tel. 4561-043 (interni 1243)
soba 223 (I. krilo, I. kat)
e-mail: sanja.jurkovic[at]irb.hr
Europski oblak za otvorenu znanost (European Open Science Cloud - EOSC) pokrenut je kao podrška razvoju otvorene znanosti i inovacija u Europi, te u tu svrhu pruža virtualno okruženje za pohranu,
dijeljenje i ponovno korištenje istraživačkih podataka. Dijeljenje podataka temelji se na FAIRprincipima, prema kojima pohranjeni podaci trebaju biti: pronalažljivi (Findable), dostupni (Accessible), interoperabilni (Interoperable), te ponovno upotrebljivi (Reusable).
Rad/zapis u CROSBI-ju se može pridružiti CROSBI profilu osobe prilikom unosa novog zapisa i/ili uređivanjem već unesenog zapisa. Kada su podaci o autorima uneseni u ispravnom obliku (Mirković, Damir ; Mornar, Zlatko ; Brodić, Boro) povezivanje je automatsko. U slučaju da se ime ne pojavljuje u padajućem izborniku ili uz navedeno ime nije prikazan pravi profil za pridruživanje, putem tražilice CROSBI profila moguće je po imenu i prezimenu pronaći i samostalno dodati osobu koja nije ponuđena u izborniku.
Radove je također moguće pridružiti putem CROSBI profila odabirom opcije opcije "Uredi profil" koja je vidljiva u izborniku s desne strane nakon prijave u CROSBI AAI@EduHr elektroničkim identitetom.
*FULIR-ati (prez. FULIR-am) – pohranjivati cjelovite tekstove radova u FULIR - institucijski repozitorij IRB-a
Europska komisija već dugi niz godina podupire inicijativu otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama. Slijedeći europske i svjetske trendove, IRB je kao prva ustanova u Hrvatskoj propisao obvezu pohrane cjelovitih tekstova svih radova svojih zaposlenika u institucijski repozitorij FULIR. Obveza je na snazi od travnja 2015. godine te je obvezujuća za sve djelatnike IRB-a, koji u FULIR moraju pohraniti digitalnu kopiju svih svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova te im, kada je god to moguće, osigurati otvoreni pristup.
Ovaj se tjedan, od 19. do 25. listopada, u cijelom svijetu obilježava Međunarodni tjedan otvorenog pristupa!
Centar za znanstvene informacije IRB-a je tom prigodom na stranici http://www.lib.irb.hr/oatjedan/ za izdvojio nekoliko osnovnih informacija o otvorenom pristupu, poveznice na zanimljive webinare te predavanja s ovogodišnje PUBMET konferencije. Također ćemo cijeli tjedan putem našeg Bloga, Facebooka i Twittera dijeliti razne zanimljivosti i informacije o otvorenom pristupu i povezanim događanjima.
U sklopu konferencije PUBMET 2020, 16. rujna održan je webinar NI4OS Europe National Capacity Building Training for Croatia.
Jadranka Stojanovski govorila je o Otvorenoj znanosti u kontekstu Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC), te ukratko predstavila NI4OS projekt, te predstavila ciljeve projekta:
Incentives for supporting ORDM and FAIR/ Bojan Macan; Jadranka Stojanovski; Alen Vodopijevec
U jednom od prethodnih postova upoznali smo vas s alatom za pronalaženje literature CORE Discovery, a evo još jedne besplatne ekstenzije za internetske preglednike koja pomaže u pristupu radovima. Kopernio su 2017. razvili Jan Reichelt (suosnivač Mendeleya) i Ben Kaube (suosnivač startupa Newsflo). Clarivative Analytics kupio je Kopernio 2018. godine.
Kopernio je potrebno instalirati u web-preglednik, a dostupan je za Chrome, Firefox i Operu.
U Wileyevu časopisu Learned Publishing (IF = 2,60) nedavno su objavljeni rezultati analize radova potpisanih adresama hrvatskih ustanova koji su tijekom 2017. godine objavljeni u časopisima i indeksirani u citatnim indeksima Web of Science Core Collectiona (WoSCC) (Science Citation Index – Expanded (SCI-EXP), Social Science Citation Index (SSCI), Arts and Humanities Citation Index (AHCI) i Emerging Sources Citation Index (ESCI) (Macan, B., Škorić, L. & Petrak, J. (2020) David among Goliaths: Open access publishing in scientific (semi-)periphery. Learned Publishing, Early view doi:10.1002/leap.1320; URL cjelovitog teksta u dostupnog u otvorenom pristupu (OA): http://fulir.irb.hr/5862/ (autorska verzija rukopisa - preprint)). Analiza je prvenstveno bila usmjerena na dostupnost radova u OA, a rezultati su pokazali da udio tih radova iznosi visokih 74,4%. Hrvatska se time svrstava među države s najvećim udjelom OA radova, kako u Europskoj Uniji tako i na globalnoj razini. Dio analiziranih radova (30,7%) je objavljen u 117 hrvatskih časopisa koji su indeksirani u WoSCC-u i gotovo svi su dostupni u OA na stranicama izdavača (99,8%), tj. samo dva hrvatska časopisa ne objavljuju radove u OA. Udio OA radova u ukupnom broju radova objavljenih u inozemnim časopisima iznosi 63,2%, što je također iznad EU prosjeka (40,4%).
Pandemija COVID-19 je sa sobom donijela mnoštvo nepoznanica i izazova, kako za znanstvenu zajednicu, tako i za sve građane, ali i funkcioniranje svih segmenata našeg društva. Sada je važnije nego ikada u mnoštvu podataka, informacija i preporuka znati prepoznati one vjerodostojne i provjerene, do kojih se došlo upotrebom znanstvenih metoda i koje su prošle recenzijski postupak. Stoga smo na početnoj stranici Hrvatske znanstvene bibliografije - CROSBI napravili CROSBI COVID-19 Hub, gdje smo izdvojili publikacije hrvatskih autora iz CROSBI-ja koje govore o svim segmentima COVID-19 pandemije.
U lipnju su objavljeni i bibliometrijski pokazatelji SCImago Journal Rank (SJR) za 2019. godinu. SJR se izračunava na temelju podataka o citiranosti iz Elsevierove citatne baze podataka Scopus.
U priloženoj tablici donosimo SJR podatke o hrvatskim znanstvenim časopisima za 2019. godinu, kao i podatke o SJR predmetnim kategorijama u koje su časopisi svrstani te kvartilima (Q) s obzirom na rank časopisa unutar skupine časopisa koji su svrstani u istu predmetnu kategoriju.
 |
|
 |
|
