Zašto organizatori uporno organiziraju ovaj događaj srijedom, a ne recimo vikendom još mi nije u potpunosti shvatljiv, ali evo, još jedna godina, još jedan pogled u budućnost.

Odgovor na prvo pitanje možemo naći, možda, u tome što Hrvati na već četvrtak gledaju kao na početak pripreme za vikend, a za vikend gube fokus oko svih mentalno napornih aktivnosti, želeći se odmoriti od napornog tjedna. Tko će ga znati. Koliko vidim po komentarima online, dosta ljudi se pita da li će negdje biti snimak predavanja, pa pretpostavljam da ima dosta zainteresiranih koji nisu u mogućnosti doći za vrijeme radnih sati.
No bez obzira na radni dan i ostale razloge, popunjenost je, kao što se može "iščitati" iz slike - i više nego zadovoljena. Tražilo se mjesto viška na stepenicama, u hodniku... Nekako sam dojma da je kino Europa dosegla svoj 'hosting' limit za ovaj događaj. Same brojke kažu kako je, ove godine, Bug Future Show (u nastavku BFS), posjetilo više od 1500 posjetitelja.

Nakon uvodne dobrodošlice glavnog urednika Bug-a, Miroslava Rosandića, show je krenuo.

Prvo predavanje, "5 tehnoloških trendova budućnosti" održala je, meni manje, no svijetu poznata američka tech-blog-podcaster-speaker-ica Myriam Joire.

Tehnologija kojih se dotakla jesu:

- umjetna inteligencija (AI),
- proširena stvarnost (AR),
- elektrifikacija,
- blockchain-a (tehnologije iza, sada već poznatoga, Bitcoina),
- 5G mreža

Znači, tehnologija o kojima se vani, ne samo priča, nego i radi na što bržoj implementaciji istih.

Po meni osobno najzanimljivija tehnologija, koja će izmijeniti način integriranja svih ostalih tehnologija u svakodnevne živote korisnika, jest ona 5G mreža. Niske latencije, te velike brzine prijenosa podataka donijeti će kompletan 'wireless' način interakcije sa tehnologijom u nadolazećim godinama, pri čemu mislim na manji broj kućanstava osuđenih na operatere koje nude samo žičani i nerijetko loš internet pristup, a sve više korisnika sa 5G kućnom mrežom na koju spajaju široku lepezu dostupnih tzv. pametnih uređaja. Također, nadam se da će se pojavom istih također razmišljati o sigurnosti i privatnosti korisnika, pošto je veći dio IoT-a (Internet of Things) tu danas odrađen dosta šlampavo. Samom mogućnošću još veće razmjene podataka, vidjeti će se još veći i brži napredak AI tehnologije.

Panel "Developeri - supervaluta tech industrije", donio je raspravu o manjku developera, širokom izboru poslova, porezima, prirezima i ostalim davanjima državi.

Kako Hrvatska baš i nije tehnološka zemlja, izbor radne snage je, uvelike iscrpljen. Mnoge kompanije tu pokušavaju doskočiti sa raznim edukacijama već u fazi studija, no za to je potrebno mnogo truda i energije. Neki poslodavci, poput Nanobita, idu toliko daleko da se za izbor nekih kadrova okreću čak i inozemstvu, pošto potrebna znanja i vještine nisu dostupne lokalno.

Predavanje "Uberom u budućnost", gdje je Davor Tremac, regionalni šef Ubera za regiju, pokušao prezentirati Uberovu viziju za budućnost prijevoza.

"Wow" efekt na to što je prezentirao... Analitika svake prevezene osobe, način ponašanja osoba u prometu, heat mape kretanja (pri korištenju prijevoza) ljudi unutar gradova, analiza gužvi/čepova te prijedlozi kako Uber namjerava iste riješiti, skoro uvođenje Uber Pool-a - usluge dijeljenja vozila s drugim osobama koje imaju istu ili približno istu odredišnu točku kao i vi. Najluđe od svega, koncept autonomnog letećeg prijevoznog sredstva koje bi ubuduće trebalo zamijeniti automobile. Moj prijedlog, ako namjeravate kupovati auto, go electric ili sačekajte, možda vam isti uskoro neće ni biti potreban kao što mislite :)

Nadalje, ekipa koja je bila na CES-u (Bug-ovci i ekipa MAKERbuin-a, pobjednika Bugovog Idea Knockouta) donijela nam je i ove godine pregled što se događa na najvećem svjetskom sajmu tehnologije u Las Vegasu. Za one koji još nisu čuli, MAKERbuino je DIY (do-it-yourself) igrača konzola. Uradite sami? Da, svrha konzole jest da vas i nešto naučite na putu dok ne zaigrate svoju prvu igru na njoj. Naručite ju, dobijete ju u dijelovima, sastavite i voila, možete krenuti igrati. Također, igre možete pisati i sami. Kada čujete koji je redni broj štanda dobio MAKERbuin-o, shvatite zapravo koliko je veličina CES-a. A vjerujem da je život još ljepši, kada se u svemu tome još nađete za izlagačkim štandom kao 19-togodišnjak.

Veliki trend CES-a ove godine je upravo bila STEM edukacija, a izlagača "mali milijun".Jedna zanimljivost jest da je Francuska uočila da će im se ulaganje u startupove višestruko isplatiti, te pomaže svojim startupima dobiti štand na CES-u, kao što i sufinancira put na sajam. Just sayin'. Bilo je tu još dosta predavanja (elektrifikacija svega i svačega, bolje i duže baterije, samovozeći automobili, smanjena potreba nad vlasništvom automobila, manje gužve na cestama, manje nesreća, efikasniji/brži dolazak od točke A do točke B, ne zamaranje parkingom, upravljanje glasom, 5G mreže, IoT, roboti, automatizacija, blockchain, umjetna inteligencija u poslovnom svijetu, umjetna inteligencija, inteligencija općenito), no čovjek ne može stići na sve, nažalost.

Živimo u zanimljivom dobu. A što nam dalja budućnost donosi, vidjeti ćemo, nadam se već sljedeće godine na BFS 2019, u još većem broju, na još većoj lokaciji!

Vaš Matija Kovačević :)

Pozivamo djelatnike IRB-a na zimsku razmjenu knjiga UZMI ILI oSTAVI - KNJIGE ZA POD BOR!

Božićna razmjena će se održati od 12. do 15.12. (utorak-petak) u čitaonici knjižnice u 1. krilu (Krilo Ivana Supeka):

U sklopu Tjedna Otvorenog pristupa jučer, 24.10.2017. se na Srcu (Sveučilišnom računskom centru) održala rasprava RDA meets Croatian researchers tijekom koje su sudionici imali priliku saznati što je Research Data Alliance, kome je namjenjen i kako se besplatno uključiti u njegovu aktivnu zajednicu. Također su imali priliku upoznati se s projektima vezanim uz otvorene istraživačke podatke, a koji se događaju u Hrvatskoj.

Bio je to zanimljiv dan i korisno iskustvo o kojemu možete pročitati u nastavku!

Sezona dopusta je već započela, vrijeme je da nahrčkate dobre knjige za čitanje na plaži! Ljeto je i vrijeme čišćenja krame iz stanova, iskoristite priliku riješiti se viškova knjiga!

Svečanom projekcijom filma Pričest poljske redateljice Anne Zamecke u nedjelju 26.2.2017. započeo je 13. Međunarodni festival dokumetarnog kina ZagrebDOX.

U prosincu 2016. Elsevier je predstavio novi bibliometrijski pokazatelj o časopisima pod nazivom CiteScore, dostupan preko citatne i bibliografske baze podataka Scopus, ali i besplatno putem stranica Journal Metricsa. Jednostavnošću metodologije svojeg izračuna i izmjenama koje su napravljenje u toj metodologiji snažno podsjeća na Thomson Reutersov faktor odjeka časopisa (engl. Journal Impact Factor, JIF, IF), daleko najprihvaćeniji i najpopularniji bibliometrijski pokazatelj o časopisima.

Ovaj tjedan od 23. do 25.11. u Tehničkom muzeju 'Nikola Tesla' u Zagrebu održat će se deseti po redu Dani Svemira.

Prava kazališna svetkovina dogodit će se ove subote, 19.11.2016., u 48 gradova Lijepe naše, u preko 80 kulturnih institucija. Ove godine Noć kazališta doživljava svoje 8. izdanje i kao i svake prije, neće nedostajati zanimljivih predstava, radionica, koncerata i plesnjaka.

Hrvatskoj akademskoj zajednici dostupna je zbirka časopisa BioOne Complete koja uključuje 191 naslov iz područja biologije, ekologije i znanosti o okolišu. Dvije trećine časopisa indeksirano je u JCR-u, a 62 časopisa su dostupna isključivo preko BioOne Complete sučelja. Baza nudi zanimljive znanstvene informacije istraživačima, profesorima i studentima, a posebno izdvajamo sve bitnije teme u vezi ekologije, očuvanja biološke raznolikosti, upravljanja prirodnim resursima i klimatskih promjena.

Nedavno je BioOne predstavio novost pretraživanja preko mobilnih uređaja: pretraživanje preko mobitela biti će lakše i brže jer će se stranica automatski prilagoditi uređaju bez skidanja posebne aplikacije. Omogućen je i dislocirani pristup (ukoliko ne pretražujete unutar IP raspona ustanove koja ima pristup): potrebano je registrirati se i preuzeti vaš osobni pairing code. Automatsko uparivanje događa se kada je vaš uređaj povezan na bežičnu vezu ustanove koja ima pristup bazi.

Više o svemu možete pročitati i na stranicama NSK.

Ovime se želimo zahvaliti dragim kolegama dr. sc. Slobodanu Bosancu i dr. sc. Tinu Klanjščeku na vrijednim knjigama kojima su obogatili knjižni fond Centra za znanstvene informacije IRB-a!