Current Contents (Thomson Reuters) is the most popular database in Croatia, available to Croatian scientists through Ovid interface. The reasons for its popularity are: high criteria by which selected journals are included, covers a broad range of scientific fields, database is regularly updated. Current Contents contain author-written abstracts, author's address, publisher's address and outstanding searching and browsing possibilities.
ArXiv is an Open Archives Initiative (OAI) compliant archive of electronic preprints in physics, mathematics, computer science, non-linear sciences, quantitative biology and statistics. The arXiv was developed by Paul Ginsparg and hosted at Los Alamos National Laboratory (known as LANL preprint archive) and now is hosted and maintained by Cornell University. The arXiv is currently funded by Cornell University and by the National Science Foundation.
Academic Search Complete is the comprehensive scholarly, multi-disciplinary full-text database, with more than 8,500 full-text periodicals, including more than 7,300 peer-reviewed journals. The database offers access to the wide range of titles like New Scientist, Advances in Oceanography & Limnology, American Journal of Reproductive Immunology, Applied Physics Letters, Applied Physics A, B, Cancer Gene Therapy, Journal of Chemical Physics, Journal of Radioanalytical & Nuclear Chemistry and many others. Some titles have embargo period from 6 - 12 month, so the last year is usually unavailable.
Voditelj Centra
Vođenje Centra za znanstvene informacije i Odjela Knjižnica, organizacija poslova, razvoj novih knjižničnih usluga, osmišljavanje i implementacija informacijskih tehnlogija u poslovanje knjižnice, otvorena znanost, otvoreni pristup znanstvenim publikacijama i istraživačkim podacima, upravljanje istraživačkim podacima, bibliometrijske analize, edukacija...
tel. 4560-929 (interni 1407)
e-mail: bmacan[at]irb.hr
soba 218 (I. krilo, I. kat)
Odjel za CroRIS
Odsjek za održavanje i razvoj
rad na CroRIS-u, uređivanje Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI, edukacija urednika CroRIS-a
tel. 4680-086 (interni 1273)
e-mail: sofija[at]irb.hr
soba 222 (III. krilo, I. kat)
Dolaskom u knjižnicu
Knjižnica IRB-a se nalazi unutar kampusa IRB-a u Zagrebu te u Rovinju.
Knjižnica je u Zagrebu smještena na adresi Bijenička cesta 54, 10000 Zagreb i to na tri lokacije - u 1., 3., i 5. krilu.
U Rovinju se knjižnica nalazi na adresi Obala Giordana Paliage 5, 52210 Rovinj.
Telefonom
Knjižnica u Zagrebu:
1. krilo: +385 (0)1 4561-043 (kućni: 1243);
1. krilo – arhiv: +385 (0)1 4560-938 (kućni: 1711)
3. krilo: +385 (0)1 4561-195 (kućni: 1273)
5. krilo: +385 (0)1 4680-086 (kućni: 1676)
Knjižnica u Rovinju: +385 (0)52 804-730
Elektroničkom poštom
Pošaljite nam upit This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it .
Online savjetnik (Podrška uživo)
Za citiranje korištene literature postoje mnogi ustaljeni stilovi, kao i stilovi koje su stvorili pojedini znanstveni časopisi. Oni svoj stil citiranja navode u uputama za autore. Najpoznatiji stilovi su: APA, Chichago, Harvard, MLA, Vancouver.
Citiranje i izradu bibliografije pri pisanju radova olakšava upotreba programa za bibliografski menadžment.
Stilovi citiranja u prirodnim znanostima
Citiranje elektroničkih dokumenataVideo vodiči za citiranje
Stilovi citiranja u prirodnim znanostima
ACS Style Guidelines (American Chemical Society)
AMA Style Guide (American medical association) - upute za tiskane materijale i neke elektroničke
The Chicago Manual of Style Online - Quick Guide - besplatni dio The Chicago Manual of Style Online (cijeli sadržaj dostupan uz plaćanje ili probni pristup)
CBE - Council of Science Editors - stil citiranja u matematici i prodnim znanostima
Harvard Style examples (Monash University Library)
Harvard and Vancouver style (British Medical Association)
Instructions to Authors in the Health Sciences - linkovi na upute za autore za preko 3000 časopisa iz biomedicine
NLM Style Guide (National Library of Medicine)
Vancouver style (University of Queensland)
Recommendations for the Conduct, Reporting, Editing, and Publication of Scholarly work in Medical Journals - Manuscript Preparation (International Committee of Medical Journal Editors)
Citiranje elektroničkih dokumenata
Citing Internet Sources (Yale Center for Teaching and Learning)
Citing Miscellaneous Sources (Yale Center for Teaching and Learning)
Citation Style Guides for Internet and Electronic Sources - University of Alberta Libraries - elektroničke publikacije, citiranje novinskih članaka, enciklopedijskih natuknica, bibliografije
Library of Congress - citiranje elektroničkih materijala, fotografije, video zapisi, karte...
Dim lights Embed Embed this video on your site
Kvaliteta istraživačkog rada naizgled je svima jasan pojam do trenutka kada je treba mjeriti egzaktnim i mjerljivim pokazateljima. Svaki istraživač tijekom čitanja literature prepoznaje kvalitetan rad, no kvaliteta je sve prije nego objektivan pojam. Metode koje se koriste pri procjeni kvalitete časopisa uključuju kvalitativne i kvanititativne.
Kvalitativne metode
Prikupljanje mišljenja (anketa)
Često se na razini sveučilišta, odsjeka, prosudbenih skupina i sl. prikupljaju mišljenja o kvaliteti pojedinog časopisa, te se na temelju toga radi rang-lista određenog skupa časopisa. Posredno se kroz takva mišljenja procjenjuje ugled časopisa i njegova važnost unutar određenog znanstvenog područja. Nedostaci takve metode su pristranost, zanemarivanje važne uloga časopisa unutar usko specijaliziranog područja, neprepoznavanje novih časopisa, davanje prednosti popularnim časopisima i dr. Unatoč svim nedostacima ova metoda obično pouzdano procijeni prvih dvadesetak časopisa unutar nekog znanstvenog područja.
Kvaliteta uredničkog odbora
Prosuđuje se reputacija glavnog urednika i sastav i kvalifikacije ostalih članova uredničkog odbora. Smatra se da će dobar urednički odbor garantirati kvalitetu časopisa kao i znanstvenu važnost u njemu objavljenih radova.
Postotak odbijenih radova
Razmatra se broj zaprimljenih radova, prihvaćenih radova, prosječno vrijeme od datuma prihvaćanja do datuma objavljivanja i dr.
Recenzijski postupak
Bez obzira na sve opravdane i neopravdane prigovore, recenzijski postupak ključni je trenutak u kojem naš rad procjenjuje stručnjak iz našeg uskog znanstvenog područja. Razmatra se da li je postupak recenzije anoniman (single ili double blind referee) obzirom da poznavanje autora može dovesti do neobjektivnosti u recenzijskom postupku. Istraživanja su pokazala razlike u kvaliteti recenzije ovisno o iskustvu, starosti i akademskom zvanju recenzenta.
Analiza sadržaja
Procjena kvalitete može temeljiti na detaljnoj analizi sadržaja nakon koje se rad može razvrstati u "stvarnu aplikaciju", "netestiranu teoriju" ili "meta-istraživanje ili povijesni/filozofski prikaz". Časopisi koji imaju veći broj "stvarnih aplikacija" smatraju se kvalitetnijim.
Kvantitativne metode
Broj prikupljenih citata
Broj prikupljenih citata široko se koristi kao mjera vidljivosti časopisa bilježenjem citata iz drugih članaka, disertacija, udžbenika i sl. Nabrojit ćemo najpopularnije čimbenike koji se zasnivaju na citatima:
1. Thomsonov čimbenik utjecaja časopisa ili journal impact factor (JIF) - je mjera koja odražava prosječan broj citata po članku objavljenom u časopisima koje uključuje Web of Science (WoS). JIF je "izumio" Eugene Garfield, osnivač Instituta za znanstvene ifnormacije (ISI) kojeg je preuzeo Thomson Reuters. Postoji dvogodišnji i petogodišnji JIF, a za određenu godinu računa se tako da se zbroj citata u toj godini koji se odnose na radove objavljene prethodne dvije (pet) godine podijeli sa brojem tzv. "citable items" (uglavnom izvorni znanstveni i pregledni radovi) objavljenih u prethodne dvije (pet) godina. Samocitati se tretiraju ravnopravno kao i citati. JIF je vlasništvo Thomson Reutersa i podaci se ne mogu koristiti osim uz dozvolu. Podaci o JIF dostupni su kroz bazu podataka Journal Citation Reports (trenutno nije dostupna).
2. SCImago Journal Rank (SJR indicator) - osnovna ideja polazi od činjenice da je citat dobiven iz važnijeg časopisa vredniji od citata dobivenog iz manje važnog časopisa. SJR pokazatelj primjenjljuje varijantu Google-ovog PageRank algoritma, a kao bazu podataka radova koristi Elsevier-ov Scopus (cca. 18000 časopisa). Uzima se u obzir trogodišnje razdoblje, a samocitati se djelomice isključuju. Svakom citatu se pridaje određena "težina" ovisno o tome iz kojeg časopisa dolazi. SCImago metrika je u otvorenom pristupu. SCImago indikatori dostupni su putem http://www.scimagojr.com/ ili putem Scopus baze podataka.
3. EigenFactor Score (EF) - izračunava se ukupna važnost časopisa. Temelji se na iterativnoj proceduri redanja analognoj Google-ovom PageRank-u, a časopisi se ocjenjuju prema dobivenim citatima, pri čemu se veća važnost daje citatima iz visoko ocijenjenih časopisa, nego onima iz niže ocijenjenih. Kao baza podataka koristi se Thomsonov Journal Citation Reports (JCR), a osim časopisa Eigenfactor uključuje i više od 100000 referenci sadržanih u JCR časopisima (uključujući disertacije, popularne magazine, novine i sl). Analizira se petogodišnje razdoblje, a samocitati se isključuju. Eigenfactor metrika je u otvorenom pristupu. EF usporediv je s ukupnim brojem citata iz JCR i ovisi o veličini časopisa. Skaliranje je napravljeno tako da suma EF svih časopisa uključenih u JCR iznosi 100. Npr. časopis Nature ima EF 1.76345 u 2010. g.
Article Influence Score (AI) je mjera prosječnog utjecaja pojedinog rada unutar perioda od pet godina poslije objavljivanja i može se uspoređivati s Thomsonovim čimbenikom utjecaja (IF). AI je normaliziran tako da prosječan članak u cijeloj JCR bazi podataka ima AI 1.00. Npr. Nature ima u 2010. AI jednak 17.2787, što znači da je prosječan rad objavljen u tom časopisu 17.2787 puta utjecajniji od prosječnog rada unutar cijelog skupa časopisa. Eigenfactor.org nudi i procijenjenu cijenu časopisa po EF temeljem cijena pretplate časopisa iz JournalPrices.com. Što je niža vrijednost, časopis je isplativiji.
4. CiteScore - bibliometrijski pokazatelj o časopisima koji se izračunava na temelju podataka o citiranosti iz Scopusa, a dostupan je putem Scopusa (uz pretplatu) i besplatno preko mrežnih stranica Journal Metricsa. Metodologija izračuna CiteScore snažno podsjeća na općepoznati faktor odjeka časopisa jer CiteScore nekog časopisa također predstavlja omjer ukupnog broja citata koje su u tekućoj godini dobili radovi objavljeni u nekom časopisu i ukupnog broja priloga objaveljenih u tom časopisu u određenom vremenskom periodu. No, podaci o citiranosti radova i broju objavljenih radova se za potrebe izračuna CiteScorea dobivaju iz Scopusa, promatra se citiranost radova objavljenih u prethodne tri godine, a kao broj radova se uzima broj svih objavljenih priloga u tom časopisu u prethodne tri godine te se pod objavljene radove broje sve vrste priloga, a ne samo izvorni znanstveni i pregledni radovi. Više o CiteScoreu možete pročitati u postu na stranicama Bloga Centra za znanstvene informacije.
Kritike kvantitativnih načina vrednovanja ističu da se citiranost ne mora nužno izjednačiti sa kvalitetom, te da takav način vrednovanja daje prednost časopisima sa širokom čitalačkom publikom (SAD), kao i onima koji pokrivaju aktualne teme.
Ostale kvantitativne metode
- indeks ustanova iz kojih dolaze autori - ova metoda selektira najznačajnije istraživačke ustanove nekog područja i izračunava postotak autora iz tih ustanova unutar određenog perioda. Pretpostavlja se da autori iz eminentnih ustanova proizvode radove veće kvalitete. Stoga su časopisi s više radova takvih autora najbolji unutar područja
- zbirke knjižnica - ako časopis pretplaćuje velik broj knjižnica onda je utjecajniji
- čitanost - može se mjeriti brojem učitavanja sa stranica izdavača (downloads)
- meta-analize - zbrajaju se pozicije časopisa različitih načina vrednovanja
- metrika vanjskog vrednovanja - koriste se različiti popisi časopisa izvan istraživačke domene.
Literatura:
Macan, Bojan; Petrak, Jelka (2015) Bibliometrijski pokazatelji za procjenu kvalitete znanstvenih časopisa. In: Hrvatski znanstveni časopisi : iskustva, gledišta, mogućnosti. Školska knjiga, Zagreb, pp. 37-53. PDF
Michael John Jones. Critically evaluating an applications vs theory framework for research quality. Omega, 27 (1999) 397-401
Bruce R. Lewis. Judging the journals. BizEd (2008) 42-45
Alessandro Caretta i Gianluca Mattarocci. Evaluating scientific journals: properties, limits and conditions of effectiveness of classification methodologies. Journal of Economics and Economic Education Research (2009).
Ilustracija: David Cutler
Kako mogu izraditi vlastitu bazu podataka?
Kako mogu izraditi vlastitu bazu podataka?
Koliko Vam se puta desilo da ste pročitali neki rad, a potom ste zaboravili gdje ste ga našli, kao i podatke o njemu, onda kada vam je najviše trebao? Isto tako svi znamo koliko je važno prilikom pisanja rada jednostavno dodati popis korištene literature u odgovarajućem formatu za određeni časopis i koliko nam vremena oduzima priprema popisa literature. Stoga su jednostavni programi u koje ćemo pohranjivati podatke o radovima, cijele radove, knjige, disertacije, mrežne stranice, izvještaje, dokumente, označavati interesantne dijelove rada, pisati zabilješke uz svaki rad, dijeliti svoje popise literature s kolegama i prijateljima u zemlji i inozemstvu, organizirati literaturu za studente, pristupiti literaturi s bilo kojeg umreženog računala ili mobitela...više nego dobrodošli. Za izradu vlastite baze podataka radova danas su na raspolaganju mnogobrojni besplatni i komercijalni programi za upravljanje referencama (citatima, bibliografskim navodima) poznati pod engleskim nazivima reference management software, citation management software ili personal bibliographic management software. Njihova je glavna namjena organizacija i upravljanje prikupljenim referencama i cjelovitim radovima. Raspolažu sa stotinama različitih standarda citiranja literature, pa odabrane radove možete izdvojiti u jednom od njih i jednostavnom naredbom copy/paste ugraditi ih u svoj članak, knjigu, disertaciju i dr. Ukoliko vas zanimaju i ostali programi pored onih koje ćemo vam predstaviti pogledajte cjeloviti pregled programa za upravljanje referencama.
Od postojećih programa izdvajamo Zotero koji je besplatno dostupan program i korisnicima omogućava korištenje prikupljenih referenci i cjelovitih tekstova s različitih lokacija. Zotero je napravljen kao plugin za Firefox, a razvoj je usmjeren i na ostale web preglednike kao i na desktop verziju. Postoji i plugin za MS Word koji se često koristi za pisanje radova i koji omogućava krajnje jednostavnu izradu popisa literature. Program je jednostavan za korištenje, no ukoliko želite upoznati sve njegove mogućnosti preporučamo Vam jedan od naših KEKS seminara. Pomoć pri učenju Zotero-a pružaju i upute te video materijali dostupni na službenoj Zotero stranici
Zotero priručnik - slikovni vodič koji će Vam objasniti sve od osnova pa do malih tajni...
Mendeley je također besplatni program za organizaciju i upravljanje referencama. Za razliku od Zotera, Mendeley je samostalni desktop program i nije vezan uz web preglednik. Podaci o radovima se unose lagano, npr. dovoljno je učitati PDF verziju dokumenta u Mendeley koji će onda samostalno "izvući" podatke o autorima, izvorniku i dr., a uz taj zapis vezati i cjeloviti tekst rada koji smo učitali. Na cjelovitom tekstu rada možemo npr. raditi zabilješke, označavati pojedine dijelove različitim bojama, a potom ga "razmijeniti" s kolegama koji vide sve naše komentare i napomene (ukoliko smo tako odabrali). U tu svrhu Mendeley nudi i besplatno mjesto na njihovom poslužiocu za pohranu naše baze podataka (zajedno sa cjelovitim tekstovima) koja se potom automatski sinhronizira s onom lokalnom. Mendeley pruža velike mogućnosti za online suradnju, pa je ujedno služi i kao akademska društvena mreža. Ukoliko se npr. bavite sintetskom biologijom, ili bilo kojim drugim područjem, na Mendeley-evim stranicama možete pronaći grupu koja prikuplja literaturu i međusobno diskutira. Možete oformiti i vlastitu grupu za zatvoreni krug po vašem izboru, ili grupu kojoj će se moći pridružiti bilo tko, npr. Vaši studenti. Edukacijski materijali za korištenje Mendeley pomoći će vam iskoristiti sve njegove brojne mogućnosti.
EndNote je jedan od poznatijih komercijalnih programa za organizaciju i upravljanje referencama. Prije nekoliko godina ga je (ot)kupio Thomson Reuters, pa nam je web verzija ovog softvera, pod nazivom EndNoteWeb, bila besplatno na raspolaganju putem sučelja za pretraživanje Web of Science baze podataka, zajedno s pretplatom na Web of Science i Journal Citation Reports. Postoji i desktop verzija ovog programa koja je bolja od web verzije i cijena joj je $300.
Refworks je najstariji i najpoznatiji komercijalni program za upravljanje referencama, a cijena mu je oko $100 za osobnu upotrebu. Ne nudi toliko različitih stilova za eksport kao npr. EndNote, ali je lagan za korištenje, a podaci se mogu učitavati i preko RSS-a.
Ukoliko još niste odlučili koji biste program koristili posjetite stranice Knjižnice Berkeley University i pogledajte detaljne značajke svakog od njih zajedno s obiljem video materijala koji sadrže upute za korištenje.
 |
|
 |
|
