Uz podršku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i u suradnji s tvrtkom Wolters Kluwer / Ovid, Središnja medicinska knjižnica i ove je godine uspješno organizirala konferenciju MICC – Medical Information Conference Croatia pod nazivom (Ne)moguća misija: učinkovito korištenje istraživačkih resursa. Konferencija je održana 4. lipnja 2024., a okupila je liječnike, informacijske stručnjake, studente i zainteresiranu javnost kako bi zajedno raspravljali o suvremenim izazovima u biomedicinskim znanostima i izdavaštvu. Ovogodišnja tema bila je posvećena problemima hiperprodukcije radova, selektivnog izvještavanja rezultata, nedostatka reproducibilnosti te upitne kvalitete sustavnih pregleda.
Akademsko izdanje baze Health Source donosi 350 znanstvenih časopisa s cjelovitim tekstovima, a indeksira ih oko 830. Namijenjeno akademicima, medicinskom osoblju i edukatorima, uključuje časopise asopise iz područja sestrinstva, zdravstvene njege i kliničke farmakologije.
Nature Complete je zbirka izdavača Nature Publishing Group (NPG). Zbirka sadrži više od 90 znanstvenih časopisa izdanih od 1997. godine do danas. Pokriva područja prirodnih i primijenjenih znanosti te kliničke medicine.
BioOne Complete sadrži više od 190 naslova od kojih su neki i u otvorenom pristupu. Pokriva područja biologije, ekologije i znanosti o okolišu. Obilježava ju dinamična platforma, a izdaje neprofitni izdavač BioOne.
AFHS Consumer Medication Information je izvor informacija o lijekovima te sigurnosti i njihovoj pravilnoj upotrebi. Dostupna je na engleskom i španjolskom jeziku, a objavljena 1959. godine od American Society of Health-System Pharmacists.
JSTOR je digitalni arhiv koji je s radom započeo 1997. godine za potrebe akademske zajednice. Dio je ITHAKA neprofitne organizacije. Omogućen je pristup više od 350 časopisa te približno 450 000 članaka iz područja umjetnosti, ekonomije, politike, matematike i drugih znanosti. Mjesečno bilježi oko 6 milijuna posjeta.
Essential Science Indicator je analitički alat koji donosi kompilaciju statističkih podataka te podataka o uspješnosti i trendovima u znanosti. Bazira se na broju objavljenih članaka u časopisima te podacima o citiranosti iz Thomson Reutersovih znanstvenih baza podataka. Uz pomoć ESI-ja moguće je identificirati najutjecajnije pojedince, institucije, radove, publikacije ili zemlje u određenom području znanosti. Dostupan je putem ISI Web of Knowledge platforme, a omogućuje istraživačima i evaluatorima znanstvenog rada mjerenje utjecaja te praćenje trendova u znanosti.
Točno jedan dan nakon što je održan kolokvij Knjižnice IRB-a pod naslovom "Mitovi i stvarnost "impact" faktora ili Koliko nam zapravo "impact factor" govori o kvaliteti objavljenog rada?" koji je potaknuo izuzetno zanimljivu diskusiju nakon predavanja, kolege iz jednog od najboljih svjetskih centara za područje bibliometrije, nizozemskog Centre for Science and Technology Studies, Leiden University, objavili su u Nature Newsu članak pod nazivom "Bibliometrics: The Leiden Manifesto for research metrics". Vidljivo je da su mnoge teze oko kojih smo se usuglasili tjekom diskusije nakon kolokvija baš one koje promoviraju lajdenski stručnjaci!
Ovdje ćemo ukratko navesti deset načela Lajdenskog manifesta koja su usuglašena na 19. međunarodnom skupu o znanstvenim i tehnologijskim pokazateljima, održanog u Leidenu od 3. do 5. rujna 2014. godine:
Donosimo vam usporedni pregled metričkih pokazatelja SNIP, IPP, SJR, JIF, 5-year JIF i Eigenfactor metrike za hrvatske časopise indeksirane u Scopus i WoSCC bazama podataka.
Informacije o pojedinom metričkom pokazatelju možete potražiti na http://www.journalmetrics.com/faq.php.
Faktori odjeka (JIF) ne izračunavaju za časopise koji su uvršteni u A&HCI zbog specifičnosti znanstvene komunikacije u području humanistike i umjetnosti. Također, časopisi se ne mogu međusobno uspoređivati, osim ukoliko su iz istog (uskog) znanstvenog područja. Iz tog su razloga časopisi navedeni prema abecednom redu.
|
|