OSTrails (Open Science Plan-Track-Assess Pathways) je trogodišnji projekt iz programa Obzor Europa koji ima za cilj utemeljiti implementaciju FAIR procjene i strojne izvedivosti u Europskom oblaku otvorene znanosti unapređenjem i povezivanjem procesa i alata za planiranje te praćenjem i vrednovanjem znanstvenog istraživanja.

Dokumenti poput planova upravljavanja podacima (engl. Data Management Plans) imaju ključnu ulogu u istraživanju, podržavajući istraživače u praćenju najboljih praksi organiziranosti u procesima istraživanja. Iako su planovi upravljanja podacima od iznimne važnosti, njihova procjena u širem kontekstu predstavlja izazov, zbog čega se fokus okreće na njihovu FAIR-ifikaciju (od engl. Findable, Accessible, Interoperable and Reuseable) i integraciju u znanstvene grafove znanja (engl. Scientific Knowledge Graphs). Proširivanjem vrednovanja istraživanja van sfere znanstvenih publikacija, javljaju se mnoge prepreke. Kod znanstvenih grafova znanja, to su interoperabilnost te semantička i sintaktička heterogenost, dok se prilikom pokušaja standardizacije FAIR načela javljaju prepreke njihove interpretacije i implementacije, posebice u proširivanju na druge digitalne objekte.

Baza podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj – POIROT je informacijski servis Centra za znanstvene informacije IRB-a koji na jednom mjestu nastoji okupiti podatke o svim domaćim i inozemnim znanstvenim i stručnim projektima na kojima sudjeluju djelatnici i ustanove iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske. Zapisi o projektima se u POIROT-u dodatno povezuju sa zapisima o hrvatskim ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja te osobama koje surađuju na tim projektima što omogućava izvještavanje o sudjelovanjima na projektima na razini osoba i ustanova.

OpenAIRE-Advance nastavlja misiju projekta OpenAIRE u okviru podrške mandatima otvorenog pristupa/otvorenih podataka u Europi. Održavajući trenutnu uspješnu infrastrukturu, koju čine ljudska mreža i napredne tehničke usluge, OpenAIRE-Advance učvršćuje svoja dostignuća tako što usmjerava svoje zajednice prema otvorenoj znanosti, s ciljem da ima ulogu pouzdane e-infrastrukture unutar domene Europskog oblaka otvorene znanosti (European Open Science Cloud – EOSC).

OpenAIRE2020 predstavlja početnu točku u dugoročnom radu na implementaciji i osnaživanju utjecaja politike otvorenog pristupa Europske komisije, koji se nadograđuje na postignuća OpenAIRE projekata. Cilj OpenAIRE2020 projekta jest proširiti se i usmjeriti svoj fokus s agenata i resursa znanstvene komunikacije na radne procese, s publikacija na podatke, softvere i ostale rezultate istraživanja, te na njihovu međusobnu povezanost, te ojačati odnose europske infrastrukture otvorenog pristupa s drugim regijama svijeta, osobito s Latinskom Amerikom i SAD-om.

FOSTER (Facilitate Open Science Training for European Research) je međunarodni projekt koji je financiran u okviru Sedmog okvirnog programa Europske komisije (FP7). U projekt je uključeno 13 partnera u 8 zemalja. Glavni cilj projekta je organizirati edukacijske programe o Otvorenom pristupu (OA) kojima bi se znanstvenicima, studentima, postdiplomcima i knjižničarima pomoglo u uključivanju otvorenog pristupa u istraživački i akademski rad. 

Službeni početak projekta je 1.2.2014., a trajanje je dvije godine.

Centar za znanstvene informacije IRB-a uključen je u aktivnosti projekta kao samostalna suradnička ustanova. Budući da Hrvatska sudjeluje u Horizon 2020 programu, u čijim je smjernicama OA zastupljen, promicanje i educiranje hrvatske akademske i znanstvene zajednice o otvorenom pristupu od velike je važnosti. U rujnu 2014. su započete planirane aktivnosti - serija predavanja o temama iz područja otvorenog pristupa publikacijama, znanstvenim podacima i otvorenoj znanosti općenito namijenjena znanstvenicima, znanstvenim novacima, studentima i knjižničarima. Predavanja se održavaju u Dubrovniku, Rijeci, Splitu, Zagrebu, Osijeku i Zadru. 

Prezentacije predavanja su dostupne na: https://www.lib.irb.hr/foster/.

2^nd Generation Open Access Infrastructure for Research in Europe (OpenAIREplus) je međunarodni projekt koji je financiran u okviru Sedmog okvirnog programa Europske komisije (FP7), a na kojem je Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković jedan od 41 uključenih partnera. OpenAIREplus je nastavak projekta OpenAIRE u sklopu kojeg je izgrađena infrastruktura te uspostavljena podrška za omogućavanje otvorenog pristupa znanstvenim informacijama, osobito onima nastalima kao rezultat rada na FP7 projektima.

DETALJNE SLIKOVNE UPUTE O TOME KAKO UNIJETI RAD U FULIR PUTEM DOI-JA

SLIKOVNE UPUTE ZA POHRANJIVANJE RADOVA U FULIR

Što je FULIR?

Što je to otvoreni pristup (eng. Open Access)?

Zašto pohranjivati cjelovite tekstove radova u FULIR?

       - Odluka o o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković - FULIR

Koje vrste radova mogu pohranjivati u FULIR?

Smiju li se pohranjivati cjeloviti tekstovi objavljenih radova u institucijski repozitorij i stavljati u otvoreni pristup?

Koju verziju rada smijem pohraniti u FULIR?

- verzija rukopisa prihvaćena za objavljivanje (tzv. postprint)

- predrecenzijska verzija rukopisa (tzv. preprint)

- objavljena/završna verzija rada (izdavačeva verzija rada)

Kako se mogu prijaviti u FULIR?

Tko sve može samoarhivirati svoje radove u FULIR?

Kako najlakše unijeti rad u FULIR?

Kome su sve vidljivi radovi arhivirani u FULIRu?

Što je FULIR?FULIR (Full-text Institutional Repository of the Ruđer Bošković Institute iliti Repozitorij cjelovitih tekstova Instituta Ruđer Bošković) je institucijski repozitorij IRB-a kojem je cilj prikupljati, pohranjivati i dugotrajno očuvati znanstvenu produkciju i dokumentarne materijale Instituta Ruđer Bošković. FULIR je još jedan u nizu servisa Centra za znanstvene informacije IRB-a kojim je djelatnicima IRB-a omogućeno samoarhiviranje cjelovitih tekstova radova, izvornih podataka istraživanja (eng. dataset) i drugih vrsta dokumenata kojima su oni jedan od autora u otvorenom pristupu.

Što je to otvoreni pristup (eng. Open Access)?Otvoreni pristup je slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama koji omogućava čitanje, pohranjivanje, raspačavanje, pretraživanje, dohvaćanje, indeksiranje i/ili drugo zakonito korištenje. Slobodan u ovom kontekstu znači trajno slobodan od bilo kakvih ograničenja i postavljanja uvjeta za pristup i korištenje (Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu).

Zašto pohranjivati cjelovite tekstove radova u FULIR?Dobrobiti od otvorenog pristupa znanstvenim informacijama (npr., putem institucijskih repozitorija kao što je i FULIR) su mnogostruke: javnost ima uvid u rezultate znanstvenih istraživanja do koji se došlo financiranjem sredstvima poreznih obveznika, znanstvene institucije i njezini znanstvenici povećavaju svoju vidljivost i vidljivost rezultata znanstvenih istraživanja koje provode te na taj način povećavaju i vjerojatnost da će njihov rad naići na veći odjek u znanstvenoj zajednici (o.p. provedena znanstvena istraživanja su dokazala da citiranost radova dostupnih u otovorenom pristupu raste i do 480% u odnosu na one radove koji nisu dostupni u otvorenom pristupu!), a otvoreni pristup znanstvenim informacijama općenito doprinosi i bržem i ravnomjernijem razvoju znanosti u cijelom svijetu. Više o utjecaju otvorenog pristupa na citiranost znanstvenih radova možete pronaći u prezentaciji dr. sc. Ivane Hebrang Grgić koju je održala u sklopu 103. Kolokvija Centra za znanstvene informacije IRB-a.

Odluka o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković - FULIR

Institut Ruđer Bošković je također donio i Odluku o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković - FULIR kojom je propisano da svi djelatnici IRB-a moraju u FULIR pohraniti digitalnu kopiju svih svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova te im, kada je god to moguće, osigurati otvoreni pristup. Pod znanstvenim, stručnim i popularnim radovima se podrazumijevaju radovi objavljeni u časopisima i zbornicima radova sa skupova, poglavlja u knjigama, monografije i druge vrste knjiga, ocjenski radovi, prezentacije i posteri s izlaganja na konferencijama, prezentacije i popratni materijali s predavanja održanih na Institutu i drugim ustanovama, materijali za učenje i poučavanje te tehnička i druga izvješća.
Autori su dužni pohraniti digitalne kopije svojih radova u FULIR u trenutku prihvaćanja rada za objavu, a najkasnije u trenutku same objave ili javne prezentacije rada. Pohranjuje se završna verzija rukopisa koja je prihvaćena za objavljivanje i/ili objavljena (izdavačeva) verzija rada, ako je to u skladu s autorskim pravima izdavača. U slučaju da autori prilikom objavljivanja publikacija s izdavačem potpisuju ugovor o prijenosu autorskih prava kojim se autori odriču dijela svojih autorskih prava, djelatnici IRB-a trebaju nastojati zadržati pravo pohranjivanja određene verzije rada u otvorenom pristupu putem FULIR-a.

Koje vrste radova mogu pohranjivati u FULIR?U FULIR se mogu pohranjivati sve vrste radova, a osobito:
- radovi objavljeni u časopisima
- radovi objavljeni u zbornicima konferencija
- ocjenski radovi (doktorske disertacije, magistarski radovi)
- monografije
- poglavlja u knjigama
- razni izvještaji (npr., izvještaji Instituta, tehnički izvještaji, projektni izvještaji, dokumentacija, working papers i dr.)
- prilozi s konferencija koji nisu objavljeni u zbornicima s konferencija (npr., poster, PPT prezentacija)
- video zapisi
- audio zapisi
- istraživački podaci i dr.
Ukoliko biste željeli unijeti neku vrstu rada/priloga u FULIR, a ne znate u koju ga kategoriju unijeti, slobodno nas kontaktirajte za pomoć na Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript .

Smiju li se pohranjivati cjeloviti tekstovi objavljenih radova u institucijski repozitorij i stavljati u otvoreni pristup?Autori su često u dilemi oko stavljanja svojih objavljenih radova u otvoreni pristup jer se boje kršenja autorskih prava izdavača i posljedica koje bi zbog toga mogli snositi. Autori vrlo često prilikom objavljivanja svojeg znanstvenog rada u časopisu prenose određena autorska prava na izdavača potpisivanjem ugovora o prijenosu autorskih prava (eng. Copyright Transfer Agreement), ali zaboravljaju da određeni dio autorskih prava ipak zadržavaju, a među njima često i pravo reproduciranja tog rada pod određenim uvjetima. No, većina izdavača koji od autora i traže potpisivanje ugovora o prijenosu autorskih prava dozvoljava autorima pohranjivanje određene verzije rada u institucijskim ili tematskim repozitorijima, na vlastitim mrežnim stranicama i sl. Najtočniju informaciju o tome koju verziju rada smijete pohraniti u FULIR možete pronaći u spomenutom ugovoru ako ste takav potpisali, a informacije o stavovima pojedinih izdavača/časopisa možete pronaći i na mrežnim stranicama Jisc - Open policy finder.

U slučaju da nitko od autora nije s izdavačem potpisao ugovor o prijenosu autorskih prava, vi ste i dalje nositelj autorskog prava te smijete svoj rad pohraniti u FULIR.

Koju verziju rada smijem pohraniti u FULIR?FULIR će za radove objavljene u časopisima automatski za vas provjeriti koju inačicu teksta smijete pohraniti u repozitorij, a u skladu s dostupnim podacima iz baze podataka Jisc - Open policy finder (https://openpolicyfinder.jisc.ac.uk/). Najtočnije podatke o tome koju inačicu rada možete samoarhivirati u institucijski repozitorij možete pronaći u tzv. ugovoru o prijenosu autorskih prava (engl. Copyright Transfer Agreement), ukoliko ste isti potpisali s izdavačem prilikom objavljivanja rada, ili na mrežnim stranicama izdavača određenog časopisa.

Većina izdavača dopušta samoarhiviranje određene verzije rada u institucijske repozitorije i omogućavanje otvorenog pristupa istima. Najčešće se razlikuju sljedeće verzije radova:

• Verzija rukopisa prihvaćena za objavljivanje (tzv. postprint) - verzija rukopisa koja je prošla recenzijski postupak te je prihvaćena za objavljivanje. Sadržajno je identičan objavljenom PDF-u rada, a od njega se razlikuje jedino grafički (prijelom rukopisa prihvaćenog za objavljivanje radi sam autor, dok prijelom objavljenog PDF-a rada radi izdavač)
• Predrecenzijska verzija rukopisa (tzv. preprint) - verzija rukopisa koja je inicijalno poslana na recenzijski postupak. Sadržajno se razlikuje od rukopisa prihvaćenog za objavljivanje i/ili objavljenog PDF-a rada jer u nju nisu ugrađene izmjene koje su recenzenti tražili od autora tijekom recenzijskog postupka
• Objavljena/završna verzija rada (tzv. izdavačeva verzija rada) - završna, službeno objavljena verzija rada (najčešće u PDF formatu). Sadržajno je identična rukopisu prihvaćenom za objavljivanje, no od njega se razlikuje vizualno jer prijelom objavljenog PDF-a rada izrađuje sam izdavač. Objavljena verzija rada se najčešće ne smije pohraniti u institucijski repozitorij u otvorenom pristupu, osim ako to izdavač ne dozvoljava i/ili rad nije objavljen pod nekom od Creative Commons licenci.

Ukoliko imate ikakvih pitanja vezano uz verziju rada koju smijete samoarhivirati u FULIR, slobodno se obratite djelatnicima Centra za savjet.

Kako se mogu prijaviti u FULIR?U sustav se prijavljujete svojim LDAP korisničkim podacima (korisničko ime je identično početnom dijelu vaše adrese e-pošte, bez nastavka '@irb.hr', a lozinka je identična onoj za provjeru e-pošte putem webmaila).

Tko sve može samoarhivirati svoje radove u FULIR?FULIR je institucijski repozitorij IRB-a te je stoga pohranjivanje cjelovitih tekstova radova omogućeno samo djelatnicima IRB-a. Za prijavu u sustav se nije potrebno registrirati, već je to automatski omogućeno svim djelatnicima IRB-a putem njihovog LDAP korisničkog računa koji im je otvoren na IRB-u.

Kako najlakše unijeti rad u FULIR?Za unos radova u FULIR preporučujemo korištenje DOI broja. Detaljne slikovne upute o tome kako unijeti rad u FULIR putem DOI-ja možete preuzeti u PDF formatu, ili slijedite sljedeće korake:

1. prijavite se na FULIR koristeći svoje LDAP korisničke podatke na http://fulir.irb.hr (upisujete prvi dio korisničkog imena te izostavljate '@irb.hr', lozinka je identična onoj koju koristite za webmail)
2. slijedite poveznicu u gornjem lijevom kutu ekrana 'Unos / učitavanje podataka iz drugih baza podataka' te pod 'Učitaj bibliografske podatke o radu iz drugih izvora:' odaberite 'DOI (via CrossRef)' i kliknite na gumb 'Učitaj'
3. upišite DOI vašeg rada u polje za upis DOI-ja (npr. doi:10.1006/jmbi.1998.2354). U ovom koraku možete upisati jedan ili više DOI brojeva, tj. unijeti samo jedan, ili više svojih radova. Ukoliko želite istovremeno unijeti dva ili više radova, njihove DOI brojeve trebate unijeti bez ikakve interpunkcije u kolonu, jedan ispod drugog.
4. kliknite na 'Uvezi zapise' i vaš(i) zapis(i) je/su upisan(i) u FULIR.
5. provjerite jesu li sva polja točno ispunjena, a osobito povezanost rada s projektom na temelju kojeg je nastao. U FULIR su implementirani popisi IRB-ovih MZOS, FP6 i FP7 projekata, no ukoliko želite pridružiti rad projektu koji nije na popisu, sami upisite odgovarajuće podatke (osobito šifru projekta).
6. datoteka cjelovitog teksta se pohranjuje pod korakom 'Učitavanje datoteke'.
   Za pitanja vezano uz verziju rada koju smijete pohraniti u FULIR, provjerite tzv., Copyright Transfer Agreement koji ste potpisali s izdavačem prilikom objave rada, ili kontaktirajte djelatnike Knjižnice koji će vam rado pomoći savjetom.
7. za kraj, pohranite unos klikom na 'Pohrani zapis i pošalji ga uredniku'.

Napomena: unos radova u FULIR putem CROSBI-ID broja više nije moguć!

Ukoliko imate ikakvih dodatnih pitanja, slobodno kontaktirajte djelatnike Knjižnice.

 Kome su sve vidljivi radovi arhivirani u FULIR-u?

Postoji više mogućnosti:

• cjeloviti tekstovi su dostupni odmah svima
• cjeloviti tekstovi su dostupni samo registriranim korisnicima (djelatnicima IRB-a)
• cjeloviti tekstovi nisu dostupni

također postoji i mogućnost stavljanja embargo perioda što znači da rad postaje dostupan određenim skupinama korisnika nakon isteka izabranog datuma.

Ukoliko vas još nešto zanima a da ovdje ne možete pronaći odgovor, slobodno nam se javite na knjiznica[at]irb.hr i rado ćemo vam odgovoriti te proširiti ovu listu pitanja i odgovora. 

Šestar je interaktivna baza podataka znanstvenih instrumenata smještenih pri znanstvenim, istraživačkim i visokoškolskim ustanovama u RH, čiju nabavku je prvenstveno financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Raspoložive informacije trebale bi unaprijediti korištenje postojećih instrumenata, te potaknuti suradnju među znanstvenicima.

Osnovna zadaća Centra za online baze podataka (1995.-2015.) je bila osiguravanje pristupa najvažnijim svjetskim bazama podataka i e-časopisima. Centar je posredovao između Minstarstva znanosti, obrazovanja i školstva (MZOŠ) kao financijera i akademske i istraživačke zajednice kao korisnika, nastojeći osigurati da se nabavljene baze podataka i zbirke online časopisa koriste što učinkovitije, te da istraživači, nastavnici i studenti imaju na raspolaganju informacije koje su im neophodne u njihovom radu. Osim komercijalnih baza podataka koje nabavlja MZOŠ, Centar za online-baze podataka je osiguravao pristup nizu baza podataka koje su u slobodnom pristupu.