Upravljanje i očuvanje istraživačkih podataka prema FAIR načelima dobiva na važnosti pa zauzima strateško mjesto i u institucionalnim programima rada sveučilišta. Visokoškolske ustanove diljem Europe i svijeta prepoznaju da je ispravno upravljanje istraživačkim podacima (engl. research data management - RDM) ključno kako bi održale korak s digitalnom tranzicijom znanstvene produkcije i diseminacije znanja, ali i potaknule bolje razumijevanje i prihvaćanje procesa otvorenog istraživanja, poznatijeg kao otvorena znanost. Europski projekt Fostering FAIR data practices in Europe (FAIRsFAIR), kojemu je cilj razviti i ponuditi praktična rješenja za podršku u provedbi i upotrebi FAIR načela tijekom cijelog životnog ciklusa istraživačkih podataka, nastoji tako podržati i visokoškolske ustanove u integraciji tih načela u njihove nastavne planove i programe.
Brojni izdavači omogućili su slobodan pristup sadržajima na temu koronavirusa COVID-19. Za pristup sadržajima nije potrebna nikakva autentikacija. U nastavku se nalazi popis poveznica na izvore preuzete s mrežne stranice Portal elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu NSK:
Hrvatska zaklada za znanost prepoznala je važnost Plana upravljanja istraživačkim podacima pa je, u skladu s europskim i svjetskim trendovima, uvela obvezu izrade Plana upravljanja podacima za sva izvješća za natječajne rokove za programe „Istraživački projekti“ (IP, IPS, IPCH) i „Uspostavni istraživački projekti“ (UIP) (šifre natječajnih rokova: 2019-04, 2020-02, 2020-01, 2020-10, 2021-04, 2021-10) koja se podnose od 15. ožujka 2022. godine, koji postaje obvezni dio redovitog izvješća i obvezni dio dio prijavne dokumentacije za sve buduće natječaje HRZZ-a.
PROBNI PRISTUP PRODUŽEN JE DO 31. SRPNJA 2022. GODINE!
Hrvatskoj akademskoj i znanstvenoj zajednici omogućen je probni pristup e-knjigama i e-časopisima izdavača Bentham Science.
Između našeg 146. i 147. Kolokvija prošlo je maaaalko više vremena nego što je uobičajeno (preciznije, 22 mjeseca)... ali kao da je jučer bilo! :-D Vrijeme je za povratak! :-)
U ponedjeljak, 20.12.2021. će se u 14:30 ONLINE preko Zooma održati 147. kolokvij Centra za znanstvene informacije!
(BLIC-KOLOKVIJ = MALO KRAĆI :-)
Sanja Jurković, Institut Ruđer Bošković
OPEN RESEARCH EUROPE - OTVORENA IZDAVAČKA PLATFORMA ZA ZNANSTVENIKE
Procjena kvalitete i učinka istraživanja, kao i vrednovanje znanstveno-istraživačkog rada znanstvenika, ključni su pri odlučivanju koje projekte financirati, koje znanstvenike zaposliti, promovirati ili nagraditi, te koje ustanove i istraživačke jedinice poduprijeti. U Izvješću objavljenom 26. studenog 2021. godine Europska komisija je iskazala zabrinutost trenutnim sustavima vrednovanja znanstvene djelatnosti te neprikladnim metodama koje se koriste u procjeni kvalitete istraživanja i samih znanstvenika, pri čemu se prevelika važnost pridaje objavljivanju u časopisima s visokim čimbenikom utjecaja. Stav Komisije jest da bi se rad znanstvenika trebao procjenjivati na temelju njihovih intrinzično motiviranih zasluga i učinkovitosti, a ne na temelju broja znanstvenih radova (i/ili citata) i prestiža časopisa u kojima su objavljeni.
U okviru nacionalne pretplate na časopise IOPscience extra američkog izdavača Institute of Physics, sklopljen je Read & Publish ugovor za 2021. godinu koji omogućava hrvatskoj akademskoj i znanstvenoj zajednici objavljivanje neograničenog broja radova u otvorenom pristupu bez dodatnih troškova objave (APC – Article Processing Charge).
U četvrtak, 4. studenoga 2021. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Srce i Institut Ruđer Bošković (IRB) potpisali su sporazum o suradnji na implementaciji i održavanju CroRIS-a.
CroRIS je informacijski sustav znanosti Republike Hrvatske kojem je cilj izgradnja integriranog i interoperabilnog sustava koji objedinjuje sve relevantne informacije o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti, što će se postići implementacijom triju glavnih projektnih elemenata: uspostavom zakonskog okvira, kreiranjem informacijskog sustava o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti te provedbom aktivnosti znanstvenog i tehnologijskog mapiranja i predviđanja. Sustav se izgrađuje u sklopu strateškog projekta Znanstveno i tehnologijsko predviđanje Ministarstva znanosti i tehnologije, a partner na projektu je Sveučilišni računski centar Srce. Financiranje projekta je realizirano kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. u sklopu specifičnog cilja 1a1 „Povećana sposobnost sektora za istraživanje, razvoj i inovacije (IRI) za provođenje istraživanja vrhunske kvalitete i zadovoljavanje potreba gospodarstva“.
Informacijski sustavi koje je razvio i održavao Centar za znanstvene informacije IRB-a: Hrvatska znanstvena bibliografija - CROSBI, Baza znanstvenih instrumenata - Šestar i Baza podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju u Hrvatskoj – POIROT, bit će integrirani kao novo izgrađeni moduli unutar CroRIS-a, a podaci iz navedenih sustava biti prebačeni u CroRIS.
I ove, kao i svake godine u listopadu obilježava se Tjedan otvorenog pristupa zanimljivim online događanjima koja uključuju predavanja, diskusije, razmjenu iskustava i približavanje pojma otvorenog pristupa širokoj publici.
Ovogodišnji se Tjedan otvorenog pristupa obilježava od 25.-31.10.2021. pod nazivom 'Važno je kako otvaramo znanje: izgradnja strukturne jednakosti'.
Raspored događanja na IRB-u dostupan je na portalu Otvorena znanost.
Mnogo novosti donosi nam Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Donijelo je 1. listopada Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (NN 107/2021), te u Narodnim novinama 103/21 od 24. rujna 2021. godine objavilo 3 nova standarda u knjižničarskoj struci: Standard za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (NN 103/21), Standard za specijalne knjižnice (NN 103/21) i Standard za digitalne knjižnice (NN 103/21).
Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave, a uređuje temeljna i viša stručna zvanja u knjižničarskoj struci, stručne ispite i priznavanje inozemne stručne kvalifikacije.
Za Blog CZI-ja piše: dr. sc. Hrvoje Zorc
Kad me nedavno kontaktirala kolegica Marina Mayer iz Centra za znanstvene informacije IRB-a, moram priznati da sam se nemalo, ali i ugodno iznenadio. S obzirom da sam već skoro pet godina u kategoriji otpisanih (u mirovini) sasvim je neobično da nas se još itko sjeća, a pogotovo da nas pita za mišljenje ili sjećanje. Bilo kako bilo, s veseljem sam prihvatio molbu da napišem par riječi o alpinističkim sunčanim naočalama za Prvu hrvatsku himalajsku ekspediciju „Cho Oyu '95" koje smo na Institutu Ruđer Bošković razvili u suradnji s Ghetaldusom. Cho Oyu je šesti po visini vrh na svijetu (8201 mnv *) Najzapadniji je veći vrh podlanca Khumbu u Mahalangur Himalajima, 20 km zapadno od Mount Everesta, na granici između Kine i Nepala. Ekspedicija je održana od 9.8. do 10.10.1995. godine u organizaciji Hrvatskog planinarskog saveza.
U petak 3. rujna 2021. godine u Ministarstvu znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja članicama Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ) svečano je uručio potpisani Sporazum čime je službeno započelo djelovanje članica na ostvarivanju ciljeva Inicijative za HR-OOZ.
Potpisnici Sporazuma o Inicijativi za Hrvatski oblak za otvorenu znanost su ustanove koje su predvodnice u ostvarivanju ciljeva otvorene znanosti u Republici Hrvatskoj među kojima je i Institut Ruđer Bošković .
Kao korak u stvaranju Europskog oblaka za otvorenu znanost (engl. European Open Science Cloud - EOSC) pokrenuta je Inicijativa za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ). Hrvatski oblak za otvorenu znanost postat će nacionalno organizacijsko i tehnološko okruženje koje potiče i omogućava otvorenu znanost osiguravajući resurse i usluge potrebne za prikupljanje, obradu i pohranu, dijeljenje i ponovnu uporabu istraživačkih podataka. Inicijativa za HR-OOZ rezultat je višegodišnjeg zajedničkog rada brojnih dionika sustava znanosti i visokog obrazovanja u području otvorene znanosti u Republici Hrvatskoj, a pokrenuta je uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja i Hrvatske zaklade za znanost. Inicijativa će stvoriti preduvjete za izgradnju Hrvatskog oblaka za otvorenu znanost koji će omogućiti koordinirani razvoj e-infrastrukture u Hrvatskoj.
Hrvatskoj akademskoj i znanstvenoj zajednici otvoren je pristup SciFinder-n, bazi podataka koja omogućava pregled relevantne literature s područja kemije, biokemije, kemijskog inženjerstva i drugih srodnih znanstvenih područja i disciplina.
U sklopu aktivnosti Centra za znanstvene informacije IRB-a na netom završenom projektu iz programa Obzor 2020 - OpenAIRE Advance, nedavno su dovršene aktivnosti na nadogradnji i usklađivanju Hrvatske znanstvene bibliografije - CROSBI s najnovijim OpenAIRE-ovim smjernicama (v. 4.0) za interoperabilnost. Time je CROSBI kao prva hrvatska podatkovna infrastruktura na najvišoj razini usklađen s propisanim smjernicama, a zapisi iz CROSBI-ja su dostupni i putem OpenAIRE Explore sučelja. U sklopu usklađivanja sa OpenAIRE-ovim smjernicama, na CROSBI je implementirano je i javno dostupno OAI-PMH sučelje putem kojeg se mogu pobirati metapodatkovni zapisi u skladu s definiranim uvjetima korištenja.
U ovogodišnjem izdanju Journal Citation Reports (JCR) došlo je do mnogih promjena, od redizajniranog sučelja do novih značajki i mogućnosti. Po prvi put su se prilikom izračuna bibliometrijskih pokazatelja u obzir uzeli i radovi u postupku objavljivanja, a pokrivenost sadržaja još je više proširena uključivanjem časopisa indeksiranih u ESCI (Emerging Sources Citation Index) i AHCI (Arts & Humanities Citation Index) citatnim indeksima. Osim što su navedeni časopisi dobili svoje profile unutar JCR-a, za njih su se također počeli izračunavati razni bibliometrijski pokazatelji.
Krajem lipnja Clarivate Analytics je u bazi podataka Journal Citation Reports (JCR) objavio faktore odjeka časopisa (JIF – Journal Impact Factors) za 2020. godinu. U JCR-u su ove godine dostupni podaci za nešto više od 20 000 časopisa iz 113 zemalja, svrstanih u sveukupno 254 predmetna područja.
Za Blog CZI-ja piše: Nikola Biliškov, Institut Ruđer Bošković
Sjećate li se prošlogodišnjeg izuzetno jakog pljuska, koji je doslovno u nekoliko minuta potopio Zagreb? Nedugo nakon toga, dogodio se još jedan, manji, ali ipak izuzetno intenzivan. Sjećate li se provale polarne hladnoće koja je prodrla duboko na jug Sjeverne Amerike, sve do Texasa? Nakon toga, druga provala hladnog zraka je praktički prekinula proljeće u Europi. Zato su, na primjer, podbacile trešnje. Doživjeli smo onda i dugotrajan toplinski val, koji je na kraju doveo i do tornada u Češkoj.
Uz povratak sezone kupanja i ljetnih godišnjih odmora, vratila se i naša tradicionalna ljetna razmjena knjiga.
Kada? Od 5. do 9. srpnja (idući tjedan), u razdoblju od 9h do 17h.
Gdje? U knjižnici u 1. krilu uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, a ovisno o vremenu, upijat ćemo i sunčeve zrake na livadi ispred 1. krila! U svakom slučaju, znakovi će vam pokazati put.
Hrvatskoj akademskoj i znanstvenoj zajednici omogućen je probni pristup SciVal-u, platformi za analitiku i upravljanje istraživanjem tvrtke Elsevier.
SciVal omogućuje stvaranje vizualnih prikaza trendova i utjecaja istraživanja u različitim područjima znanosti, potiče razvoj znanstvene suradnje, kao i planiranje i optimiziranje budućih istraživačkih aktivnosti. Može pomoći u stvaranju ključnih izvješća za postupke akreditacije i prijave za financiranje, a nudi i mogućnost analize istraživačkih aktivnosti pojedinih istraživača, istraživačke grupe, fakulteta ili institucije u cjelini.
Rukopis je, čak i nakon recenzije, intelektualno stvaralaštvo autora. Unatoč tome, u svijetu izdavaštva su uspostavljene razne prakse kojima se pokušava spriječiti ostvarivanje prava znanstvenika da se verzija rukopisa prihvaćena za objavljivanje odmah po objavi učini dostupnom u otvorenom pristupu. U nedavno objavljenom otvorenom pismu znanstvenicima, osnivači kOAlicije S i drugi dionici akademskog izdavaštva pružili su jasan uvid u navedene prakse.
U nastavku vam donosimo prijevod pisma u cijelosti.
![]() |
|
![]() |
|