U okviru projekta NI4OS-Europe (National Initiatives for Open Science in Europe) od 30. studenog – 1. prosinca 2022. održava se radionica (hackaton) pod naslovom “Hands-on workshop: Touching on Data and Open-Source Software for Open Science”. Tema radionice su otvoreni istraživački podaci i softver otvorenog koda. Radionica je hibridnog tipa (on-line i on-site) u organizaciji Računarskog centra Sveučilišta u Beogradu (RCUB), Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (SRCE) te Instituta Ruđer Bošković (IRB) i održava se istovremeno na više lokacija. u Srbiji i Hrvatskoj

Obzor Europa novi je okvirni program Europske unije za istraživanja i inovacije za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Unutar novog okvirnog programa Europske unije za istraživanje i inovacije, Obzor Europa, potiču se i promiču prakse otvorene znanosti koja je uključena u različite dijelove Ugovora za dodjelu bespovratnih sredstava te realizacija otvorene znanosti u procesima istraživanja. Zakonske odredbe u ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava imaju za cilj ojačati prava i obveze korisnika kada je u pitanju otvoreni pristup te ispuniti zahtjeve otvorene znanosti za publikacije i istraživačke podatke.

OpenAIRE je pripremio nekoliko vodiča namijenjenih istraživačima koji se žele prijaviti na natječaje za financiranje programa Obzor Europa. Ciljevi ovih vodiča su nadopuna već dostupnih vodiča Europske komisije i pružanje pomoći u pisanju prijedloga.

Na portalu Otvorena znanost Centra za znanstvene informacije IRB-a, možete pronaći više o otvorenoj znanosti u programu Obzor Europa, što sve Europska komisija zahtijeva vezano uz otvorenu znanost te prijevode vodiča na hrvatski jezik (izvornici su dostupni na OpenAIRE web stranici).

Vrijeme je za temeljitu promjenu sustava vrednovanja znanstveno-istraživačkog rada znanstvenika! Potvrdili su to ministri znanosti 27 zemalja članica Europske unije izražavajući zabrinutost trenutnim stanjem i neprikladnim metodama koje se koriste u prosudbi kvalitete istraživanja i samih znanstvenika. Smatraju da korištenje kvantitativnih metoda dovodi do negativne pristranosti u pogledu kvalitete, ponovljivosti i integriteta istraživanja, pri čemu se prevelika važnost pridaje objavljivanju u časopisima s visokim čimbenikom utjecaja.

U srijedu, 4.5.2022. će se u 14:00 održati 151. kolokvij Centra za znanstvene informacije:

Antica Čulina, Institut Ruđer Bošković
KAKO ISKORISTITI OTVORENU ZNANOST U SVOM ISTRAŽIVANJU

Otvorena znanost donijela je mnoge promjene u raznim područjima znanosti. Sve više podataka postaje dostupno za korištenje, uspostavljaju se nove istraživačke infrastrukture, te uvode sveobuhvatniji načini za procjenu kvalitete samih znanstvenika. U ovom predavanju bit će predstavljeni primjeri korištenja otvorenih podataka u ekološkim istraživanjima, korištenje integrativnih metoda baziranih na ovim podatcima, ali i probleme koji se pri tome mogu javiti. Također će biti pokazano kako na jednostavan način postati pionir u novoj eri znanosti te kakve koristi možete od toga imati. Dok će se primjeri iz predavanja uglavnom odnositi na područje ekologije, većina prinicipa je primjenjiva na ostala područja znanosti.

151. kolokvij Centra za znanstvene informacije
Antica Čulina, Institut Ruđer Bošković
KAKO ISKORISTITI OTVORENU ZNANOST U SVOM ISTRAŽIVANJU

Mrežni servis IRB-a Revigo odnedavno je dostupan u katalogu usluga projekta NI4OS-Europe.

Revigo je namijenjen istraživačima u biologiji i biomedicini te mu je cilj pojednostavljenje interpretacije rezultata takozvanih “Gene Set Enrichment” bioloških eksperimenata, kod kojih su konačni rezultati izraženi preko značajne promjene u ekspresiji određenih genskih funkcija (vokabular zasnovan na Gene Ontology (GO)). Reduciranjem dugačkih lista, često sinonimnih GO pojmova (REVIGO algoritam) servis nalazi reprezentativni podskup GO pojmova koristeći različite mjere semantičke sličnosti, te dodatno olakšava interpretaciju projiciranjem reducirane liste GO kategorija u 2-dimenzionalni, interaktivni semantički prostor GO.

Procjena kvalitete i učinka istraživanja, kao i vrednovanje znanstveno-istraživačkog rada znanstvenika, ključni su pri odlučivanju koje projekte financirati, koje znanstvenike zaposliti, promovirati ili nagraditi, te koje ustanove i istraživačke jedinice poduprijeti. U Izvješću objavljenom 26. studenog 2021. godine Europska komisija je iskazala zabrinutost trenutnim sustavima vrednovanja znanstvene djelatnosti te neprikladnim metodama koje se koriste u procjeni kvalitete istraživanja i samih znanstvenika, pri čemu se prevelika važnost pridaje objavljivanju u časopisima s visokim čimbenikom utjecaja. Stav Komisije jest da bi se rad znanstvenika trebao procjenjivati na temelju njihovih intrinzično motiviranih zasluga i učinkovitosti, a ne na temelju broja znanstvenih radova (i/ili citata) i prestiža časopisa u kojima su objavljeni.

U petak 3. rujna 2021. godine u Ministarstvu znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja članicama Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ) svečano je uručio potpisani Sporazum čime je službeno započelo djelovanje članica na ostvarivanju ciljeva Inicijative za HR-OOZ.

Potpisnici Sporazuma o Inicijativi za Hrvatski oblak za otvorenu znanost su ustanove koje su predvodnice u ostvarivanju ciljeva otvorene znanosti u Republici Hrvatskoj među kojima je i  Institut Ruđer Bošković .

Kao korak u  stvaranju Europskog oblaka za otvorenu znanost (engl. European Open Science Cloud - EOSC) pokrenuta je Inicijativa za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ). Hrvatski oblak za otvorenu znanost postat će nacionalno organizacijsko i tehnološko okruženje koje potiče i omogućava otvorenu znanost osiguravajući resurse i usluge potrebne za prikupljanje, obradu i pohranu, dijeljenje i ponovnu uporabu istraživačkih podataka. Inicijativa za HR-OOZ rezultat je višegodišnjeg zajedničkog rada brojnih dionika sustava znanosti i visokog obrazovanja u području otvorene znanosti u Republici Hrvatskoj, a pokrenuta je uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja i Hrvatske zaklade za znanost. Inicijativa će stvoriti preduvjete za izgradnju Hrvatskog oblaka za otvorenu znanost koji će omogućiti koordinirani razvoj e-infrastrukture u Hrvatskoj.

NI4OS-Europe projekt objavio je 19 novih servisa u svom digitalnom katalogu čime je  znanstvena zajednica korak bliže ostvarenju vizije Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC) i Otvorenih inovacija. Zahvaljujući svom doprinosu NI4OS-Europe ( National Initiatives for Open Science) ima ključnu ulogu u razvoju EOSC-a. Europski oblak za otvorenu znanost predstavlja integrirano i interoperabilno digitalno okruženje kojem je cilj osigurati znanstvenoj zajednici jednostavan i nesmetan pristup pristup e-infrastrukturi, uslugama i podacima, omogućavajući prekograničnu i interdisciplinarnu suradnju. Resursi dostupni u NI4OS-Europe katalogu bit će integrirani u portfelj EOSC-a te će se na taj način milijunima znanstvenika širom svijeta omogućiti pristup, pohranu, upravljanje, analizu, dijeljenje i ponovnu upotrebu istraživačkih podataka.

Transformativni ugovori su ugovori s izdavačima putem kojih se nastoji transformirati sadašnji poslovni model temeljen na pretplati znanstvenih časopisa, prema modelu objavljivanja radova u otvorenom pristupu preusmjeravanjem pretplate na pokrivanje troškova izdavanja.
Novoobjavljeni izvještaj o transformativnim ugovorima daje prikaz trenutnog stanja, analizira pravne aspekte ugovora te donosi preporuke.