A data management plan (DMP) is a document that outlines the description of a dataset and all the activities planned or already carried out as part of research. In a DMP, it's necessary to define the dataset, describe the planned activities, select an appropriate location (e.g., a digital repository) for data storage, ensure access and use of the data, and inform about the tools needed for result validation and/or secondary data analysis. This openness to research data is supported by numerous global scientific institutions, such as the National Institutes of Health, the National Science Foundation, the Economic and Social Research Council, and the European Commission, which has introduced the requirement for data management plan submission for projects aiming to be part of the Horizon 2020 program, a requirement also being considered by the Croatian Science Foundation (CSF).
Ideja Europskog oblaka za otvorenu znanost nastala je 2015. godine kao vizija Europske komisije kako bi razvojem istraživačkih infrastruktura i objedinjavanjem usluga dala podršku razvoju otvorene znanosti i inovacija u Europi, te podržala razvoj nacionalnih inicijativa za uspostavu oblaka za otvorenu znanost među zemljama sudionicama na projektu, a ujedno podržala i aktivnosti vezane uz promociju i upoznavanje lokalne zajednice sa EOSC filozofijom i FAIR načelima na kojima se temelji dijeljenje podataka. Podaci trebaju biti pronalažljivi (Findable), dostupni (Accessible), interoperabilni (Interoperable) te ponovo upotrebljivi (Reusable). Plan je na jednom mjestu okupiti institucionalne, nacionalne i europske inicijative te uključiti sve relevantne dionike da zajedno dizajniraju i implementiraju europske zajedničke istraživačke podatke.
Mogla bih pričati o važnosti čitanja jako dugo.
– Sanja Polak
Na prijedlog Ministarstva kulture i medija, Hrvatska je Vlada (na sjednici 30. prosinca 2020.) 2021. proglasila Godinom čitanja. Realizacija programa odvija se u sklopu Nacionalne strategije poticanja čitanja, koju je Vlada usvojila 2017. godine.
Čitanje je jedan od preduvjeta za sudjelovanje u kulturi te ono kao takvo utječe na poboljšanje kvalitete života pojedinca i društva, što nam je u ovim iznimnim okolnostima prijeko potrebno. Između ostalog, jedan od razloga proglašenja ove godine Godinom čitanja jest i pandemija koronavirusa koja nas je zbog predostrožnih mjera uvelike okrenula čitanju.
Europski oblak za otvorenu znanost (European Open Science Cloud - EOSC) pokrenut je kao podrška razvoju otvorene znanosti i inovacija u Europi, te u tu svrhu pruža virtualno okruženje za pohranu,
dijeljenje i ponovno korištenje istraživačkih podataka. Dijeljenje podataka temelji se na FAIRprincipima, prema kojima pohranjeni podaci trebaju biti: pronalažljivi (Findable), dostupni (Accessible), interoperabilni (Interoperable), te ponovno upotrebljivi (Reusable).
Rad/zapis u CROSBI-ju se može pridružiti CROSBI profilu osobe prilikom unosa novog zapisa i/ili uređivanjem već unesenog zapisa. Kada su podaci o autorima uneseni u ispravnom obliku (Mirković, Damir ; Mornar, Zlatko ; Brodić, Boro) povezivanje je automatsko. U slučaju da se ime ne pojavljuje u padajućem izborniku ili uz navedeno ime nije prikazan pravi profil za pridruživanje, putem tražilice CROSBI profila moguće je po imenu i prezimenu pronaći i samostalno dodati osobu koja nije ponuđena u izborniku.
Radove je također moguće pridružiti putem CROSBI profila odabirom opcije opcije "Uredi profil" koja je vidljiva u izborniku s desne strane nakon prijave u CROSBI AAI@EduHr elektroničkim identitetom.
*FULIR-ati (prez. FULIR-am) – pohranjivati cjelovite tekstove radova u FULIR - institucijski repozitorij IRB-a
Europska komisija već dugi niz godina podupire inicijativu otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama. Slijedeći europske i svjetske trendove, IRB je kao prva ustanova u Hrvatskoj propisao obvezu pohrane cjelovitih tekstova svih radova svojih zaposlenika u institucijski repozitorij FULIR. Obveza je na snazi od travnja 2015. godine te je obvezujuća za sve djelatnike IRB-a, koji u FULIR moraju pohraniti digitalnu kopiju svih svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova te im, kada je god to moguće, osigurati otvoreni pristup.
Ovaj se tjedan, od 19. do 25. listopada, u cijelom svijetu obilježava Međunarodni tjedan otvorenog pristupa!
Centar za znanstvene informacije IRB-a je tom prigodom na stranici http://www.lib.irb.hr/oatjedan/ za izdvojio nekoliko osnovnih informacija o otvorenom pristupu, poveznice na zanimljive webinare te predavanja s ovogodišnje PUBMET konferencije. Također ćemo cijeli tjedan putem našeg Bloga, Facebooka i Twittera dijeliti razne zanimljivosti i informacije o otvorenom pristupu i povezanim događanjima.
U sklopu konferencije PUBMET 2020, 16. rujna održan je webinar NI4OS Europe National Capacity Building Training for Croatia.
Jadranka Stojanovski govorila je o Otvorenoj znanosti u kontekstu Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC), te ukratko predstavila NI4OS projekt, te predstavila ciljeve projekta:
Incentives for supporting ORDM and FAIR/ Bojan Macan; Jadranka Stojanovski; Alen Vodopijevec
U jednom od prethodnih postova upoznali smo vas s alatom za pronalaženje literature CORE Discovery, a evo još jedne besplatne ekstenzije za internetske preglednike koja pomaže u pristupu radovima. Kopernio su 2017. razvili Jan Reichelt (suosnivač Mendeleya) i Ben Kaube (suosnivač startupa Newsflo). Clarivative Analytics kupio je Kopernio 2018. godine.
Kopernio je potrebno instalirati u web-preglednik, a dostupan je za Chrome, Firefox i Operu.
U Wileyevu časopisu Learned Publishing (IF = 2,60) nedavno su objavljeni rezultati analize radova potpisanih adresama hrvatskih ustanova koji su tijekom 2017. godine objavljeni u časopisima i indeksirani u citatnim indeksima Web of Science Core Collectiona (WoSCC) (Science Citation Index – Expanded (SCI-EXP), Social Science Citation Index (SSCI), Arts and Humanities Citation Index (AHCI) i Emerging Sources Citation Index (ESCI) (Macan, B., Škorić, L. & Petrak, J. (2020) David among Goliaths: Open access publishing in scientific (semi-)periphery. Learned Publishing, Early view doi:10.1002/leap.1320; URL cjelovitog teksta u dostupnog u otvorenom pristupu (OA): http://fulir.irb.hr/5862/ (autorska verzija rukopisa - preprint)). Analiza je prvenstveno bila usmjerena na dostupnost radova u OA, a rezultati su pokazali da udio tih radova iznosi visokih 74,4%. Hrvatska se time svrstava među države s najvećim udjelom OA radova, kako u Europskoj Uniji tako i na globalnoj razini. Dio analiziranih radova (30,7%) je objavljen u 117 hrvatskih časopisa koji su indeksirani u WoSCC-u i gotovo svi su dostupni u OA na stranicama izdavača (99,8%), tj. samo dva hrvatska časopisa ne objavljuju radove u OA. Udio OA radova u ukupnom broju radova objavljenih u inozemnim časopisima iznosi 63,2%, što je također iznad EU prosjeka (40,4%).
 |
|
 |
|
