Medline je prvorazredan putokaz do vrijednih informacija iz područja biomedicine, populacijske i reproduktivne biologije te drugih područja vezanih uz medicinu i brigu o zdravlju. Medline bazu podataka proizvodi US National Library of Medicine. Medline indeksira oko 5600 časopisa objavljenih u više od 80 zemalja. Medline je hrvatskim znanstvenicima dostupan kroz Ovid sučelje, EBSCO Host i PubMed. Medline ima ugrađen riječnik kontroliranih izraza MeSH koji pomaže korisnicima pri pretraživanju.

Osnovna zadaća Centra za online baze podataka (1995.-2015.) je bila osiguravanje pristupa najvažnijim svjetskim bazama podataka i e-časopisima. Centar je posredovao između Minstarstva znanosti, obrazovanja i školstva (MZOŠ) kao financijera i akademske i istraživačke zajednice kao korisnika, nastojeći osigurati da se nabavljene baze podataka i zbirke online časopisa koriste što učinkovitije, te da istraživači, nastavnici i studenti imaju na raspolaganju informacije koje su im neophodne u njihovom radu. Osim komercijalnih baza podataka koje nabavlja MZOŠ, Centar za online-baze podataka je osiguravao pristup nizu baza podataka koje su u slobodnom pristupu.

Tko je Tko u Hrvatskoj znanosti na jednom mjestu prikuplja pažljivo strukturirane podatke o hrvatskim znanstvenicima. Trenutno se u ovoj bazi podataka nalaze detaljne informacije o više od 7.000 hrvatskih znanstvenika, te osnovne informacije o više od 20.000 hrvatskih znanstvenika. Ovaj informacijski servis nastoji promovirati hrvatske znanstvenike u zemlji i inozemstvu te poboljšati komunikaciju i razmjenu informacija među samim znanstvenicima.

Korisnici bazu podataka Tko je tko u hrvatskoj znanosti mogu konzultirati ukoliko npr. traže suradnika na projektu, ukoliko ih zanima biografija ili bibliografija nekog znanstvenika/ce, ukoliko traže kolegu srodnih znanstvenih interesa ili ih zanima tko je ekspert unutar određenog uskog znanstvenog područja i sl. Ovaj servis omogućuje znanstvenicima da sve relevantne informacije o sebi pohrane na jedno mjesto gdje će onda jednostavnim „klikom" moći generirati Curriculum Vitae (CV) za različite potrebe.

Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI  prikuplja bibliografske podatke o svim publikacijama koje su napisali hrvatski znanstvenici. Repozitorij trenutno sadrži preko 280.000 bibliografskih zapisa (oko 20.000 godišnje). CROSBI služi i kao repozitorij otvorenog pristupa (OA) za više od 6.000 publikacija sa cjelovitim tekstom. CROSBI zapisi jednoznačno su pridruženi matičnom broju znanstvenika, instituciji, znanstvenom projektu i znanstvenom području, što daje velike mogućnosti pretraživanja i pregledavanja.

Podaci pohranjeni u bazi podataka koriste se osim za potrebe redovitih godišnjih izvješća MZO-a, kao potpora radu prosudbenih skupina, za potrebe napredovanja u zvanjima, izradu tekućih (on-demand) bibliografija pojedinih ustanova, projekata i znanstvenika i dr. Posebnost ove bibliografije osiguravaju znanstvenici koji podatke o svojim radovima unose kontinuirano, često čak i prije nego što je rad objavljen, što osigurava ažurnost baze podataka.

Sveučilišna knjižnica Zadar svojim djelovanjem i zbirkama potpomaže znanstveno-istraživačke, nastavne i obrazovne djelatnosti. Knjižnični fond danas prelazi preko 100 000 svezaka ( monografija i periodike).

Sveučilišna knjižnica u Splitu knjižnica je općeznanstvenog tipa. Kao središnja knjižnica Sveučilišta, ona pribavlja i distribuira izvore informacija za potrebe svih splitskih studija, pružajući korisnicima odgovarajuće uvjete za učenje i studijski rad

Sveučilišna knjižnica u Rijeci temelji se na građi knjižnice isusovačke gimnazije iz 17.st. Knjižnica je znanstvena ustanova koja pored knjižnične, izdavačke, kulturno-obrazovne ima i matično razvojnu ulogu i zadaću. Knjižnična djelatnost obuhvaća nabavu, stručnu obradu i zaštitu knjižne građe, izradu biltena, kataloga te stvaranje informacijskih pomagala, baza podataka.

Sveučilišna knjižnica u Puli je opća znanstvena knjižnica istaknutog regionalnog značaja. Pored zadaće prikupljanja publikacija i posredovanja informacija potrebnih u nastavi na visokoškolskim ustanovama Sveučilišta u Puli ima i zadaću prikupljanje knjižnične građe koja se odnosi na Istru.

Nacionalna i sveučilišna u Zagrebu javna je ustanova od nacionalnog značenja koja obavlja knjižničnu i informacijsku djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu.
Fond čini oko 2,5 milijuna svezaka. Knjižnica posjeduje i zbirke posebne građe kao što su rukopisi i stare knjige, grafike, zemljopisne karte, muzikalije i audiomaterijali

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek (GISKO) djeluje kao knjižnica s dvojnom funkcijom:

• središnja (matična) javna/narodna knjižnica grada Osijeka i Osječko-baranjske županije

• središnja sveučilišna/znanstvena knjižnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku