Preskok je pretraživač izabranih mrežnih knjižničnih kataloga u Hrvatskoj:
Sveučilišna knjižnica u Rijeci temelji se na građi knjižnice isusovačke gimnazije iz 17.st. Knjižnica je znanstvena ustanova koja pored knjižnične, izdavačke, kulturno-obrazovne ima i matično razvojnu ulogu i zadaću. Knjižnična djelatnost obuhvaća nabavu, stručnu obradu i zaštitu knjižne građe, izradu biltena, kataloga te stvaranje informacijskih pomagala, baza podataka.
Sveučilišna knjižnica u Puli je opća znanstvena knjižnica istaknutog regionalnog značaja. Pored zadaće prikupljanja publikacija i posredovanja informacija potrebnih u nastavi na visokoškolskim ustanovama Sveučilišta u Puli ima i zadaću prikupljanje knjižnične građe koja se odnosi na Istru.
87. kolokvij Knjižnice IRB-a: 50 GODINA OD PRVOG ZARONA DO DNA PLANETE
Prošlo je točno 50 godina od herojskog zarona batiskafa Trieste do dna Marijanske brazde, najdubljeg mjesta u svjetskom oceanu. U predavanju se prikazuje povijest istraživanja morskih dubina, što je rezultiralo otkrićem Challenger Deep, najdubljeg mjesta u Marijanskoj brazdi. Tumači se što je u stvari ta brazda, kako zaista izgleda, te kako izgleda život na ekstremnim dubinama.
Nacionalna i sveučilišna u Zagrebu javna je ustanova od nacionalnog značenja koja obavlja knjižničnu i informacijsku djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu.
Fond čini oko 2,5 milijuna svezaka. Knjižnica posjeduje i zbirke posebne građe kao što su rukopisi i stare knjige, grafike, zemljopisne karte, muzikalije i audiomaterijali
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek (GISKO) djeluje kao knjižnica s dvojnom funkcijom:
• središnja (matična) javna/narodna knjižnica grada Osijeka i Osječko-baranjske županije
• središnja sveučilišna/znanstvena knjižnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
ScienceDirect je zbirka e-časopisa najvećeg svjetskog izdavača STM literature Elseviera. Trenutno je na raspolaganju 3870 časopisa te preko 250 000 članaka u otvorenom pristupu .
Current Contents Connect (Thomson Reuters) je u Hrvatskoj napopularnija baza podataka, a hrvatskim je znanstvenicima dostupna preko Web of Science sučelja. Razlozi njezine popularnosti su relativno visoki kriteriji odabira časopisa, pokrivenost svih područja znanosti, učestalost ažuriranja, sažetak autora, adrese autora, nazivi i adrese izdavača, mogućnost pregleda sadržaja pojedinog broja časopisa te dodatne ključne riječi koje unapređuju pretraživanje. Current Contents Connect se objavljuje u dvije kolekcije te sedam izdanja od kojih svako sadrži više od 1000 izvora. Prema navodima proizvođača Current Contents Connect uključuje sve radove iz uključenih časopisa, od korica do korica, tj. ne radi se nikakav odabir, kao kod nekih drugih baza podataka..
ArXiv je servis koji u nudi slobodan pristup više od 1,177,000 pre-printova iz područja fizike, matematike, računarstva, kvantitativne biologije i statistike. Sadržaj baze podataka arXiv odgovara akademskom standardu sveučilišta Cornell University, koje je održava. 1991. g. stvorio ga je Paul Ginsparg pri Los Alamos National Laboratory (stoga je dugo bio poznat kao LANL preprint archive) za što je kasnije dobio nagradu. U financiranju arXiv-a osim Cornell University sudjeluje i National Science Foundation. ArXiv je nezaobilazan izvor informacija npr. u području fizike visokih energija, budući da sadržava sve radove iz tog područja. Mjesečno se u arXive učita više od 8,000 novih radova. Radovi na arXiv-u nisu prošli recenzijski postupak, ali niz moderatora brine o učitanim sadržajima i pravilnom odabiru znanstevnih područja. Neki radovi budu kasnije objavljeni u časopisima, a neki vrlo cijenjeni radovi ostanu isključivo kao preprinti ili e-printi. Brojnim korisnicima arXiv-a (samo u veljači 2016. godine zabilježeno je 719,637,748 preuzimanja) ne smeta što radovi nisu recenzirani, a autori uglavnom paze da na arXiv učitavaju samo kvalitetne radove. Iako smo prije petnaestak godina pretpostavljali da će arXive napraviti pomutnju u području komercijalnog znanstvenog izdavaštva unutar područja koje pokriva, ništa se bitnoga nije promijenilo mahom zahvaljujući činjenici da je recenzijski postupak još uvijek organiziran oko časopisa.
|
|