Za citiranje korištene literature postoje mnogi ustaljeni stilovi, kao i stilovi koje su stvorili pojedini znanstveni časopisi. Oni svoj stil citiranja navode u uputama za autore. Najpoznatiji stilovi su: APA, Chichago, Harvard, MLA, Vancouver.
Citiranje i izradu bibliografije pri pisanju radova olakšava upotreba programa za bibliografski menadžment.
Stilovi citiranja u prirodnim znanostima
Citiranje elektroničkih dokumenataVideo vodiči za citiranje
Stilovi citiranja u prirodnim znanostima
ACS Style Guidelines (American Chemical Society)
AMA Style Guide (American medical association) - upute za tiskane materijale i neke elektroničke
The Chicago Manual of Style Online - Quick Guide - besplatni dio The Chicago Manual of Style Online (cijeli sadržaj dostupan uz plaćanje ili probni pristup)
CBE - Council of Science Editors - stil citiranja u matematici i prodnim znanostima
Harvard Style examples (Monash University Library)
Harvard and Vancouver style (British Medical Association)
Instructions to Authors in the Health Sciences - linkovi na upute za autore za preko 3000 časopisa iz biomedicine
NLM Style Guide (National Library of Medicine)
Vancouver style (University of Queensland)
Recommendations for the Conduct, Reporting, Editing, and Publication of Scholarly work in Medical Journals - Manuscript Preparation (International Committee of Medical Journal Editors)
Citiranje elektroničkih dokumenata
Citing Internet Sources (Yale Center for Teaching and Learning)
Citing Miscellaneous Sources (Yale Center for Teaching and Learning)
Citation Style Guides for Internet and Electronic Sources - University of Alberta Libraries - elektroničke publikacije, citiranje novinskih članaka, enciklopedijskih natuknica, bibliografije
Library of Congress - citiranje elektroničkih materijala, fotografije, video zapisi, karte...
Dim lights Embed Embed this video on your site
Kvaliteta istraživačkog rada naizgled je svima jasan pojam do trenutka kada je treba mjeriti egzaktnim i mjerljivim pokazateljima. Svaki istraživač tijekom čitanja literature prepoznaje kvalitetan rad, no kvaliteta je sve prije nego objektivan pojam. Metode koje se koriste pri procjeni kvalitete časopisa uključuju kvalitativne i kvanititativne.
Kvalitativne metode
Prikupljanje mišljenja (anketa)
Često se na razini sveučilišta, odsjeka, prosudbenih skupina i sl. prikupljaju mišljenja o kvaliteti pojedinog časopisa, te se na temelju toga radi rang-lista određenog skupa časopisa. Posredno se kroz takva mišljenja procjenjuje ugled časopisa i njegova važnost unutar određenog znanstvenog područja. Nedostaci takve metode su pristranost, zanemarivanje važne uloga časopisa unutar usko specijaliziranog područja, neprepoznavanje novih časopisa, davanje prednosti popularnim časopisima i dr. Unatoč svim nedostacima ova metoda obično pouzdano procijeni prvih dvadesetak časopisa unutar nekog znanstvenog područja.
Kvaliteta uredničkog odbora
Prosuđuje se reputacija glavnog urednika i sastav i kvalifikacije ostalih članova uredničkog odbora. Smatra se da će dobar urednički odbor garantirati kvalitetu časopisa kao i znanstvenu važnost u njemu objavljenih radova.
Postotak odbijenih radova
Razmatra se broj zaprimljenih radova, prihvaćenih radova, prosječno vrijeme od datuma prihvaćanja do datuma objavljivanja i dr.
Recenzijski postupak
Bez obzira na sve opravdane i neopravdane prigovore, recenzijski postupak ključni je trenutak u kojem naš rad procjenjuje stručnjak iz našeg uskog znanstvenog područja. Razmatra se da li je postupak recenzije anoniman (single ili double blind referee) obzirom da poznavanje autora može dovesti do neobjektivnosti u recenzijskom postupku. Istraživanja su pokazala razlike u kvaliteti recenzije ovisno o iskustvu, starosti i akademskom zvanju recenzenta.
Analiza sadržaja
Procjena kvalitete može temeljiti na detaljnoj analizi sadržaja nakon koje se rad može razvrstati u "stvarnu aplikaciju", "netestiranu teoriju" ili "meta-istraživanje ili povijesni/filozofski prikaz". Časopisi koji imaju veći broj "stvarnih aplikacija" smatraju se kvalitetnijim.
Kvantitativne metode
Broj prikupljenih citata
Broj prikupljenih citata široko se koristi kao mjera vidljivosti časopisa bilježenjem citata iz drugih članaka, disertacija, udžbenika i sl. Nabrojit ćemo najpopularnije čimbenike koji se zasnivaju na citatima:
1. Thomsonov čimbenik utjecaja časopisa ili journal impact factor (JIF) - je mjera koja odražava prosječan broj citata po članku objavljenom u časopisima koje uključuje Web of Science (WoS). JIF je "izumio" Eugene Garfield, osnivač Instituta za znanstvene ifnormacije (ISI) kojeg je preuzeo Thomson Reuters. Postoji dvogodišnji i petogodišnji JIF, a za određenu godinu računa se tako da se zbroj citata u toj godini koji se odnose na radove objavljene prethodne dvije (pet) godine podijeli sa brojem tzv. "citable items" (uglavnom izvorni znanstveni i pregledni radovi) objavljenih u prethodne dvije (pet) godina. Samocitati se tretiraju ravnopravno kao i citati. JIF je vlasništvo Thomson Reutersa i podaci se ne mogu koristiti osim uz dozvolu. Podaci o JIF dostupni su kroz bazu podataka Journal Citation Reports (trenutno nije dostupna).
2. SCImago Journal Rank (SJR indicator) - osnovna ideja polazi od činjenice da je citat dobiven iz važnijeg časopisa vredniji od citata dobivenog iz manje važnog časopisa. SJR pokazatelj primjenjljuje varijantu Google-ovog PageRank algoritma, a kao bazu podataka radova koristi Elsevier-ov Scopus (cca. 18000 časopisa). Uzima se u obzir trogodišnje razdoblje, a samocitati se djelomice isključuju. Svakom citatu se pridaje određena "težina" ovisno o tome iz kojeg časopisa dolazi. SCImago metrika je u otvorenom pristupu. SCImago indikatori dostupni su putem http://www.scimagojr.com/ ili putem Scopus baze podataka.
3. EigenFactor Score (EF) - izračunava se ukupna važnost časopisa. Temelji se na iterativnoj proceduri redanja analognoj Google-ovom PageRank-u, a časopisi se ocjenjuju prema dobivenim citatima, pri čemu se veća važnost daje citatima iz visoko ocijenjenih časopisa, nego onima iz niže ocijenjenih. Kao baza podataka koristi se Thomsonov Journal Citation Reports (JCR), a osim časopisa Eigenfactor uključuje i više od 100000 referenci sadržanih u JCR časopisima (uključujući disertacije, popularne magazine, novine i sl). Analizira se petogodišnje razdoblje, a samocitati se isključuju. Eigenfactor metrika je u otvorenom pristupu. EF usporediv je s ukupnim brojem citata iz JCR i ovisi o veličini časopisa. Skaliranje je napravljeno tako da suma EF svih časopisa uključenih u JCR iznosi 100. Npr. časopis Nature ima EF 1.76345 u 2010. g.
Article Influence Score (AI) je mjera prosječnog utjecaja pojedinog rada unutar perioda od pet godina poslije objavljivanja i može se uspoređivati s Thomsonovim čimbenikom utjecaja (IF). AI je normaliziran tako da prosječan članak u cijeloj JCR bazi podataka ima AI 1.00. Npr. Nature ima u 2010. AI jednak 17.2787, što znači da je prosječan rad objavljen u tom časopisu 17.2787 puta utjecajniji od prosječnog rada unutar cijelog skupa časopisa. Eigenfactor.org nudi i procijenjenu cijenu časopisa po EF temeljem cijena pretplate časopisa iz JournalPrices.com. Što je niža vrijednost, časopis je isplativiji.
4. CiteScore - bibliometrijski pokazatelj o časopisima koji se izračunava na temelju podataka o citiranosti iz Scopusa, a dostupan je putem Scopusa (uz pretplatu) i besplatno preko mrežnih stranica Journal Metricsa. Metodologija izračuna CiteScore snažno podsjeća na općepoznati faktor odjeka časopisa jer CiteScore nekog časopisa također predstavlja omjer ukupnog broja citata koje su u tekućoj godini dobili radovi objavljeni u nekom časopisu i ukupnog broja priloga objaveljenih u tom časopisu u određenom vremenskom periodu. No, podaci o citiranosti radova i broju objavljenih radova se za potrebe izračuna CiteScorea dobivaju iz Scopusa, promatra se citiranost radova objavljenih u prethodne tri godine, a kao broj radova se uzima broj svih objavljenih priloga u tom časopisu u prethodne tri godine te se pod objavljene radove broje sve vrste priloga, a ne samo izvorni znanstveni i pregledni radovi. Više o CiteScoreu možete pročitati u postu na stranicama Bloga Centra za znanstvene informacije.
Kritike kvantitativnih načina vrednovanja ističu da se citiranost ne mora nužno izjednačiti sa kvalitetom, te da takav način vrednovanja daje prednost časopisima sa širokom čitalačkom publikom (SAD), kao i onima koji pokrivaju aktualne teme.
Ostale kvantitativne metode
- indeks ustanova iz kojih dolaze autori - ova metoda selektira najznačajnije istraživačke ustanove nekog područja i izračunava postotak autora iz tih ustanova unutar određenog perioda. Pretpostavlja se da autori iz eminentnih ustanova proizvode radove veće kvalitete. Stoga su časopisi s više radova takvih autora najbolji unutar područja
- zbirke knjižnica - ako časopis pretplaćuje velik broj knjižnica onda je utjecajniji
- čitanost - može se mjeriti brojem učitavanja sa stranica izdavača (downloads)
- meta-analize - zbrajaju se pozicije časopisa različitih načina vrednovanja
- metrika vanjskog vrednovanja - koriste se različiti popisi časopisa izvan istraživačke domene.
Literatura:
Macan, Bojan; Petrak, Jelka (2015) Bibliometrijski pokazatelji za procjenu kvalitete znanstvenih časopisa. In: Hrvatski znanstveni časopisi : iskustva, gledišta, mogućnosti. Školska knjiga, Zagreb, pp. 37-53. PDF
Michael John Jones. Critically evaluating an applications vs theory framework for research quality. Omega, 27 (1999) 397-401
Bruce R. Lewis. Judging the journals. BizEd (2008) 42-45
Alessandro Caretta i Gianluca Mattarocci. Evaluating scientific journals: properties, limits and conditions of effectiveness of classification methodologies. Journal of Economics and Economic Education Research (2009).
Ilustracija: David Cutler
Kako mogu izraditi vlastitu bazu podataka?
Kako mogu izraditi vlastitu bazu podataka?
Koliko Vam se puta desilo da ste pročitali neki rad, a potom ste zaboravili gdje ste ga našli, kao i podatke o njemu, onda kada vam je najviše trebao? Isto tako svi znamo koliko je važno prilikom pisanja rada jednostavno dodati popis korištene literature u odgovarajućem formatu za određeni časopis i koliko nam vremena oduzima priprema popisa literature. Stoga su jednostavni programi u koje ćemo pohranjivati podatke o radovima, cijele radove, knjige, disertacije, mrežne stranice, izvještaje, dokumente, označavati interesantne dijelove rada, pisati zabilješke uz svaki rad, dijeliti svoje popise literature s kolegama i prijateljima u zemlji i inozemstvu, organizirati literaturu za studente, pristupiti literaturi s bilo kojeg umreženog računala ili mobitela...više nego dobrodošli. Za izradu vlastite baze podataka radova danas su na raspolaganju mnogobrojni besplatni i komercijalni programi za upravljanje referencama (citatima, bibliografskim navodima) poznati pod engleskim nazivima reference management software, citation management software ili personal bibliographic management software. Njihova je glavna namjena organizacija i upravljanje prikupljenim referencama i cjelovitim radovima. Raspolažu sa stotinama različitih standarda citiranja literature, pa odabrane radove možete izdvojiti u jednom od njih i jednostavnom naredbom copy/paste ugraditi ih u svoj članak, knjigu, disertaciju i dr. Ukoliko vas zanimaju i ostali programi pored onih koje ćemo vam predstaviti pogledajte cjeloviti pregled programa za upravljanje referencama.
Od postojećih programa izdvajamo Zotero koji je besplatno dostupan program i korisnicima omogućava korištenje prikupljenih referenci i cjelovitih tekstova s različitih lokacija. Zotero je napravljen kao plugin za Firefox, a razvoj je usmjeren i na ostale web preglednike kao i na desktop verziju. Postoji i plugin za MS Word koji se često koristi za pisanje radova i koji omogućava krajnje jednostavnu izradu popisa literature. Program je jednostavan za korištenje, no ukoliko želite upoznati sve njegove mogućnosti preporučamo Vam jedan od naših KEKS seminara. Pomoć pri učenju Zotero-a pružaju i upute te video materijali dostupni na službenoj Zotero stranici
Zotero priručnik - slikovni vodič koji će Vam objasniti sve od osnova pa do malih tajni...
Mendeley je također besplatni program za organizaciju i upravljanje referencama. Za razliku od Zotera, Mendeley je samostalni desktop program i nije vezan uz web preglednik. Podaci o radovima se unose lagano, npr. dovoljno je učitati PDF verziju dokumenta u Mendeley koji će onda samostalno "izvući" podatke o autorima, izvorniku i dr., a uz taj zapis vezati i cjeloviti tekst rada koji smo učitali. Na cjelovitom tekstu rada možemo npr. raditi zabilješke, označavati pojedine dijelove različitim bojama, a potom ga "razmijeniti" s kolegama koji vide sve naše komentare i napomene (ukoliko smo tako odabrali). U tu svrhu Mendeley nudi i besplatno mjesto na njihovom poslužiocu za pohranu naše baze podataka (zajedno sa cjelovitim tekstovima) koja se potom automatski sinhronizira s onom lokalnom. Mendeley pruža velike mogućnosti za online suradnju, pa je ujedno služi i kao akademska društvena mreža. Ukoliko se npr. bavite sintetskom biologijom, ili bilo kojim drugim područjem, na Mendeley-evim stranicama možete pronaći grupu koja prikuplja literaturu i međusobno diskutira. Možete oformiti i vlastitu grupu za zatvoreni krug po vašem izboru, ili grupu kojoj će se moći pridružiti bilo tko, npr. Vaši studenti. Edukacijski materijali za korištenje Mendeley pomoći će vam iskoristiti sve njegove brojne mogućnosti.
EndNote je jedan od poznatijih komercijalnih programa za organizaciju i upravljanje referencama. Prije nekoliko godina ga je (ot)kupio Thomson Reuters, pa nam je web verzija ovog softvera, pod nazivom EndNoteWeb, bila besplatno na raspolaganju putem sučelja za pretraživanje Web of Science baze podataka, zajedno s pretplatom na Web of Science i Journal Citation Reports. Postoji i desktop verzija ovog programa koja je bolja od web verzije i cijena joj je $300.
Refworks je najstariji i najpoznatiji komercijalni program za upravljanje referencama, a cijena mu je oko $100 za osobnu upotrebu. Ne nudi toliko različitih stilova za eksport kao npr. EndNote, ali je lagan za korištenje, a podaci se mogu učitavati i preko RSS-a.
Ukoliko još niste odlučili koji biste program koristili posjetite stranice Knjižnice Berkeley University i pogledajte detaljne značajke svakog od njih zajedno s obiljem video materijala koji sadrže upute za korištenje.
Kako dobiti ISBN broj (za knjige, zbornike i sl.)Kako dobiti ISSN broj (za časopis, glasilo i sl.)?
ISBN(International Standard Book Number = Međunarodni standardni knjižni broj) jedinstveni je identifikator knjiga i drugih omeđenih publikacija bez obzira na medij na kojem se objavljuju. ISBN oznaka sastoji se od akronima ISBN i trinaest znamenaka raspoređenih u pet skupina, međusobno odvojenih spojnicom, npr. ISBN 978-953-500-056-3
Ukoliko je nakladnik publikacije Institut Ruđer Bošković, za dobivanje ISBN-a obratite se Ani Zečević, u 1. krilu knjižnice, tel. 1701 ili putem e-maila:
This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
.
Potrebno je dostaviti naslovnicu publikacije (ukoliko je već pripremljena za tisak) ili poslati točan naslov, ime(na) autora/urednika, godinu izlaženja i format.
Detaljnije o ISBN-u možete pročitati na mrežnim stranicama NSK.
ISSN (International Standard Serial Number = Međunarodni standardni broj serijske publikacije) jedinstveni je identifikator serijskih publikacija neovisno o zemlji izdavanja, jeziku ili abecedi, učestalosti izlaženja, mediju itd., te neovisno o tome izlazi li ili je prestala izlaziti ili će tek izaći. ISSN oznaka sastoji se od akronima ISSN i osam znamenaka raspoređenih u dvije skupina, međusobno odvojenih spojnicom.
Ukoliko je nakladnik serijske publikacije (npr. časopisa, glasila i drugih izdanja koja će izlaziti u redovitim vremenskim razmacima) Institut Ruđer Bošković, za dobivanje ISSN-a obratite se Ani Zečević u 1. krilu knjižnice, tel. 1701 ili putem e-maila: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it .
Detaljnije o ISSN-u možete pročitati na mrežnim stranicama NSK.
Svaka lokacija Centra za znanstvene informacije ima svoj fotokopirni stroj većih ili manjih mogućnosti, na kojima korisnici mogu samostalno kopirati i/ili skenirati. Djelatnici IRB-a kopirati/skenirati mogu isključivo uz korištenje odgovarajućih kartica ili korisničkog računa.
Fotokopiranje karticom za kopiranje
Kako dobiti karticu za fotokopiranje?
Kartice napunjene željenim brojem impulsa možete preuzeti u arhivu knjižnice (1. krilo, podrum) svakog dana između 10:00 i 13:00 sati (Vlado Šulentić, tel. 1711).
Potrebno je donijeti popunjenu internu narudžbenicu potpisanu od odgovorne osobe.
Primjer interne narudžbenice koju trebate ispuniti da biste dobili karticu za fotokopiranje.
Maksimalni broj impulsa koji ide na jednu karticu je 99.999.
Kopiranje na prozirnice i skeniranje, zbog nemogućnosti da se evidentiraju karticom za fotokopiranje, i dalje naplaćujemo bonovima ili Internom narudžbenicom.
Za sva dodatna pitanja vezana uz naplatu fotokopija možete se obratiti u CZI (interni tel. 1243, 1273, 1676 ili This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it ).
Ukoliko korisnik upotrijebi vlastitu prozirnicu i pri tome ošteti stroj, dužan je snositi troškove popravka.
U knjižnici u 5. krilu fotokopiranje pomoću kartice za fotokopiranje još je moguće samo do potrošnje postojećih impulsa na kartici. Nakon toga kartica se više ne može koristiti i može se kopirati samo na strojevima u 1. ili u 3. krilu gdje je potrebno otvoriti korisnički račun.
Za to je potrebno donijeti ispunjenu internu narudžbenicu (123 nalog) potpisanu od odgovorne osobe, s upisanim željenim brojem fotokopija. Djelatnici Centra za znanstvene informacije otvorit će vam novi korisnički račun te vam dodijeliti korisničko ime i lozinku za korištenje fotokopirnog aparata.
Ukoliko se preostali impulsi s kartice žele prebaciti na korisnički račun to je moguće kod djelatnika knjižnice u 1. ili u 3. krilu
Fotokopiranje pomoću korisničkog računa (1. i 3. krilo)U knjižnicama 1. i 3. krila na raspolaganju su fotokopirni aparati na kojima je za fotokopiranje potrebno otvoriti korisnički račun (na aparatu se ne može koristiti kartica za kopiranje!).
Potrebno je u knjižnicu u 1. ili 3. krilo donijeti ispunjenu internu narudžbenicu ("123 nalog") potpisanu od odgovorne osobe, s upisanim željenim brojem fotokopija. Djelatnici Centra za znanstvene informacije otvorit će vam novi korisnički račun te vam dodijeliti korisničko ime i lozinku za korištenje fotokopirnog aparata. Korisnički račun se veže za kopirni aparat na kojem je otvoren (ne može se jedan račun koristiti na više aparata).
Moguće je i prebaciti impulse (tj. kopije) s kartice na kopiranje na korisnički račun za kopiranje! Broj impulsa na kartici možete očitati na kopirnom aparatu u 5. krilu.
Napomena: u arhivu knjižnice (podrum u 1. krilu) više nema kopirnog aparata. Najbliži kopirni aparat je u knjižnici na 1. katu!
Na fotokopirnom aparatu u knjižnici 1. krila moguće je skeniranje. Skenirane materijale je s fotokopirnog aparata moguće poslati na e-mail adresu.
Svaka skenirana stranica se šalje kao zasebni dokument, tj. sami ih kasnije morate spojiti u jedan dokument korištenjem nekog od programa namijenjenih za tu svrhu.
Knjižnica nema knjigu/časopis/članak koja vam treba?
Kako posuditi knjigu/časopis/članak putem međuknjižnične posudbe?
Knjižnica nema knjigu/časopis/članak koja vam treba?
Centar za znanstvene informacije za djelatnike IRB-a knjigu može kupiti ili ju može, kao i časopis/članak, posuditi putem međuknjižnične posudbe od knjižnica iz zemlje i inozemstva.
Centar za znanstvene informacije može kupiti knjigu samo za djelatnike IRB-a.
U knjižnicu je potrebno dostaviti ispunjeni obrazac naloga nabavi. Obrazac treba biti čitko popunjen podacima o željenoj knjizi: naslov, autor, ISBN, izdavač; godina izdavanja, te s čitkim potpisom korisnika i internim brojem telefona. Obrazac obavezno mora imati potpis predstojnika Zavoda , broj obračunske jedinice i potpis nositelja obračunske jedinice koju će računovodstvo teretiti za plaćanje.
Iznos računa biti će oko 15% veći od kataložne cijene (ino - poštarina do 10%, marža 1-10%, cca 70 kn bankarskih troškova).
Nabava knjige iz inozemstva može potrajati mjesec i više dana. Kad publikacija stigne u knjižnicu, račun potpisuje predstojnik Zavoda, naručitelj i Uprava, nakon toga račun ide na naplatu, a naručitelj će knjigu dobiti nakon stručne, sadržajne i tehničke obrade, (do 5 dana) o čemu će biti obaviješten elektroničkom poštom i/ili telefonom.
VAŽNO:
|
Kako posuditi knjigu/časopis/članak putem međuknjižnične posudbe?
Da bi se posudila knjiga/časopis/članak putem međuknjižnične posudbe djelatnici IRB-a trebaju se registrirati u Sustav elektroničke narudžbe dokumenata - SEND
Detaljne upute kako postati korisnik sustava, kako naručiti dokument, kako se dostavljaju traženi dokumenti, kolike su naknade za izradu fotokopija i posudbu originala
Trebate znanstvenu literaturu iz određenog područja? Ne znate kako i gdje ju pronaći? Nadamo se da će vam sljedeće upute pomoći u pronalaženju relevantne literature.
Prije odabira sekundarnih izvora informacija koje ćete pretražiti u potrazi za relevantnom literaturom (knjižničnog kataloga, baze podataka, tražilice časopisa), potrebno je jasno definirati tražite li knjigu, doktorsku disertaciju, magistarski rad, znanstveni časopis ili znanstveni članak koji pokrivaju određenu temu. Za odabir pravog sekundarnog izvora informacija je također važno s kojim početnim informacijama raspolažete, tj. posjedujete li informacije o autorima, naslovu i sl., ili želite napraviti tematsko pretraživanje sekundarnih izvora informacija.
Za vas smo napravili 2 dijagrama toka koji će vam pomoći pri pronalaženju literature za vaš znanstveni rad:
Kako pronaći knjigu / ocjenski rad?
Kako pronaći znanstveni časopis / znanstveni članak?
Popis relevantnih kataloga knjiga i ocjenskih radova možete pronaći na stranicama Katalozi knjiga i ocjenskih radova; popis relevantnih kataloga i tražilica znanstvenih časopisa na stranicama Katalozi časopisa, a popis baza podataka na stranicama Baze podataka.
Ukoliko pronađete neku knjigu ocjenski rad, znanstveni časopis ili znanstveni članak koji pokrivaju određenu temu, a koji vam nisu dostupni u Knjižnici IRB-a, Knjižnica vam nudi uslugu međuknjižnične posudbe preko koje će Knjižnica za vas posuditi traženu literaturu iz drugih knjižnica u Hrvatskoj ili inozemstvu. Knjižnica za vas također može i kupiti pojedine knjige, a više o samim procesima međuknjižnične posudbe i kupovine znanstvene literature možete pronaći na stranicama Kako naručiti literaturu.
Djelatnici IRB-a u Centru za znanstvene informacije mogu posuditi LCD projektore, grafoskop i sklopiva platna za projekcije.
U knjižnici 1. krila djelatnicima IRB-a na raspolaganju su za posudbu:
4 LCD projektora
1 grafoskop
2 sklopiva platna za projekcije
Predbilježbe za korištenje navedene opreme potrebno je na vrijeme javiti na interni tel. 1243 ili na e-mail knjiznica[at]irb.hr.
Oprema je na raspolaganju isključivo djelatnicima IRB-a. Ne posuđuje se vanjskim korisnicima.
Oprema se može koristiti:
unutar Instituta
izvan Instituta u svrhu predavanja, konferencija i sl.
Kod posuđivanja opreme potrebno je potpisati preuzimanje, a djelatnici knjižnice vode detaljnu evidenciju o posuđivanju.
Kapacitet dvorane 1. krila je 64 sjedaća mjesta uz mogućnost proširenja za 20 mjesta dodavanjem dodatnih stolaca. U dvorani se nalazi računalo i projektor.
Kapacitet dvorane III krila (Plava TCR dvorana) je 62 sjedaća mjesta.
U dvorani je postavljen sustav za telekonferencije i multimedijalna predavanja.
Molimo Vas da obratite paznju na načine korištenja opreme u dvorani. te da konzultirate upute za korištenje dvorane 3. krila.
Dvorane I i III krila mogu se rezervirati putem sustava za rezervaciju. Sustavu se pristupa putem This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it identiteta, a kao korisničko ime se upisuje samo prvi dio AAI identiteta (npr.: iprezime) bez oznake @irb.hr.
Predavanje je potrebno prijaviti do petka u tjednu koje prethodi predavanju, u protivnom neće ući u tiskanu inačicu Tjednog rasporeda.
KontaktU slučaju problema kontaktirajte:
e-mail: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
broj telefona: 01/4680-086 (interni: 1273)
|
|