U četvrtak, 4. studenoga 2021. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Srce i Institut Ruđer Bošković (IRB) potpisali su sporazum o suradnji na implementaciji i održavanju CroRIS-a.
CroRIS je informacijski sustav znanosti Republike Hrvatske kojem je cilj izgradnja integriranog i interoperabilnog sustava koji objedinjuje sve relevantne informacije o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti, što će se postići implementacijom triju glavnih projektnih elemenata: uspostavom zakonskog okvira, kreiranjem informacijskog sustava o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti te provedbom aktivnosti znanstvenog i tehnologijskog mapiranja i predviđanja. Sustav se izgrađuje u sklopu strateškog projekta Znanstveno i tehnologijsko predviđanje Ministarstva znanosti i tehnologije, a partner na projektu je Sveučilišni računski centar Srce. Financiranje projekta je realizirano kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. u sklopu specifičnog cilja 1a1 „Povećana sposobnost sektora za istraživanje, razvoj i inovacije (IRI) za provođenje istraživanja vrhunske kvalitete i zadovoljavanje potreba gospodarstva“.

Informacijski sustavi koje je razvio i održavao Centar za znanstvene informacije IRB-a: Hrvatska znanstvena bibliografija - CROSBI, Baza znanstvenih instrumenata - Šestar i Baza podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju u Hrvatskoj – POIROT, bit će integrirani kao novo izgrađeni moduli unutar CroRIS-a, a podaci iz navedenih sustava biti prebačeni u CroRIS.

U suradnji s Odjelom za analitiku i statistiku Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Centar za znanstvene informacije je održao dvije online radionice (webinara) za administratore podataka u bibliografiji CROSBI. Zbog aktualne epidemiološke situacije, radionice su održane u virtualnom okruženju.

Tko je tko u CROSBI-ju i povezanost publikacija s projektima

Hrvatska znanstvena bibliografija - CROSBI je već godinama središnje mjesto na koje autori iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske upisuju svoje publikacije i podatke o sudjelovanjima na znanstvenim i stručnim skupovima. Od samih početaka CROSBI-ja se zapisi o publikacijama povezuju s autorima/znanstvenicima (putem matičnih brojeva znanstvenika), s ustanovama iz sustava i visokog obrazovanja, projektima iz kojih su publikacije proizašle te znanstvenim poljima koje radovi tematski pokrivaju, što omogućuje razne vrste izvještaja i analiza na temelju podataka iz CROSBI-ja.

Pandemija COVID-19 je sa sobom donijela mnoštvo nepoznanica i izazova, kako za znanstvenu zajednicu, tako i za sve građane, ali i funkcioniranje svih segmenata našeg društva. Sada je važnije nego ikada u mnoštvu podataka, informacija i preporuka znati prepoznati one vjerodostojne i provjerene, do kojih se došlo upotrebom znanstvenih metoda i koje su prošle recenzijski postupak. Stoga smo na početnoj stranici Hrvatske znanstvene bibliografije - CROSBI napravili CROSBI COVID-19 Hub, gdje smo izdvojili publikacije hrvatskih autora iz CROSBI-ja koje govore o svim segmentima COVID-19 pandemije.

Kao nova funkcija informacijskog servisa CROSBI dostupan je CROSBI profil putem kojeg autori mogu sami pridruživati radove svom profilu, odnosno maknuti one radove koji im ne pripadaju.
CROSBI profil osobe je implementiran u sučelje Hrvatske znanstvene bibliografije kako bi se omogućilo pridruživanje zapisa/radova i osobama (autorima, urednicima, prevoditeljima) koji nemaju dodijeljen matični broj znanstvenika (MBZ).
CROSBI profili osoba su automatski kreirani za sve znanstvenike koji su imali dodijeljen MBZ, a svi zapisi u CROSBI-ju koji su bili pridruženi tom MBZ-u su automatski pridruženi i novokreiranom CROSBI profilu osobe. MBZ je sada samo jedan od nekoliko mogućih identifikatora autora u CROSBI-ju.
Osobe koje nisu imale dodijeljeni MBZ mogu kreirati svoj CROSBI profil osobe tako da se prijave u CROSBI svojim AAI@EduHr elektroničkim identitetom te kliknu na poveznicu "Uređivanje profila" u korisničkom izborniku s desne strane.

Obaviještavamo vas da je za danas, 10. veljače 2020., u razdoblju između 18 i 20 sati planirana veća nadogradnja Hrvatske znanstvene bibliografije - CROSBI te u tom periodu neće biti moguć pristup unosu podataka, administraciji, kao niti pokretanje izvještaja.

Zahvaljujemo na razmijevanju!

UPUTE ZA UČITAVANJE BIBLIOGRAFSKIH PODATAKA IZ CROSBI-JA U FULIR

SLIKOVNE UPUTE ZA POHRANJIVANJE RADOVA U FULIR

Što je FULIR?

Što je to otvoreni pristup (eng. Open Access)?

Zašto pohranjivati cjelovite tekstove radova u FULIR?

       - Odluka o o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković - FULIR

Koje vrste radova mogu pohranjivati u FULIR?

Smiju li se pohranjivati cjeloviti tekstovi objavljenih radova u institucijski repozitorij i stavljati u otvoreni pristup?

Koju verziju rada smijem pohraniti u FULIR?

- verzija rukopisa prihvaćena za objavljivanje (tzv. postprint)

- predrecenzijska verzija rukopisa (tzv. preprint)

- objavljena/završna verzija rada (izdavačeva verzija rada)

Kako se mogu prijaviti u FULIR?

Tko sve može samoarhivirati svoje radove u FULIR?

Bibliografski podaci o mojim radovima su već upisani u CROSBI – mogu li ih nekako prebaciti u FULIR?

Mogu li učitati bibliografske podatke o svojim radovima iz neke druge baze podataka?

Kome su sve vidljivi radovi arhivirani u FULIRu?

Što je FULIR?FULIR (Full-text Institutional Repository of the Ruđer Bošković Institute iliti Repozitorij cjelovitih tekstova Instituta Ruđer Bošković) je institucijski repozitorij IRB-a kojem je cilj prikupljati, pohranjivati i dugotrajno očuvati znanstvenu produkciju i dokumentarne materijale Instituta Ruđer Bošković. FULIR je još jedan u nizu servisa Centra za znanstvene informacije IRB-a kojim je djelatnicima IRB-a omogućeno samoarhiviranje cjelovitih tekstova radova, izvornih podataka istraživanja (eng. dataset) i drugih vrsta dokumenata kojima su oni jedan od autora u otvorenom pristupu.

Što je to otvoreni pristup (eng. Open Access)?Otvoreni pristup je slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama koji omogućava čitanje, pohranjivanje, raspačavanje, pretraživanje, dohvaćanje, indeksiranje i/ili drugo zakonito korištenje. Slobodan u ovom kontekstu znači trajno slobodan od bilo kakvih ograničenja i postavljanja uvjeta za pristup i korištenje (Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu).

Zašto pohranjivati cjelovite tekstove radova u FULIR?Dobrobiti od otvorenog pristupa znanstvenim informacijama (npr., putem institucijskih repozitorija kao što je i FULIR) su mnogostruke: javnost ima uvid u rezultate znanstvenih istraživanja do koji se došlo financiranjem sredstvima poreznih obveznika, znanstvene institucije i njezini znanstvenici povećavaju svoju vidljivost i vidljivost rezultata znanstvenih istraživanja koje provode te na taj način povećavaju i vjerojatnost da će njihov rad naići na veći odjek u znanstvenoj zajednici (o.p. provedena znanstvena istraživanja su dokazala da citiranost radova dostupnih u otovorenom pristupu raste i do 480% u odnosu na one radove koji nisu dostupni u otvorenom pristupu!), a otvoreni pristup znanstvenim informacijama općenito doprinosi i bržem i ravnomjernijem razvoju znanosti u cijelom svijetu. Više o utjecaju otvorenog pristupa na citiranost znanstvenih radova možete pronaći u prezentaciji dr. sc. Ivane Hebrang Grgić koju je održala u sklopu 103. Kolokvija Centra za znanstvene informacije IRB-a.

Odluka o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković - FULIR

Institut Ruđer Bošković je također donio i Odluku o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković - FULIR kojom je propisano da svi djelatnici IRB-a moraju u FULIR pohraniti digitalnu kopiju svih svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova te im, kada je god to moguće, osigurati otvoreni pristup. Pod znanstvenim, stručnim i popularnim radovima se podrazumijevaju radovi objavljeni u časopisima i zbornicima radova sa skupova, poglavlja u knjigama, monografije i druge vrste knjiga, ocjenski radovi, prezentacije i posteri s izlaganja na konferencijama, prezentacije i popratni materijali s predavanja održanih na Institutu i drugim ustanovama, materijali za učenje i poučavanje te tehnička i druga izvješća.
Autori su dužni pohraniti digitalne kopije svojih radova u FULIR u trenutku prihvaćanja rada za objavu, a najkasnije u trenutku same objave ili javne prezentacije rada. Pohranjuje se završna verzija rukopisa koja je prihvaćena za objavljivanje i/ili objavljena (izdavačeva) verzija rada, ako je to u skladu s autorskim pravima izdavača. U slučaju da autori prilikom objavljivanja publikacija s izdavačem potpisuju ugovor o prijenosu autorskih prava kojim se autori odriču dijela svojih autorskih prava, djelatnici IRB-a trebaju nastojati zadržati pravo pohranjivanja određene verzije rada u otvorenom pristupu putem FULIR-a.

Koje vrste radova mogu pohranjivati u FULIR?U FULIR se mogu pohranjivati sve vrste radova, a osobito:
- radovi objavljeni u časopisima
- radovi objavljeni u zbornicima konferencija
- ocjenski radovi (doktorske disertacije, magistarski radovi)
- monografije
- poglavlja u knjigama
- razni izvještaji (npr., izvještaji Instituta, tehnički izvještaji, projektni izvještaji, dokumentacija, working papers i dr.)
- prilozi s konferencija koji nisu objavljeni u zbornicima s konferencija (npr., poster, PPT prezentacija)
- video zapisi
- audio zapisi
- istraživački podaci i dr.
Ukoliko biste željeli unijeti neku vrstu rada/priloga u FULIR, a ne znate u koju ga kategoriju unijeti, slobodno nas kontaktirajte za pomoć na This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it .

Smiju li se pohranjivati cjeloviti tekstovi objavljenih radova u institucijski repozitorij i stavljati u otvoreni pristup?Autori su često u dilemi oko stavljanja svojih objavljenih radova u otvoreni pristup jer se boje kršenja autorskih prava izdavača i posljedica koje bi zbog toga mogli snositi. Autori vrlo često prilikom objavljivanja svojeg znanstvenog rada u časopisu prenose određena autorska prava na izdavača potpisivanjem ugovora o prijenosu autorskih prava (eng. Copyright Transfer Agreement), ali zaboravljaju da određeni dio autorskih prava ipak zadržavaju, a među njima često i pravo reproduciranja tog rada pod određenim uvjetima. No, većina izdavača koji od autora i traže potpisivanje ugovora o prijenosu autorskih prava dozvoljava autorima pohranjivanje određene verzije rada u institucijskim ili tematskim repozitorijima, na vlastitim mrežnim stranicama i sl. Najtočniju informaciju o tome koju verziju rada smijete pohraniti u FULIR možete pronaći u spomenutom ugovoru ako ste takav potpisali, a informacije o stavovima pojedinih izdavača/časopisa možete pronaći i na mrežnim stranicama Sherpa/RoMEO.

U slučaju da nitko od autora nije s izdavačem potpisao ugovor o prijenosu autorskih prava, vi ste i dalje nositelj autorskog prava te smijete svoj rad pohraniti u FULIR.

Koju verziju rada smijem pohraniti u FULIR?FULIR će za radove objavljene u časopisima automatski za vas provjeriti koju inačicu teksta smijete pohraniti u repozitorij, a u skladu s dostupnim podacima iz baze podataka Sherpa/Romeo (http://www.sherpa.ac.uk/romeo/). Najtočnije podatke o tome koju inačicu rada možete samoarhivirati u institucijski repozitorij možete pronaći u tzv. ugovoru o prijenosu autorskih prava (engl. Copyright Transfer Agreement), ukoliko ste isti potpisali s izdavačem prilikom objavljivanja rada, ili na mrežnim stranicama izdavača određenog časopisa.

Većina izdavača dopušta samoarhiviranje određene verzije rada u institucijske repozitorije i omogućavanje otvorenog pristupa istima. Najčešće se razlikuju sljedeće verzije radova:

• Verzija rukopisa prihvaćena za objavljivanje (tzv. postprint) - verzija rukopisa koja je prošla recenzijski postupak te je prihvaćena za objavljivanje. Sadržajno je identičan objavljenom PDF-u rada, a od njega se razlikuje jedino grafički (prijelom rukopisa prihvaćenog za objavljivanje radi sam autor, dok prijelom objavljenog PDF-a rada radi izdavač)
• Predrecenzijska verzija rukopisa (tzv. preprint) - verzija rukopisa koja je inicijalno poslana na recenzijski postupak. Sadržajno se razlikuje od rukopisa prihvaćenog za objavljivanje i/ili objavljenog PDF-a rada jer u nju nisu ugrađene izmjene koje su recenzenti tražili od autora tijekom recenzijskog postupka
• Objavljena/završna verzija rada (tzv. izdavačeva verzija rada) - završna, službeno objavljena verzija rada (najčešće u PDF formatu). Sadržajno je identična rukopisu prihvaćenom za objavljivanje, no od njega se razlikuje vizualno jer prijelom objavljenog PDF-a rada izrađuje sam izdavač. Objavljena verzija rada se najčešće ne smije pohraniti u institucijski repozitorij u otvorenom pristupu, osim ako to izdavač ne dozvoljava i/ili rad nije objavljen pod nekom od Creative Commons licenci.

Ukoliko imate ikakvih pitanja vezano uz verziju rada koju smijete samoarhivirati u FULIR, slobodno se obratite This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it za savjet.

Kako se mogu prijaviti u FULIR?U sustav se prijavljujete svojim LDAP korisničkim podacima (korisničko ime je identično početnom dijelu vaše adrese e-pošte, bez nastavka '@irb.hr', a lozinka je identična onoj za provjeru e-pošte putem webmaila).

Tko sve može samoarhivirati svoje radove u FULIR?FULIR je institucijski repozitorij IRB-a te je stoga pohranjivanje cjelovitih tekstova radova omogućeno samo djelatnicima IRB-a. Za prijavu u sustav se nije potrebno registrirati, već je to automatski omogućeno svim djelatnicima IRB-a putem njihovog LDAP korisničkog računa koji im je otvoren na IRB-u.

Bibliografski podaci o mojim radovima su već upisani u CROSBI – moglu li ih nekako prebaciti u FULIR?Da, omogućili smo interoperabilnost između CROSBI-ja i FULIR-a tako da sada vrlo jednostavno možete 'povući' bibliografske zapise iz CROSBI-ja i automatski ih upisati u FULIR. Detaljne slikovne upute o tome kako učitati metapodatke rada iz CROSBI-ja u FULIR možete preuzeti u PDF formatu, ili slijedite sljedeće korake:

1. prijavite se na FULIR koristeći svoje LDAP korisničke podatke na http://fulir.irb.hr (sve isto kao i za prijavu u CROSBI, samo upisujete prvi dio korisničkog imena, a izostavljate '@irb.hr')
2. slijedite poveznicu u gornjem lijevom kutu ekrana 'Unos / učitavanje podataka iz drugih baza podataka' te pod 'Učitaj bibliografske podatke o radu iz drugih izvora:' odaberite 'CROSBI ID' i kliknite na gumb 'Učitaj'
3. upišite ID zapisa vašeg rada u CROSBI-ju u polje za upis CROSBI ID-a (npr.: 595128). U ovom koraku možete upisati jedan ili više CROSBI ID-eva, tj. povući samo jedan, ili više svojih zapisa iz CROSBI-ja. Ukoliko želite istovremeno povući dva ili više bibliografska zapisa, njihove CROSBI ID-eve trebate unijeti bez ikakve interpunkcije u kolonu, jedan ispod drugog.
4. kliknite na 'Uvezi zapise' i vaš(i) zapis(i) je/su upisan(i) u FULIR.
5. provjerite jesu li sva polja točno ispunjena, a osobito povezanost rada s projektom na temelju kojeg je nastao. U FULIR su implementirani popisi IRB-ovih MZOS, FP6 i FP7 projekata, no ukoliko želite pridružiti rad projektu koji nije na popisu, sami upisite odgovarajuće podatke (osobito šifru projekta).
6. datoteka cjelovitog teksta koja je unesena u CROSBI također će biti preuzeta direktno u Fulir.
   Ako u CROSBI-ju nema datoteke cjelovitog teksta možete ju dodatno učitati i definirati željenu vidljivost (svima u otvorenom pristupu, samo ruđerovcima ili zatvoren pristup). Za pitanja vezano uz verziju rada koju smijete pohraniti u FULIR, provjerite tzv., Copyright Transfer Agreement koji ste potpisali s izdavačem prilikom objave rada, ili kontaktirajte djelatnike Knjižnice koji će vam rado pomoći savjetom.
7. za kraj, pohranite unos klikom na 'Pohrani zapis i pošalji ga uredniku'.

Ukoliko imate ikakvih dodatnih pitanja, slobodno kontaktirajte djelatnike Knjižnice.

Mogu li učitati bibliografske podatke o svojim radovima iz neke druge baze podataka?

FULIR omogućuje preuzimanje bibliografskih zapisa vaših radova iz drugih baza podataka kao što su arXiv i PubMed, a moguće je i učitati metapodatke iz BibTeX datoteke. Preuzimanje je moguće putem izbornika Učitaj bibliografske podatke o radu iz drugih izvora.

BibTex datoteke moguće je na računalo preuzeti iz WOS baze tako da se ispod bibliografskog zapisa o radu izabere send to - other file formats - file format - BibTex. Zatim se u repozitoriju odabere učitaj - učitaj iz datoteke - browse, te se s računala učita datoteka.

Zapise iz PubMed baze moguće je preuzeti pomoću ID broja zapisa i PubMed XML formata. ID broj se unosi u polje Paste data - Import data pa se podaci automatski preuzimaju iz PubMeda.
Druga, nešto složenija, mogućnost je učitavanje XML datoteke. Na stranici sa sažetkom rada izabere se send to - file - format - XML - create file - save file. Datoteka se pohranjuje na računalo te sa zatim učitava u repozitorij.

Iz arXiv baze na isti način kao i iz PubMeda moguće je pomoću ID broja preuzeti zapis.

Nažalost, na opisane načine može se preuzeti samo dio bibliografskih podataka te je ostale podatke potrebno ručno unijeti.

Kome su sve vidljivi radovi arhivirani u FULIRu?

Postoji više mogućnosti:

• cjeloviti tekstovi su dostupni odmah svima
• cjeloviti tekstovi su dostupni samo registriranim korisnicima (djelatnicima IRB-a)
• cjeloviti tekstovi nisu dostupni

također postoji i mogućnost stavljanja embargo perioda što znači da rad postaje dostupan određenim skupinama korisnika nakon isteka izabranog datuma.

Ukoliko vas još nešto zanima a da ovdje ne možete pronaći odgovor, slobodno nam se javite na knjiznica[at]irb.hr i rado ćemo vam odgovoriti te proširiti ovu listu pitanja i odgovora. 

U Hrvatskoj zanstvenoj bibliografiji CROSBI (http://bib.irb.hr) objavljen je 300.000. rad!!! Kada smo 1997. g. objavili prvu verziju CROSBI-ja uz potporu tadašnjeg Ministarstva znanosti i tehnologije, CROSBI je bila jedinstvena bibliografija čak i u svjetskim razmjerima. Tzv. „current research“ bibliografije danas imaju sva veća sveučilišta u svijetu, dok su slične bibliografije na razini cijele države još uvijek rijetke.

Konfigurirali smo tražilicu poomoću Google custom search servisa te omogućili indeksiranje fulltext dokumenata unutar CROSBI baze podataka.