Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru pokrenuo je seriju kratkih online predavanja na temu otvorene znanosti i znanstvene komunikacije. Predavanja će se održavati od veljače do lipnja 2021. godine, svaki drugi utorak (iznimno u veljači zbog nenadanog kasnijeg početka) putem Zoom aplikacije, a svako predavanje trajat će okvirno 45 minuta. Serija predavanja namijenjena je studentima, znanstvenicima, nastavnicima, urednicima, recenzentima, knjižničarima i svima onima koji promišljaju o suvremenijoj i transparentnijoj znanstvenoj komunikaciji u svojim okruženjima.
Baza podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj – POIROT je informacijski servis Centra za znanstvene informacije IRB-a koji na jednom mjestu nastoji okupiti podatke o svim domaćim i inozemnim znanstvenim i stručnim projektima na kojima sudjeluju djelatnici i ustanove iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske. Zapisi o projektima se u POIROT-u dodatno povezuju sa zapisima o hrvatskim ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja te osobama koje surađuju na tim projektima što omogućava izvještavanje o sudjelovanjima na projektima na razini osoba i ustanova.
Tko je tko u CROSBI-ju i povezanost publikacija s projektima
Hrvatska znanstvena bibliografija - CROSBI je već godinama središnje mjesto na koje autori iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske upisuju svoje publikacije i podatke o sudjelovanjima na znanstvenim i stručnim skupovima. Od samih početaka CROSBI-ja se zapisi o publikacijama povezuju s autorima/znanstvenicima (putem matičnih brojeva znanstvenika), s ustanovama iz sustava i visokog obrazovanja, projektima iz kojih su publikacije proizašle te znanstvenim poljima koje radovi tematski pokrivaju, što omogućuje razne vrste izvještaja i analiza na temelju podataka iz CROSBI-ja.
Američko društvo za mikrobiologiju (American Society for Microbiology – ASM) djelatnicima IRB-a otvorilo je besplatni probni pristup svojoj zbirci časopisa – ASM Journals.
ASM je najstarije i najveće mikrobiološko udruženje na svijetu čija je misija promoviranje i unapređenje mikrobiologije. Sukladno tome, njihova zbirka časopisa okuplja neke od najistaknutijih publikacija u tom području. Zanimljiva je činjenica da objavljuju oko 26% svih članaka tematski vezanih uz mikrobiologiju, a čak 44% citata u tom području potječe upravo iz njihovih časopisa.
Probni pristup osiguran je izravno putem IP adrese, a trajat će do 21. ožujka 2021. godine.
Popis dostupnih naslova možete pronaći ovdje.
U slučaju problema s pristupom obratite se Centru za znanstvene informacije IRB-a.
Napisala: Ivana Končić
Na samo Valentinovo, 14. veljače, obilježava se i Međunarodni dan darivanja knjigom. Volonterski je to projekt kojim se želi probuditi ljubav prema čitanju i darivanju kod djece. Cilj Međunarodnog dana darivanja knjigom je ohrabriti djecu i odrasle diljem svijeta da djeci daruju knjigu ili slikovnicu.
Knjižničari u Hrvatskoj već šesti put obilježavaju ovaj dan organizirajući prikupljanje slikovnica pod geslom „Čitam, dam, sretan sam“. Pozivaju se djeca i odrasli da slikovnice daruju lokalnim knjižnicama koje će ih proslijediti potrebitima – dječjim odjelima bolnica, domovima za djecu, dječjem SOS selu ili nekoj dobrotvornoj organizaciji.
Odjel za CroRIS
Voditeljica Odsjeka za održavanje i razvoj
tel. 4571-389 (interni 1947)
soba 221 (I. krilo, I. kat)
e-mail: ivana.koncic@irb.hr
A data management plan (DMP) is a document that outlines the description of a dataset and all the activities planned or already carried out as part of research. In a DMP, it's necessary to define the dataset, describe the planned activities, select an appropriate location (e.g., a digital repository) for data storage, ensure access and use of the data, and inform about the tools needed for result validation and/or secondary data analysis. This openness to research data is supported by numerous global scientific institutions, such as the National Institutes of Health, the National Science Foundation, the Economic and Social Research Council, and the European Commission, which has introduced the requirement for data management plan submission for projects aiming to be part of the Horizon 2020 program, a requirement also being considered by the Croatian Science Foundation (CSF).
Ideja Europskog oblaka za otvorenu znanost nastala je 2015. godine kao vizija Europske komisije kako bi razvojem istraživačkih infrastruktura i objedinjavanjem usluga dala podršku razvoju otvorene znanosti i inovacija u Europi, te podržala razvoj nacionalnih inicijativa za uspostavu oblaka za otvorenu znanost među zemljama sudionicama na projektu, a ujedno podržala i aktivnosti vezane uz promociju i upoznavanje lokalne zajednice sa EOSC filozofijom i FAIR načelima na kojima se temelji dijeljenje podataka. Podaci trebaju biti pronalažljivi (Findable), dostupni (Accessible), interoperabilni (Interoperable) te ponovo upotrebljivi (Reusable). Plan je na jednom mjestu okupiti institucionalne, nacionalne i europske inicijative te uključiti sve relevantne dionike da zajedno dizajniraju i implementiraju europske zajedničke istraživačke podatke.
Mogla bih pričati o važnosti čitanja jako dugo.
– Sanja Polak
Na prijedlog Ministarstva kulture i medija, Hrvatska je Vlada (na sjednici 30. prosinca 2020.) 2021. proglasila Godinom čitanja. Realizacija programa odvija se u sklopu Nacionalne strategije poticanja čitanja, koju je Vlada usvojila 2017. godine.
Čitanje je jedan od preduvjeta za sudjelovanje u kulturi te ono kao takvo utječe na poboljšanje kvalitete života pojedinca i društva, što nam je u ovim iznimnim okolnostima prijeko potrebno. Između ostalog, jedan od razloga proglašenja ove godine Godinom čitanja jest i pandemija koronavirusa koja nas je zbog predostrožnih mjera uvelike okrenula čitanju.
Europski oblak za otvorenu znanost (European Open Science Cloud - EOSC) pokrenut je kao podrška razvoju otvorene znanosti i inovacija u Europi, te u tu svrhu pruža virtualno okruženje za pohranu,
dijeljenje i ponovno korištenje istraživačkih podataka. Dijeljenje podataka temelji se na FAIRprincipima, prema kojima pohranjeni podaci trebaju biti: pronalažljivi (Findable), dostupni (Accessible), interoperabilni (Interoperable), te ponovno upotrebljivi (Reusable).
 |
|
 |
|
