U svrhu osiguravanja dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja, njihove pohrane, zaštite i dugoročnog očuvanja te promocije znanstveno-istraživačkih, popularno-znanstvenih i edukacijskih aktivnosti Instituta Ruđer Bošković, u skladu s Hrvatskom deklaracijom o otvorenom pristupu iz listopada 2012. godine te preporukom Europske komisije „Recommendation on access to and preservation of scientific information" od 17.7.2012. godine, kao i praksom najprestižnijih svjetskih znanstvenih institucija, na temelju članka 16. Statuta Instituta Ruđer Bošković, donosim sljedeću

ODLUKU
o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković - FULIR

1. Zaposlenici Instituta Ruđer Bošković obvezni su u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković – FULIR (http://fulir.irb.hr/) pohraniti digitalnu kopiju svih svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova te kada je god to moguće osigurati otvoreni pristup istoj.
   Pod znanstvenim, stručnim i popularnim radovima se podrazumijevaju:
        a) radovi objavljeni u časopisima i zbornicima radova sa skupova
        b) poglavlja u knjigama
        c) monografije i druge vrste knjiga
        d) ocjenski radovi
        e) prezentacije i posteri s izlaganja na konferencijama
        f) prezentacije i popratni materijali s predavanja održanih na Institutu i drugim ustanovama
        g) materijali za učenje i poučavanje
        h) tehnička i druga izvješća.
2. Prilikom pohranjivanja radova iz točke I. od a) do c) ove Odluke autori su obvezni pohraniti završnu verziju rukopisa koja je prihvaćena za objavljivanje i/ili objavljenu (izdavačevu) verziju rada te joj osigurati otvoreni pristup, ako je to u skladu s autorskim pravima izdavača.
   U slučaju da se prilikom objave pojedinih radova od autora traži da dio autorskih prava prenesu na izdavača, autori trebaju nastojati osigurati pravo pohranjivanja određene verzije rada u otvorenom pristupu (poželjno završne verzije rukopisa koja je prihvaćena za objavljivanje).
3. Prilikom pohranjivanja radova iz točke I. od d) do h) ove Odluke autori su dužni pohraniti završnu verziju rada i osigurati otvoreni pristup istoj.
   U iznimnim slučajevima i na temelju opravdanih razloga autori mogu tražiti od Instituta odgodu objavljivanja pojedinih radova iz točke I. od d) do h) ove Odluke u otvorenom pristupu putem FULIR-a.
4. Radove iz časopisa, zbornika s konferencija i knjiga potrebno je pohraniti u trenutku njihovog prihvaćanja za objavljivanje, a najkasnije u trenutku objave publikacije.
   Prezentacije i postere s konferencija i predavanja je potrebno pohraniti odmah nakon održavanja konferencije/predavanja.
   Ocjenske radove je potrebno pohraniti nakon obrane.
   Ostale vrste radova je potrebno pohraniti u što kraćem roku od njihovog nastanka.
5. Repozitorij FULIR održava i razvija Knjižnica Instituta Ruđer Bošković koja će provoditi edukaciju zaposlenika Instituta te im pružati potrebnu podršku.
6. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Ravnatelj:

dr. sc. Tome Antičić

Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Tome Antičić je 14. travnja 2015. godine donio Odluku o obavezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij Instituta Ruđer Bošković – FULIR, prvu odluku takve vrste na hrvatskim akademskim i istraživačkim ustanovama. Spomenutom Odlukom je svim djelatnicima Instituta propisana obveza pohranjivanja svih svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova u institucijski repozitorij FULIR te, kada je god to moguće, osiguravanja otvorenog pristupa istima. Odluka je donesena je u skladu s Hrvatskom deklaracijom o otvorenom pristupu iz listopada 2012. godine, preporukom Europske komisije Recommendation on access to and preservation of scientific information od 17.srpnja 2012. te praksom najprestižnijih svjetskih znanstvenih institucija. Njezinim je donošenjem IRB dao snažnu podršku inicijativi otvorenog pristupa u Hrvatskoj te utabao put i drugim hrvatskim akademskim i istraživačkim ustanovama koje će, nadamo se, slijediti ovaj svijetli primjer.

Točno jedan dan nakon što je održan kolokvij Knjižnice IRB-a pod naslovom "Mitovi i stvarnost "impact" faktora ili Koliko nam zapravo "impact factor" govori o kvaliteti objavljenog rada?" koji je potaknuo izuzetno zanimljivu diskusiju nakon predavanja, kolege iz jednog od najboljih svjetskih centara za područje bibliometrije, nizozemskog Centre for Science and Technology Studies, Leiden University, objavili su u Nature Newsu članak pod nazivom "Bibliometrics: The Leiden Manifesto for research metrics". Vidljivo je da su mnoge teze oko kojih smo se usuglasili tjekom diskusije nakon kolokvija baš one koje promoviraju lajdenski stručnjaci!

Ovdje ćemo ukratko navesti deset načela Lajdenskog manifesta koja su usuglašena na 19. međunarodnom skupu o znanstvenim i tehnologijskim pokazateljima, održanog u Leidenu od 3. do 5. rujna 2014. godine:

Donosimo vam usporedni pregled metričkih pokazatelja SNIP, IPP, SJR, JIF, 5-year JIF i Eigenfactor metrike za hrvatske časopise indeksirane u Scopus i WoSCC bazama podataka.

Informacije o pojedinom metričkom pokazatelju možete potražiti na http://www.journalmetrics.com/faq.php.

Faktori odjeka (JIF) ne izračunavaju za časopise koji su uvršteni u A&HCI zbog specifičnosti znanstvene komunikacije u području humanistike i umjetnosti. Također, časopisi se ne mogu međusobno uspoređivati, osim ukoliko su iz istog (uskog) znanstvenog područja. Iz tog su razloga časopisi navedeni prema abecednom redu.