Thomson Reuters je u svojoj bazi podataka Journal Citation Reports (JCR) objavio faktore odjeka (IF) za 2013. godinu pa Vam donosimo podatke za hrvatske časopise.
JCR u svojem dijelu Science Edition (SE) donosi faktore odjeka za 35 hrvatskih časopisa, dok u Social Science Edition (SSE) donosi faktore odjeka za 8 hrvatskih časopisa.
U odnosu na prijašnju godinu faktori odjeka više se ne izračunavaju za časopise Pediatria Croatica, Ljetopis socijalnog rada, Odgojne znanosti, Suvremena psihologija.
Thomson Reuters je u sklopu svoje baze podataka Journal Citation Reports (JCR) objavio nove faktore odjeka (IF) za 2013. godinu! Novi IF su dostupni cijeloj hrvatskoj akademskoj zajednici putem mrežnih stranica Centra za online baze podataka.
JCR se sastoji od 2 dijela – Science Editiona, koji donosi JIF za 2013. godinu za 8474 (u 2012. godini ih je bilo 8471) i Social Science Editiona, koji za 2013. godinu izračunava JIF za 3045 časopisa (u 2012. ih je bilo 3047). Zbog specifičnosti područja koja pojedini časopisi pokrivaju mogu biti svrstani u oba izdanja, dok se JIF za časopise iz područja humanistike i umjetničkih područja ne izračunavaju.
Kako se izračunava faktor odjeka?
Vjerojatno već svi znate da su otvoreni natječaji iz programa EC Horizon 2020 i svi se nadamo da ćemo uspjeti ugrabiti što veći dio tog financijskog kolača koji bi nam omogućio raditi kvalitetnu znanost u narednom periodu. No, jeste li znali da program Horizon 2020 donosi i obavezu stavljanja radova objavljenih na temelju istraživanja financiranih od strane programa Horizon 2020 u otvoreni pristup?
2nd Generation Open Access Infrastructure for Research in Europe (OpenAIREplus) je međunarodni projekt koji je financiran u okviru Sedmog okvirnog programa Europske komisije (FP7), a na kojem je Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković jedan od 41 uključenih partnera. OpenAIREplus je nastavak projekta OpenAIRE u sklopu kojeg je izgrađena infrastruktura te uspostavljena podrška za omogućavanje otvorenog pristupa znanstvenim informacijama, osobito onima nastalima kao rezultat rada na FP7 projektima.
FULIR (Full-text Institutional Repository of the Ruđer Bošković Institute) (http://fulir.irb.hr) je institucijski repozitorij IRB-a u koji djelatnici IRB-a mogu pohranjivati cjelovite tekstove svih vrsta dokumenata koje produciraju tijekom znanstveno-istraživačkog rada (cjelovite tekstove radova objavljenih u znanstvenim časopisima, radova objavljenih u zbornicima konferencija, ocjenskih radova (doktorske disertacije, magistarski i završni radovi), poglavlja u knjigama, monografija, raznih izvještaja, prezentacija i postera prezentiranih na konferencijama), kao i audio-video materijale te izvorne podatke istraživanja (datasets).
UPUTE ZA UČITAVANJE BIBLIOGRAFSKIH PODATAKA IZ CROSBI-JA U FULIR
SLIKOVNE UPUTE ZA POHRANJIVANJE RADOVA U FULIR
Što je to otvoreni pristup (eng. Open Access)?
Zašto pohranjivati cjelovite tekstove radova u FULIR?
Koje vrste radova mogu pohranjivati u FULIR?
Koju verziju rada smijem pohraniti u FULIR?
- verzija rukopisa prihvaćena za objavljivanje (tzv. postprint)
- predrecenzijska verzija rukopisa (tzv. preprint)
- objavljena/završna verzija rada (izdavačeva verzija rada)
Kako se mogu prijaviti u FULIR?
Tko sve može samoarhivirati svoje radove u FULIR?
Bibliografski podaci o mojim radovima su već upisani u CROSBI – mogu li ih nekako prebaciti u FULIR?
Mogu li učitati bibliografske podatke o svojim radovima iz neke druge baze podataka?
Kome su sve vidljivi radovi arhivirani u FULIRu?
Što je FULIR?FULIR (Full-text Institutional Repository of the Ruđer Bošković Institute iliti Repozitorij cjelovitih tekstova Instituta Ruđer Bošković) je institucijski repozitorij IRB-a kojem je cilj prikupljati, pohranjivati i dugotrajno očuvati znanstvenu produkciju i dokumentarne materijale Instituta Ruđer Bošković. FULIR je još jedan u nizu servisa Centra za znanstvene informacije IRB-a kojim je djelatnicima IRB-a omogućeno samoarhiviranje cjelovitih tekstova radova, izvornih podataka istraživanja (eng. dataset) i drugih vrsta dokumenata kojima su oni jedan od autora u otvorenom pristupu.
Što je to otvoreni pristup (eng. Open Access)?Otvoreni pristup je slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama koji omogućava čitanje, pohranjivanje, raspačavanje, pretraživanje, dohvaćanje, indeksiranje i/ili drugo zakonito korištenje. Slobodan u ovom kontekstu znači trajno slobodan od bilo kakvih ograničenja i postavljanja uvjeta za pristup i korištenje (Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu).
Zašto pohranjivati cjelovite tekstove radova u FULIR?Dobrobiti od otvorenog pristupa znanstvenim informacijama (npr., putem institucijskih repozitorija kao što je i FULIR) su mnogostruke: javnost ima uvid u rezultate znanstvenih istraživanja do koji se došlo financiranjem sredstvima poreznih obveznika, znanstvene institucije i njezini znanstvenici povećavaju svoju vidljivost i vidljivost rezultata znanstvenih istraživanja koje provode te na taj način povećavaju i vjerojatnost da će njihov rad naići na veći odjek u znanstvenoj zajednici (o.p. provedena znanstvena istraživanja su dokazala da citiranost radova dostupnih u otovorenom pristupu raste i do 480% u odnosu na one radove koji nisu dostupni u otvorenom pristupu!), a otvoreni pristup znanstvenim informacijama općenito doprinosi i bržem i ravnomjernijem razvoju znanosti u cijelom svijetu. Više o utjecaju otvorenog pristupa na citiranost znanstvenih radova možete pronaći u prezentaciji dr. sc. Ivane Hebrang Grgić koju je održala u sklopu 103. Kolokvija Centra za znanstvene informacije IRB-a.
Odluka o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković - FULIR
Institut Ruđer Bošković je također donio i Odluku o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković - FULIR kojom je propisano da svi djelatnici IRB-a moraju u FULIR pohraniti digitalnu kopiju svih svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova te im, kada je god to moguće, osigurati otvoreni pristup. Pod znanstvenim, stručnim i popularnim radovima se podrazumijevaju radovi objavljeni u časopisima i zbornicima radova sa skupova, poglavlja u knjigama, monografije i druge vrste knjiga, ocjenski radovi, prezentacije i posteri s izlaganja na konferencijama, prezentacije i popratni materijali s predavanja održanih na Institutu i drugim ustanovama, materijali za učenje i poučavanje te tehnička i druga izvješća.
Autori su dužni pohraniti digitalne kopije svojih radova u FULIR u trenutku prihvaćanja rada za objavu, a najkasnije u trenutku same objave ili javne prezentacije rada. Pohranjuje se završna verzija rukopisa koja je prihvaćena za objavljivanje i/ili objavljena (izdavačeva) verzija rada, ako je to u skladu s autorskim pravima izdavača. U slučaju da autori prilikom objavljivanja publikacija s izdavačem potpisuju ugovor o prijenosu autorskih prava kojim se autori odriču dijela svojih autorskih prava, djelatnici IRB-a trebaju nastojati zadržati pravo pohranjivanja određene verzije rada u otvorenom pristupu putem FULIR-a.
Koje vrste radova mogu pohranjivati u FULIR?U FULIR se mogu pohranjivati sve vrste radova, a osobito:
- radovi objavljeni u časopisima
- radovi objavljeni u zbornicima konferencija
- ocjenski radovi (doktorske disertacije, magistarski radovi)
- monografije
- poglavlja u knjigama
- razni izvještaji (npr., izvještaji Instituta, tehnički izvještaji, projektni izvještaji, dokumentacija, working papers i dr.)
- prilozi s konferencija koji nisu objavljeni u zbornicima s konferencija (npr., poster, PPT prezentacija)
- video zapisi
- audio zapisi
- istraživački podaci i dr.
Ukoliko biste željeli unijeti neku vrstu rada/priloga u FULIR, a ne znate u koju ga kategoriju unijeti, slobodno nas kontaktirajte za pomoć na
Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
.
Smiju li se pohranjivati cjeloviti tekstovi objavljenih radova u institucijski repozitorij i stavljati u otvoreni pristup?Autori su često u dilemi oko stavljanja svojih objavljenih radova u otvoreni pristup jer se boje kršenja autorskih prava izdavača i posljedica koje bi zbog toga mogli snositi. Autori vrlo često prilikom objavljivanja svojeg znanstvenog rada u časopisu prenose određena autorska prava na izdavača potpisivanjem ugovora o prijenosu autorskih prava (eng. Copyright Transfer Agreement), ali zaboravljaju da određeni dio autorskih prava ipak zadržavaju, a među njima često i pravo reproduciranja tog rada pod određenim uvjetima. No, većina izdavača koji od autora i traže potpisivanje ugovora o prijenosu autorskih prava dozvoljava autorima pohranjivanje određene verzije rada u institucijskim ili tematskim repozitorijima, na vlastitim mrežnim stranicama i sl. Najtočniju informaciju o tome koju verziju rada smijete pohraniti u FULIR možete pronaći u spomenutom ugovoru ako ste takav potpisali, a informacije o stavovima pojedinih izdavača/časopisa možete pronaći i na mrežnim stranicama Sherpa/RoMEO.
U slučaju da nitko od autora nije s izdavačem potpisao ugovor o prijenosu autorskih prava, vi ste i dalje nositelj autorskog prava te smijete svoj rad pohraniti u FULIR.
Koju verziju rada smijem pohraniti u FULIR?FULIR će za radove objavljene u časopisima automatski za vas provjeriti koju inačicu teksta smijete pohraniti u repozitorij, a u skladu s dostupnim podacima iz baze podataka Sherpa/Romeo (http://www.sherpa.ac.uk/romeo/). Najtočnije podatke o tome koju inačicu rada možete samoarhivirati u institucijski repozitorij možete pronaći u tzv. ugovoru o prijenosu autorskih prava (engl. Copyright Transfer Agreement), ukoliko ste isti potpisali s izdavačem prilikom objavljivanja rada, ili na mrežnim stranicama izdavača određenog časopisa.
Većina izdavača dopušta samoarhiviranje određene verzije rada u institucijske repozitorije i omogućavanje otvorenog pristupa istima. Najčešće se razlikuju sljedeće verzije radova:
Ukoliko imate ikakvih pitanja vezano uz verziju rada koju smijete samoarhivirati u FULIR, slobodno se obratite Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript za savjet.
Kako se mogu prijaviti u FULIR?U sustav se prijavljujete svojim LDAP korisničkim podacima (korisničko ime je identično početnom dijelu vaše adrese e-pošte, bez nastavka '@irb.hr', a lozinka je identična onoj za provjeru e-pošte putem webmaila).
Tko sve može samoarhivirati svoje radove u FULIR?FULIR je institucijski repozitorij IRB-a te je stoga pohranjivanje cjelovitih tekstova radova omogućeno samo djelatnicima IRB-a. Za prijavu u sustav se nije potrebno registrirati, već je to automatski omogućeno svim djelatnicima IRB-a putem njihovog LDAP korisničkog računa koji im je otvoren na IRB-u.
Bibliografski podaci o mojim radovima su već upisani u CROSBI – moglu li ih nekako prebaciti u FULIR?Da, omogućili smo interoperabilnost između CROSBI-ja i FULIR-a tako da sada vrlo jednostavno možete 'povući' bibliografske zapise iz CROSBI-ja i automatski ih upisati u FULIR. Detaljne slikovne upute o tome kako učitati metapodatke rada iz CROSBI-ja u FULIR možete preuzeti u PDF formatu, ili slijedite sljedeće korake:
Ukoliko imate ikakvih dodatnih pitanja, slobodno kontaktirajte djelatnike Knjižnice.
Mogu li učitati bibliografske podatke o svojim radovima iz neke druge baze podataka?
FULIR omogućuje preuzimanje bibliografskih zapisa vaših radova iz drugih baza podataka kao što su arXiv i PubMed, a moguće je i učitati metapodatke iz BibTeX datoteke. Preuzimanje je moguće putem izbornika Učitaj bibliografske podatke o radu iz drugih izvora.
BibTex datoteke moguće je na računalo preuzeti iz WOS baze tako da se ispod bibliografskog zapisa o radu izabere send to - other file formats - file format - BibTex. Zatim se u repozitoriju odabere učitaj - učitaj iz datoteke - browse, te se s računala učita datoteka.
Zapise iz PubMed baze moguće je preuzeti pomoću ID broja zapisa i PubMed XML formata. ID broj se unosi u polje Paste data - Import data pa se podaci automatski preuzimaju iz PubMeda.
Druga, nešto složenija, mogućnost je učitavanje XML datoteke. Na stranici sa sažetkom rada izabere se send to - file - format - XML - create file - save file. Datoteka se pohranjuje na računalo te sa zatim učitava u repozitorij.
Iz arXiv baze na isti način kao i iz PubMeda moguće je pomoću ID broja preuzeti zapis.
Nažalost, na opisane načine može se preuzeti samo dio bibliografskih podataka te je ostale podatke potrebno ručno unijeti.
Kome su sve vidljivi radovi arhivirani u FULIRu?
Postoji više mogućnosti:
također postoji i mogućnost stavljanja embargo perioda što znači da rad postaje dostupan određenim skupinama korisnika nakon isteka izabranog datuma.
Ukoliko vas još nešto zanima a da ovdje ne možete pronaći odgovor, slobodno nam se javite na knjiznica[at]irb.hr i rado ćemo vam odgovoriti te proširiti ovu listu pitanja i odgovora.
Što je to otvoreni pristup (eng. Open Access)?
Zašto pohranjivati cjelovite tekstove radova u FULIR?
Koje vrste radova mogu pohranjivati u FULIR?
Koju verziju rada smijem pohraniti u FULIR?
Kako se mogu prijaviti u FULIR?
Tko sve može samoarhivirati svoje radove u FULIR?
Bibliografski podaci o mojim radovima su već upisani u CROSBI – mogu li ih nekako prebaciti u FULIR?
Mogu li učitati bibliografske podatke o svojim radovima iz neke druge baze podataka?
Kome su sve vidljivi radovi arhivirani u FULIRu?
Što je FULIR?FULIR (Full-text Institutional Repository of the Ruđer Bošković Institute iliti Repozitorij cjelovitih tekstova Instituta Ruđer Bošković) je institucijski repozitorij IRB-a kojem je cilj prikupljati, pohranjivati i dugotrajno očuvati znanstvenu produkciju i dokumentarne materijale Instituta Ruđer Bošković. FULIR je još jedan u nizu servisa Knjižnice IRB-a kojim je djelatnicima IRB-a omogućeno samoarhiviranje cjelovitih tekstova radova, izvornih podataka istraživanja (eng. dataset) i drugih vrsta dokumenata kojima su oni jedan od autora u otvorenom pristupu.
Što je to otvoreni pristup (eng. Open Access)?Otvoreni pristup je slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama koji omogućava čitanje, pohranjivanje, raspačavanje, pretraživanje, dohvaćanje, indeksiranje i/ili drugo zakonito korištenje. Slobodan u ovom kontekstu znači trajno slobodan od bilo kakvih ograničenja i postavljanja uvjeta za pristup i korištenje (Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu ).
Zašto pohranjivati cjelovite tekstove radova u FULIR?Dobrobiti od otvorenog pristupa znanstvenim informacijama (npr., putem institucijskih repozitorija kao što je i FULIR) su mnogostruke: javnost ima uvid u rezultate znanstvenih istraživanja do koji se došlo financiranjem sredstvima poreznih obveznika, znanstvene institucije i njezini znanstvenici povećavaju svoju vidljivost i vidljivost rezultata znanstvenih istraživanja koje provode te na taj način povećavaju i vjerojatnost da će njihov rad naići na veći odjek u znanstvenoj zajednici (o.p. provedena znanstvena istraživanja su dokazala da citiranost radova dostupnih u otovorenom pristupu raste i do 480% u odnosu na one radove koji nisu dostupni u otvorenom pristupu!), a otvoreni pristup znanstvenim informacijama općenito doprinosi i bržem i ravnomjernijem razvoju znanosti u cijelom svijetu. Više o utjecaju otvorenog pristupa na citiranost znanstvenih radova možete pronaći u prezentaciji dr. sc. Ivane Hebrang Grgić koju je održala u sklopu 103. Kolokvija Knjižnice IRB-a.
Koje vrste radova mogu pohranjivati u FULIR?U FULIR se mogu pohranjivati sve vrste radova, a osobito:
- radovi objavljeni u časopisima
- radovi objavljeni u zbornicima konferencija
- ocjenski radovi (doktorske disertacije, magistarski radovi)
- monografije
- poglavlja u knjigama
- razni izvještaji (npr., izvještaji Instituta, tehnički izvještaji, projektni izvještaji, dokumentacija, working papers i dr.)
- prilozi s konferencija koji nisu objavljeni u zbornicima s konferencija (npr., poster, PPT prezentacija)
- video zapisi
- audio zapisi
- izvorni podaci istraživanja i dr.
Ukoliko biste željeli unijeti neku vrstu rada/priloga u FULIR, a ne znate u koju ga kategoriju unijeti, slobodno nas kontaktirajte za pomoć na
Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
.
Smiju li se pohranjivati cjeloviti tekstovi objavljenih radova u institucijski repozitorij i stavljati u otvoreni pristup?Autori su često u dilemi oko stavljanja svojih objavljenih radova u otvoreni pristup jer se boje kršenja autorskih prava izdavača i posljedica koje bi zbog toga mogli snositi. Autori su svjesni da prilikom objavljivanja svojeg znanstvenog rada u časopisu prenose određena autorska prava na izdavača (osobito imovinska prava), ali zaboravljaju da određeni dio autorskih prava ipak zadržavaju, a među njima često i pravo reproduciranja tog rada pod određenim uvjetima. Naime, kako je inicijativa otvorenog pristupa znanstvenim informacijama u svijetu posljednjih godina znatno ojačala, komercijalni izdavači znanstvenih časopisa su odlučili promijeniti svoj stav o pravima reproduciranja rada od strane autora pa tako danas velika većina izdavača dozvoljava autorima pohranjivanje određene inačice rada u institucijskim ili tematskim repozitorijima, na vlastitim mrežnim stranicama i sl.
Koju verziju rada smijem pohraniti u FULIR?FULIR će za radove objavljene u časopisima automatski za vas provjeriti koju inačicu teksta smijete pohraniti u repozitorij, a u skladu s dostupnim podacima iz baze podataka Sherpa/Romeo (http://www.sherpa.ac.uk/romeo/). Najtočnije podatke o tome koju inačicu rada možete samoarhivirati u institucijski repozitorij možete pronaći u Copyright transfer agreementu, ukoliko ste isti potpisali s izdavačem prilikom objavljivanja rada ili na mrežnim stranicama izdavača određenog časopisa.
Većina izdavača dopušta samoarhiviranje određene verzije rada u institucijske repozitorije i omogućavanje otvorenog pristupa istima. Najčešće se razlikuju sljedeće verzije radova:
Ukoliko imate ikakvih pitanja vezano uz inačicu rada koju smijete samoarhivirati u FULIR, slobodno se obratite djelatnicima Knjižnice za savjet.
Što je to postprint?Postprint je rukopis koji je prošao recenzijski postupak te je prihvaćen za objavljivanje. (inačica koja je prošla recenzijski postupak te je sadržajno identična objavljenom radu, ali prijelom teksta radi sam autor (ne smije imati izdavačev logo)).
Što je to preprint?Preprint je inačica rada prije slanja rukopisa na recenziju (prva verzija rada koja je poslana na recenzijski postupak, tj. inačica rada u koju još nisu ugrađene izmjene koje su zahtjevali recenzenti).
Što je to izdavačev PDF?Izdavačev PDF je službena objavljena inačica rada s prijelomom (grafičkim izgledom) koji je napravio izdavač. Takav PDF rada obično sadrži i izdavačev logo i u većini slučajeva se ne smije samoarhivirati u institucijske repozitorije.
Samoarhiviranje izravačevog prijeloma rada (izdavačev PDF) u repozitorij je dozvoljeno ukoliko je rad objavljen pod Creative Commons licencom ili ako izdavač dopušta korištenje službenog PDF-a u takve svrhe.
Kako se mogu prijaviti u FULIR?U sustav se prijavljujete svojim LDAP korisničkim podacima (korisničko ime je identično početnom dijelu vaše adrese e-pošte, bez nastavka '@irb.hr', a lozinka je identična onoj za provjeru e-pošte putem webmaila).
Tko sve može samoarhivirati svoje radove u FULIR?FULIR je institucijski repozitorij IRB-a te je stoga pohranjivanje cjelovitih tekstova radova omogućeno samo djelatnicima IRB-a. Za prijavu u sustav se nije potrebno registrirati, već je to automatski omogućeno svim djelatnicima IRB-a putem njihovog Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript korisničkog računa koji im je otvoren na IRB-u.
Bibliografski podaci o mojim radovima su već upisani u CROSBI – moglu li ih nekako prebaciti u FULIR?Da, omogućili smo interoperabilnost između CROSBI-ja i FULIR-a tako da sada vrlo jednostavno možete 'povući' bibliografske zapise iz CROSBI-ja i automatski ih upisati u FULIR. Koraci koje morate poduzeti kako biste u FULIR automatski upisali bibliografske zapise iz CROSBI-ja su sljedeći:
Ukoliko imate ikakvih dodatnih pitanja, slobodno kontaktirajte djelatnike Knjižnice.
Mogu li učitati bibliografske podatke o svojim radovima iz neke druge baze podataka?
FULIR omogućuje preuzimanje bibliografskih zapisa vaših radova iz drugih baza podataka kao što su arXiv i PubMed, a moguće je i učitati metapodatke iz BibTeX datoteke. Preuzimanje je moguće putem izbornika Učitaj bibliografske podatke o radu iz drugih izvora.
BibTex datoteke moguće je na računalo preuzeti iz WOS baze tako da se ispod bibliografskog zapisa o radu izabere send to - other file formats - file format - BibTex. Zatim se u repozitoriju odabere učitaj - učitaj iz datoteke - browse, te se s računala učita datoteka.
Zapise iz PubMed baze moguće je preuzeti pomoću ID broja zapisa i PubMed XML formata. ID broj se unosi u polje Paste data - Import data pa se podaci automatski preuzimaju iz PubMeda.
Druga, nešto složenija, mogućnost je učitavanje XML datoteke. Na stranici sa sažetkom rada izabere se send to - file - format - XML - create file - save file. Datoteka se pohranjuje na računalo te sa zatim učitava u repozitorij.
Iz arXiv baze na isti način kao i iz PubMeda moguće je pomoću ID broja preuzeti zapis.
Nažalost, na opisane načine može se preuzeti samo dio bibliografskih podataka te je ostale podatke potrebno ručno unijeti.
Kome su sve vidljivi radovi arhivirani u FULIRu?
Postoji više mogućnosti:
također postoji i mogućnost stavljanja embargo perioda što znači da rad postaje dostupan određenim skupinama korisnika nakon isteka izabranog datuma.
Ukoliko vas još nešto zanima a da ovdje ne možete pronaći odgovor, slobodno nam se javite na knjiznica[at]irb.hr i rado ćemo vam odgovoriti te proširiti ovu listu pitanja i odgovora.
Thomson Reuters je u sklopu svoje baze podataka Journal Citation Reports (JCR) objavio nove faktore odjeka (IF) za 2012. godinu! Novi IF su dostupni cijeloj hrvatskoj akademskoj zajednici preko mrežnih stranica Centra za online baze podataka.
JCR se sastoji od 2 dijela – Science Editiona, koji donosi JIF za 2012. godinu za 8411 (u 2011. godini ih je bilo 8281) i Social Science Editiona, koji za 2012. godinu izračunava JIF za 3016 časopisa (u 2011. ih je bilo 2943). Zbog specifičnosti područja koja pojedini časopisi pokrivaju mogu biti svrstani u oba izdanja, dok se JIF za časopise iz područja humanistike i umjetničkih područja ne izračunavaju.
Kako se izračunava faktor odjeka?
Suradnjom Knjižnice IRB-a i Srca omogućen je jednostavniji udaljeni pristup Thomson Reutersovim bazama podataka korištenjem AAI@EduHr infrastrukture. Na taj je način svim vlasnicima Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript korisničkog identiteta za čije ustanove je na nacionalnoj razini pretplaćen pristup bazama podataka Web of Science,Journal Citation Reports,Current Contents i MEDLINE omogućen pristup i s računala preko čijih IP adresa im nije moguće izravno pristupiti (računala izvan mreže matične ustanove).
FULIR (Full-text Institutional Repository of the Ruđer Bošković Institute) (http://fulir.irb.hr) je institucijski repozitorij IRB-a u koji djelatnici IRB-a mogu pohranjivati cjelovite tekstove svih vrsta dokumenata koje produciraju tijekom znanstveno-istraživačkog rada (cjelovite tekstove radova objavljenih u znanstvenim časopisima, radova objavljenih u zbornicima konferencija, ocjenskih radova, poglavlja u knjigama, monografija, raznih izvještaja, prezentacija i postera prezentiranih na konferencijama), kao i audio-video materijale te izvorne podatke istraživanja (datasets).
Kod kuće ste za vlastitim računalom ili mobilnim telefonom, a željeli biste pretražiti baze podataka znanstvenih informacija u potrazi za člancima određene znanstvene tematike? Zanima vas citiranost nekog rada, vaša citiranost ili možda faktor odjeka nekog časopisa? Možda ste na službenom putu i očajnički trebate pristup Thomson Reutersovim bazama podataka kojima inače imate pristup na svojoj matičnoj ustanovi (Web of Science, Current Contents, Journal Citation Reports i MEDLINE)? Bez panike - od sada vam je omogućen pristup pretplaćenim Thomson Reutersovim bazama podataka uz korištenje osobnog korisničkog imena i lozinke sa bilo kojeg uređaja spojenog na internet (osobno ili prijenosno računalo, mobilni telefoni i sl.). Kako? - Vrlo jednostavno!
|
|