Centar za znanstvene informacije IRB-a je također aktivan u prenošenju svojih znanja i iskustava kolegama knjižničarima i to na 3 načina:
Stručni posjeti Centru za znanstvene informacije IRB-aSvake godine djelatnici Centra za znanstvene informacije održavaju predavanje i razgledavanje Centra za kolege knjižničare koji se pripremaju za polaganje stručnog ispita. Tijekom dvosatnog predavanja polaznici stručnog ispita se upoznavaju s načinom i specifičnostima rada u specijalnoj knjižnici, kao i s konkretnim projektima i idejama na kojima djelatnici Centra rade.
Povremeno se u dogovoru s pojedinim profesorima na Studiju informacijskih znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dogovaraju i stručni posjeti studenata knjižničarstva Knjižnici IRB-a. Na tim se posjetima studenti upoznaju sa specifičnostima rada u specijalnim knjižnicama i posebice sa specifičnostima Knjižnice IRB-a i projektima na kojima ona radi.
Studentska praksa u knjižnici IRB-aStudenti dodiplomskih studija informacijskih znanosti mogu u knjižnici IRB-a odraditi sudentsku praksu. Tijekom prakse student se upoznaje sa svim segmentima knjižničnog poslovanja te na njima radi određeni broj sati. Na kraju obavljene prakse Centar za znanstvene informacije polazniku studentske prakse izdaje potvrdu s točnim opisom poslova i brojem sati koje je student proveo u knjižnici.
S molbom za obavljanje prakse studenti se trebaju javiti na knjiznica[at]irb.hr ili voditelju Centra za znanstvene informacije te Odsjeka knjižnica na telefon 4561-043.
Predavanja na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu
Djelatnici Centra za znanstvene informacije često su predavači i voditelji radionica na raznim stručnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je po opsegu svojega fonda druga najveća knjižnica u Hrvatskoj, odmah iza Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Njezin fond broji preko 600000 svezaka knjižnične građe, a nastala je spajanjem 24 odsječnih knjižnica 2009. godine, kada je dovršena nova zgrada knjižnice. Knjižnica svojim fondom pokriva područje humanističkih i djelomično društvenih znanosti.
Google Translate je još jedan od proizvoda iz Googleove radionice koji vam omogućuje prevođenje pojedinih riječi, rečenica, mrežnih stranica pa i cijelih tekstualnih dokumenata s jednog na neki drugi svjetski jezik. Trenutno podržava prevođenje 57 različitih jezika.
ScienceDirect je zbirka e-časopisa najvećeg svjetskog izdavača STM literature Elseviera. Trenutno je na raspolaganju 3870 časopisa te preko 250 000 članaka u otvorenom pristupu .
Current Contents Connect (Thomson Reuters) je u Hrvatskoj napopularnija baza podataka, a hrvatskim je znanstvenicima dostupna preko Web of Science sučelja. Razlozi njezine popularnosti su relativno visoki kriteriji odabira časopisa, pokrivenost svih područja znanosti, učestalost ažuriranja, sažetak autora, adrese autora, nazivi i adrese izdavača, mogućnost pregleda sadržaja pojedinog broja časopisa te dodatne ključne riječi koje unapređuju pretraživanje. Current Contents Connect se objavljuje u dvije kolekcije te sedam izdanja od kojih svako sadrži više od 1000 izvora. Prema navodima proizvođača Current Contents Connect uključuje sve radove iz uključenih časopisa, od korica do korica, tj. ne radi se nikakav odabir, kao kod nekih drugih baza podataka..
ArXiv je servis koji u nudi slobodan pristup više od 1,177,000 pre-printova iz područja fizike, matematike, računarstva, kvantitativne biologije i statistike. Sadržaj baze podataka arXiv odgovara akademskom standardu sveučilišta Cornell University, koje je održava. 1991. g. stvorio ga je Paul Ginsparg pri Los Alamos National Laboratory (stoga je dugo bio poznat kao LANL preprint archive) za što je kasnije dobio nagradu. U financiranju arXiv-a osim Cornell University sudjeluje i National Science Foundation. ArXiv je nezaobilazan izvor informacija npr. u području fizike visokih energija, budući da sadržava sve radove iz tog područja. Mjesečno se u arXive učita više od 8,000 novih radova. Radovi na arXiv-u nisu prošli recenzijski postupak, ali niz moderatora brine o učitanim sadržajima i pravilnom odabiru znanstevnih područja. Neki radovi budu kasnije objavljeni u časopisima, a neki vrlo cijenjeni radovi ostanu isključivo kao preprinti ili e-printi. Brojnim korisnicima arXiv-a (samo u veljači 2016. godine zabilježeno je 719,637,748 preuzimanja) ne smeta što radovi nisu recenzirani, a autori uglavnom paze da na arXiv učitavaju samo kvalitetne radove. Iako smo prije petnaestak godina pretpostavljali da će arXive napraviti pomutnju u području komercijalnog znanstvenog izdavaštva unutar područja koje pokriva, ništa se bitnoga nije promijenilo mahom zahvaljujući činjenici da je recenzijski postupak još uvijek organiziran oko časopisa.
Trebate znanstvenu literaturu iz određenog područja? Ne znate kako i gdje ju pronaći? Nadamo se da će vam sljedeće upute pomoći u pronalaženju relevantne literature.
Prije odabira sekundarnih izvora informacija koje ćete pretražiti u potrazi za relevantnom literaturom (knjižničnog kataloga, baze podataka, tražilice časopisa), potrebno je jasno definirati tražite li knjigu, doktorsku disertaciju, magistarski rad, znanstveni časopis ili znanstveni članak koji pokrivaju određenu temu. Za odabir pravog sekundarnog izvora informacija je također važno s kojim početnim informacijama raspolažete, tj. posjedujete li informacije o autorima, naslovu i sl., ili želite napraviti tematsko pretraživanje sekundarnih izvora informacija.
Za vas smo napravili 2 dijagrama toka koji će vam pomoći pri pronalaženju literature za vaš znanstveni rad:
Kako pronaći knjigu / ocjenski rad?
Kako pronaći znanstveni časopis / znanstveni članak?
Popis relevantnih kataloga knjiga i ocjenskih radova možete pronaći na stranicama Katalozi knjiga i ocjenskih radova; popis relevantnih kataloga i tražilica znanstvenih časopisa na stranicama Katalozi časopisa, a popis baza podataka na stranicama Baze podataka.
Ukoliko pronađete neku knjigu ocjenski rad, znanstveni časopis ili znanstveni članak koji pokrivaju određenu temu, a koji vam nisu dostupni u Knjižnici IRB-a, Knjižnica vam nudi uslugu međuknjižnične posudbe preko koje će Knjižnica za vas posuditi traženu literaturu iz drugih knjižnica u Hrvatskoj ili inozemstvu. Knjižnica za vas također može i kupiti pojedine knjige, a više o samim procesima međuknjižnične posudbe i kupovine znanstvene literature možete pronaći na stranicama Kako naručiti literaturu.
Koje sve potvrde možete dobiti od Centra za znanstvene informacije IRB-a?
Tko sve može naručiti potvrde?
Što nam trebate dostaviti prilikom predaje zahtjeva za izdavanje potvrde?
Koje sve potvrde možete dobiti od Centra za znanstvene informacije IRB-a?
Centra za znanstvene informacije IRB-a vam nudi uslugu izdavanja raznih potvrda za potrebe napredovanja u zvanjima, prijava na projekte, stipendije i sl. Od Centra za znanstvene informacije možete zatražiti sljedeće potvrde:
Tko sve može naručiti potvrde?
Potvrde o indeksiranosti i citiranosti radova mogu zatražiti samo djelatnici IRB-a za sebe osobno za potrebe napredovanja u zvanju i sl.
Kako zatražiti potvrde?Pojedine potvrde možete naručiti slanjem poruke na knjiznica[at]irb.hr, s navedenim datumom do kada su vam potvrde potrebne (molimo da to bude minimalno 5 radnih dana).
Što nam trebate dostaviti prilikom predaje zahtjeva za izdavanje potvrde?Kako bismo vam mogli izraditi tražene potvrde, molimo vas da ažurirate svoj popis radova na Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji - CROSBI te da prilikom predaje zahtjeva za izradu potvrda navedete svoj matični broj znanstvenika i varijante imena pod kojima ste objavljivali radove (npr., djevojačko prezime, kombinacija prezimena i sl.).
Apeliramo da željene potvrde naručite minimalno 5 radnih dana prije nego što vam trebaju kako bismo ih na vrijeme mogli izraditi.
 |
|
 |
|
