Skupni katalog knjižnica u projektu SZI - Prirodoslovlje uključuje idoktorske disertacije iz fondova 27 prirodoznanstvenih knjižnica u Hrvatskoj.
Katalog se više NE AŽURIRA!
Središnja agronomska knjižnica je najveća hrvatska knjižnica iz područja agronomske struke. Osnovana je 1947. godine. Svojim fondom obuhvaća područja: agronomije, biologije, botanike, poljoprivredne ekonomike, poljoprivredne sociologije, poljoprivredne zoologije, poljoprivredne mehanizacije i melioracije, oblikovanje krajobraza, zaštita okoliša i prirode.
Sveučilišna knjižnica Zadar svojim djelovanjem i zbirkama potpomaže znanstveno-istraživačke, nastavne i obrazovne djelatnosti. Knjižnični fond danas prelazi preko 100 000 svezaka ( monografija i periodike).
Sveučilišna knjižnica u Splitu knjižnica je općeznanstvenog tipa. Kao središnja knjižnica Sveučilišta, ona pribavlja i distribuira izvore informacija za potrebe svih splitskih studija, pružajući korisnicima odgovarajuće uvjete za učenje i studijski rad
Dnevni portal s vijestima i informacijama iz Dubrovnika Skupni katalog knjižnica u projektu SZI - Prirodoslovlje uključuje idoktorske disertacije iz fondova 27 prirodoznanstvenih knjižnica u Hrvatskoj.
Katalog se više NE AŽURIRA!
Skupni katalog knjižnica u projektu SZI - Prirodoslovlje uključuje i magistarske radove iz fondova 27 prirodoznanstvenih knjižnica u Hrvatskoj.
Katalog se više NE AŽURIRA!
tekst o bazama
LINK NA CENTAR .. tu ce ici slika
From the early years of the Institute Library has been working on collecting and analysing data for the publication Annual Report of the Ruđer Bošković Institute.
In 2005 the Library, in cooperation with the editorial board, has come up with the application for online data collecting.
All available old issues of Annual Reports have been digitized and are available here: http://godisnji-izvjestaj.irb.hr.
Print issues are also available for use in RBI Library in Zagreb.
FULIR FAQ - sve što vas zanima o FULIR-u, otvorenom pristupu, autorskim pravima i sl.
Idealni uvjeti znanstveno-istraživačkog rada podrazumijevaju, između ostalog, i nesmetan pristup svim rezultatima istraživanja vezanih uz određeno područje djelovanja pojedinog znanstvenika, koji se uglavnom objavljuju kroz znanstvene radove. Isto tako, podrazumijevaju i mogućnost objavljivanja vlastite produkcije (pojednica ili ustanove) na način da bude vidljiva i dostupna cjelokopunoj znanstvenoj zajednici. Napretkom informacijskih tehnologija te postupnim prelaskom s tiskanih na digitalna izdanja javljaju se i nove mogućnosti znanstvenog publiciranja, a usporedo s time i inicijativa "otvorenog pristupa" - slobodno dostupnog i besplatnog pristupa rezultatima znanstveno-istraživačkog rada.
Institucijski repozitorij definira se kao on-line platforma za prikupljanje i arhiviranje (u digitalnom obliku) cjelovite intelektualne produkcije neke ustanove.
 |
|
 |
|
