. Andrija Štajduhar. Raspravljalo se o tome kako prepoznati kada je količina i relevantnost informacija dostatna za smisleno donošenje odluke, zašto je važna vjerodostojnost izvora te kako razvijati kritički odnos prema informacijama u znanosti i praksi. Sudionici su upozorili na problem prekomjerne metrike u akademskom napredovanju, sve slabiju razliku između pouzdanih i komercijalno motiviranih objava, kao i na nedostatak stvarnih sustava vrednovanja kvalitete u zdravstvu. Alati mogu igrati važnu ulogu u edukaciji, dijagnostici i podršci pri odlučivanju, no potrebno ih je koristiti promišljeno i transparentno, uz temeljito poznavanje njihovih ograničenja. Upozoreno je i na mogućnosti zlouporabe informacija te potrebu da se odgovornost za odluke uvijek jasno veže uz ljude, a ne alate. Zaključno, istaknuta je važnost dostupnosti i odgovorne upotrebe pouzdanih izvora.

Konferenciju je zaključila radionica koju je vodio Michael Fanning iz tvrtke Wolters Kluwer / Ovid, a bila je posvećena predstavljanju nove platforme OvidGO. Riječ je o suvremenom alatu za upravljanje znanjem i učinkovitije pretraživanje znanstvenih baza podataka, razvijenom s ciljem poboljšanja organizacije, klasifikacije i dostupnosti informacija u medicini i znanosti. Sudionici su imali priliku praktično se upoznati s funkcionalnostima platforme te njezinim korisničkim sučeljem.

Svi zainteresirani mogu pogledati snimku konferencije na sljedećoj poveznici: https://www.youtube.com/live/XOqHYWTTANc