NI4OS-Europe projekt objavio je 19 novih servisa u svom digitalnom katalogu čime je  znanstvena zajednica korak bliže ostvarenju vizije Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC) i Otvorenih inovacija. Zahvaljujući svom doprinosu NI4OS-Europe ( National Initiatives for Open Science) ima ključnu ulogu u razvoju EOSC-a. Europski oblak za otvorenu znanost predstavlja integrirano i interoperabilno digitalno okruženje kojem je cilj osigurati znanstvenoj zajednici jednostavan i nesmetan pristup pristup e-infrastrukturi, uslugama i podacima, omogućavajući prekograničnu i interdisciplinarnu suradnju. Resursi dostupni u NI4OS-Europe katalogu bit će integrirani u portfelj EOSC-a te će se na taj način milijunima znanstvenika širom svijeta omogućiti pristup, pohranu, upravljanje, analizu, dijeljenje i ponovnu upotrebu istraživačkih podataka.

Transformativni ugovori su ugovori s izdavačima putem kojih se nastoji transformirati sadašnji poslovni model temeljen na pretplati znanstvenih časopisa, prema modelu objavljivanja radova u otvorenom pristupu preusmjeravanjem pretplate na pokrivanje troškova izdavanja.
Novoobjavljeni izvještaj o transformativnim ugovorima daje prikaz trenutnog stanja, analizira pravne aspekte ugovora te donosi preporuke.

Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru pokrenuo je seriju kratkih online predavanja na temu otvorene znanosti i znanstvene komunikacije. Predavanja će se održavati od veljače do lipnja 2021. godine, svaki drugi utorak (iznimno u veljači zbog nenadanog kasnijeg početka) putem Zoom aplikacije, a svako predavanje trajat će okvirno 45 minuta. Serija predavanja namijenjena je studentima, znanstvenicima, nastavnicima, urednicima, recenzentima, knjižničarima i svima onima koji promišljaju o suvremenijoj i transparentnijoj znanstvenoj komunikaciji u svojim okruženjima.

Tko je tko u CROSBI-ju i povezanost publikacija s projektima

Hrvatska znanstvena bibliografija - CROSBI je već godinama središnje mjesto na koje autori iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske upisuju svoje publikacije i podatke o sudjelovanjima na znanstvenim i stručnim skupovima. Od samih početaka CROSBI-ja se zapisi o publikacijama povezuju s autorima/znanstvenicima (putem matičnih brojeva znanstvenika), s ustanovama iz sustava i visokog obrazovanja, projektima iz kojih su publikacije proizašle te znanstvenim poljima koje radovi tematski pokrivaju, što omogućuje razne vrste izvještaja i analiza na temelju podataka iz CROSBI-ja.

Američko društvo za mikrobiologiju (American Society for Microbiology – ASM) djelatnicima IRB-a otvorilo je besplatni probni pristup svojoj zbirci časopisa – ASM Journals.
ASM je najstarije i najveće mikrobiološko udruženje na svijetu čija je misija promoviranje i unapređenje mikrobiologije. Sukladno tome, njihova zbirka časopisa okuplja neke od najistaknutijih publikacija u tom području. Zanimljiva je činjenica da objavljuju oko 26% svih članaka tematski vezanih uz mikrobiologiju, a čak 44% citata u tom području potječe upravo iz njihovih časopisa.

Probni pristup osiguran je izravno putem IP adrese, a trajat će do 21. ožujka 2021. godine.
Popis dostupnih naslova možete pronaći ovdje.

U slučaju problema s pristupom obratite se Centru za znanstvene informacije IRB-a.

Napisala: Ivana Končić

Na samo Valentinovo, 14. veljače, obilježava se i Međunarodni dan darivanja knjigom. Volonterski je to projekt kojim se želi probuditi ljubav prema čitanju i darivanju kod djece. Cilj Međunarodnog dana darivanja knjigom je ohrabriti djecu i odrasle diljem svijeta da djeci daruju knjigu ili slikovnicu.

Knjižničari u Hrvatskoj već šesti put obilježavaju ovaj dan organizirajući prikupljanje slikovnica pod geslom „Čitam, dam, sretan sam“. Pozivaju se djeca i odrasli da slikovnice daruju lokalnim knjižnicama koje će ih proslijediti potrebitima – dječjim odjelima bolnica, domovima za djecu, dječjem SOS selu ili nekoj dobrotvornoj organizaciji.

Plan upravljanja podacima (engl. data management plan, DMP) je dokument koji sadrži opis skupa podataka i svih aktivnosti koje se planiraju ili su već provedene u sklopu istraživanja. U DMP-u je potrebno definirati skup podataka, opisati aktivnosti koje se planiraju, odabrati prikladno mjesto (npr., digitalni repozitorij) za pohranu podataka, omogućiti im pristup i njihovo korištenje te informirati o alatima koji su potrebni za validaciju rezultata i/ili sekundarnu analizu podataka. Takvu otvorenost istraživačkih podataka podržava veliki broj svjetskih znanstvenih institucija kao što su National Institute of Health, National Science Foundation, Economic and Social Research Council, i Europska komisija koja je uvela obavezu prijave plana upravljanja podacima za projekte koji žele biti dio programa Obzor 2020 (engl. Horizon2020), a o tome razmišlja i Hrvatska zaklada za znanost.

Ideja Europskog oblaka za otvorenu znanost nastala je 2015. godine kao vizija Europske komisije kako bi razvojem istraživačkih infrastruktura i objedinjavanjem usluga dala podršku razvoju otvorene znanosti i inovacija u Europi, te podržala razvoj nacionalnih inicijativa za uspostavu oblaka za otvorenu znanost među zemljama sudionicama na projektu, a ujedno podržala i aktivnosti vezane uz promociju i upoznavanje lokalne zajednice sa EOSC filozofijom i FAIR načelima na kojima se temelji dijeljenje podataka. Podaci trebaju biti pronalažljivi (Findable), dostupni (Accessible), interoperabilni (Interoperable) te ponovo upotrebljivi (Reusable). Plan je na jednom mjestu okupiti institucionalne, nacionalne i europske inicijative te uključiti sve relevantne dionike da zajedno dizajniraju i implementiraju europske zajedničke istraživačke podatke.

Mogla bih pričati o važnosti čitanja jako dugo.
– Sanja Polak

Na prijedlog Ministarstva kulture i medija, Hrvatska je Vlada (na sjednici 30. prosinca 2020.) 2021. proglasila Godinom čitanja. Realizacija programa odvija se u sklopu Nacionalne strategije poticanja čitanja, koju je Vlada usvojila 2017. godine.
Čitanje je jedan od preduvjeta za sudjelovanje u kulturi te ono kao takvo utječe na poboljšanje kvalitete života pojedinca i društva, što nam je u ovim iznimnim okolnostima prijeko potrebno. Između ostalog, jedan od razloga proglašenja ove godine Godinom čitanja jest i pandemija koronavirusa koja nas je zbog predostrožnih mjera uvelike okrenula čitanju.

Europski oblak za otvorenu znanost (European Open Science Cloud - EOSC) pokrenut je kao podrška razvoju otvorene znanosti i inovacija u Europi, te u tu svrhu pruža virtualno okruženje za pohranu,
dijeljenje i ponovno korištenje istraživačkih podataka. Dijeljenje podataka temelji se na FAIRprincipima, prema kojima pohranjeni podaci trebaju biti: pronalažljivi (Findable), dostupni (Accessible), interoperabilni (Interoperable), te ponovno upotrebljivi (Reusable).

Rad/zapis u CROSBI-ju se može pridružiti CROSBI profilu osobe prilikom unosa novog zapisa i/ili uređivanjem već unesenog zapisa. Kada su podaci o  autorima uneseni u ispravnom obliku (Mirković, Damir ; Mornar, Zlatko ; Brodić, Boro)  povezivanje je automatsko. U slučaju da se ime ne pojavljuje u padajućem izborniku ili uz navedeno ime nije prikazan pravi profil za pridruživanje, putem tražilice CROSBI profila moguće je po imenu i prezimenu pronaći i samostalno dodati osobu koja nije ponuđena u izborniku.

Radove je također moguće pridružiti putem CROSBI profila odabirom opcije opcije "Uredi profil" koja je vidljiva u izborniku s desne strane nakon prijave u CROSBI  AAI@EduHr elektroničkim identitetom.

*FULIR-ati (prez. FULIR-am) – pohranjivati cjelovite tekstove radova u FULIR - institucijski repozitorij IRB-a

Europska komisija već dugi niz godina podupire inicijativu otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama. Slijedeći europske i svjetske trendove, IRB je kao prva ustanova u Hrvatskoj propisao obvezu pohrane cjelovitih tekstova svih radova svojih zaposlenika u institucijski repozitorij FULIR. Obveza je na snazi od travnja 2015. godine te je obvezujuća za sve djelatnike IRB-a, koji u FULIR moraju pohraniti digitalnu kopiju svih svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova te im, kada je god to moguće, osigurati otvoreni pristup.

Ovaj se tjedan, od 19. do 25. listopada, u cijelom svijetu obilježava Međunarodni tjedan otvorenog pristupa!

Centar za znanstvene informacije IRB-a je tom prigodom na stranici http://www.lib.irb.hr/oatjedan/ za izdvojio nekoliko osnovnih informacija o otvorenom pristupu, poveznice na zanimljive webinare te predavanja s ovogodišnje PUBMET konferencije. Također ćemo cijeli tjedan putem našeg Bloga, Facebooka i Twittera dijeliti razne zanimljivosti i informacije o otvorenom pristupu i povezanim događanjima.

U sklopu konferencije PUBMET 2020, 16. rujna održan je webinar NI4OS Europe National Capacity Building Training for Croatia.

Jadranka Stojanovski govorila je o Otvorenoj znanosti u kontekstu Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC), te ukratko predstavila NI4OS projekt, te predstavila ciljeve projekta:

• podrška razvoju i uključivanje nacionalnih inicijativa za uspostavu oblaka za otvorenu znanost među zemljama sudionicama na projektu
• upoznavanje lokalne zajednice sa EOSC filozofijom i FAIR principima (Findability, Accessibility, Interoperability and Reusability)
• omogućavanje tehničke podrške pružateljima usluga u EOSC zajednici kao što su pohrana i upravljanje podacima, repozitoriji i skupovi podataka
• stvaranje oblaka za otvorenu znanost
• usklađivanje i podrška lokalnih politika i inicijativa
  
  Alen Vodopijevec je upoznao slušatelje s FAIR principima (Findability, Accessibility, Interoperability and Reusability), dok je Bojan Macan dao pregled poticaja i nagrada za sve dionike uključene u proces stvaranja i upravljanja istraživačkim podacima, te njihovog dijeljenja u skladu s FAIR principima, a koji su razrađeni u izvještaju radnog zadatka NI4OS projekta koji je vodio Institut Ruđer Bošković
  
  

Incentives for supporting ORDM and FAIR/ Bojan Macan; Jadranka Stojanovski; Alen Vodopijevec

U jednom od prethodnih postova upoznali smo vas s alatom za pronalaženje literature CORE Discovery, a evo još jedne besplatne ekstenzije za internetske preglednike koja pomaže u pristupu radovima. Kopernio su 2017. razvili Jan Reichelt (suosnivač Mendeleya) i Ben Kaube (suosnivač startupa Newsflo). Clarivative Analytics kupio je Kopernio 2018. godine.
Kopernio je potrebno instalirati u web-preglednik, a dostupan je za Chrome, Firefox i Operu.

U Wileyevu časopisu Learned Publishing (IF = 2,60) nedavno su objavljeni rezultati analize radova potpisanih adresama hrvatskih ustanova koji su tijekom 2017. godine objavljeni u časopisima i indeksirani u citatnim indeksima Web of Science Core Collectiona (WoSCC) (Science Citation Index – Expanded (SCI-EXP), Social Science Citation Index (SSCI), Arts and Humanities Citation Index (AHCI) i Emerging Sources Citation Index (ESCI) (Macan, B., Škorić, L. & Petrak, J. (2020) David among Goliaths: Open access publishing in scientific (semi-)periphery. Learned Publishing, Early view doi:10.1002/leap.1320; URL cjelovitog teksta u dostupnog u otvorenom pristupu (OA): http://fulir.irb.hr/5862/ (autorska verzija rukopisa - preprint)). Analiza je prvenstveno bila usmjerena na dostupnost radova u OA, a rezultati su pokazali da udio tih radova iznosi visokih 74,4%. Hrvatska se time svrstava među države s najvećim udjelom OA radova, kako u Europskoj Uniji tako i na globalnoj razini. Dio analiziranih radova (30,7%) je objavljen u 117 hrvatskih časopisa koji su indeksirani u WoSCC-u i gotovo svi su dostupni u OA na stranicama izdavača (99,8%), tj. samo dva hrvatska časopisa ne objavljuju radove u OA. Udio OA radova u ukupnom broju radova objavljenih u inozemnim časopisima iznosi 63,2%, što je također iznad EU prosjeka (40,4%).

Pandemija COVID-19 je sa sobom donijela mnoštvo nepoznanica i izazova, kako za znanstvenu zajednicu, tako i za sve građane, ali i funkcioniranje svih segmenata našeg društva. Sada je važnije nego ikada u mnoštvu podataka, informacija i preporuka znati prepoznati one vjerodostojne i provjerene, do kojih se došlo upotrebom znanstvenih metoda i koje su prošle recenzijski postupak. Stoga smo na početnoj stranici Hrvatske znanstvene bibliografije - CROSBI napravili CROSBI COVID-19 Hub, gdje smo izdvojili publikacije hrvatskih autora iz CROSBI-ja koje govore o svim segmentima COVID-19 pandemije.

U lipnju su objavljeni i bibliometrijski pokazatelji SCImago Journal Rank (SJR) za 2019. godinu. SJR se izračunava na temelju podataka o citiranosti iz Elsevierove citatne baze podataka Scopus.

U priloženoj tablici donosimo SJR podatke o hrvatskim znanstvenim časopisima za 2019. godinu, kao i podatke o SJR predmetnim kategorijama u koje su časopisi svrstani te kvartilima (Q) s obzirom na rank časopisa unutar skupine časopisa koji su svrstani u istu predmetnu kategoriju.

Clarivate Analytics je u 29.6.2020. svojoj bazi podataka Journal Citation Reports (JCR) objavio faktore odjeka časopisa (Journal Impact Factors (IF)) za 2019. godinu. Donosimo vam podatke za hrvatske časopise uključene u JCR.

JCR u svojem dijelu SCIE (Science Citation Index - Expanded) donosi faktore odjeka za 33 hrvatska časopisa, dok u dijelu SSCI (Social Science Citation Index) donosi faktore odjeka za 7 hrvatskih časopisa. Pojedini časopisi zbog specifičnosti područja koje pokrivaju svojom tematikom mogu biti svrstani i u SCIE, i u SSCI.

CORE Discovery je besplatna ekstenzija za internetski preglednik koja olakšava pronalaženje znanstvenih radova u otvorenom pristupu. Napravio ga je CORE (COnnecting REpositories - agregrator repozitorija i časopisa u otvorenom pristupu), neprofitni projekt baziran u Velikoj Britaniji koji vode The Open University i JISC. U razvoj i distribuciju CORE Discoveryja nisu uključeni komercijalni izdavači. Ekstenzija je dostupna za Google Chrome, Mozillu Firefox i Operu.