Malo kasnim, ali nikad nije kasno da se podsjetimo na Svjetski dan voda koji se obilježava 22. ožujka. Slogan je ove godine "Voda za gradove: odgovor na urbani izazov". Kolika je važnost vode za budućnost govori i podatak UN-a prema kojem više od milijardu ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravoj vodi. Voda sve više dobiva na važnosti, pa je tako razdoblje 2005-2015. godine proglašeno desetljećem vode, pod geslom «Voda za život». No, hoće li sve ostati na praznim pričama i zgodnim sloganima ili ćemo zaista postati svjesni kako bez vode nema života svakodnevno pokazujemo svojim ponašanjem. Stoga za početak nemojte da Vam curi vodokotlić ili kapa pipa u kupaonici...

Povodom proslave 9. godišnjice osnutka, a ujedno i Dana Svučilišta u Zadru, u petak, 25. ožujka 2011. godine će biti dodijeljen i počasni doktorat znanosti u području društvenih znanosti, polja informacijske i komunikacijske znanosti dr. sc. Tefku Saračeviću, profesoru emeritusu Sveučilišta Rutgers, NJ, SAD.

Ako ste u subotu uzalud gledali u oblačno nebo ne bi li vidjeli tzv. super mjesec koji je 14% veći nego inače, pogledajte super mjesec snimljen iz Splita i iz drugih gradova u Hrvatskoj. Iduća prilika bit će tek 2029.g. :(
Više o samoj pojavi

Prvo u nizu predavanja u sklopu tribine "Zaštita okoliša u Hrvatskoj u procesu pristupanja Europskoj uniji", držat će u srijedu 30.3.2011. u 14h prof. Siniša Golub, ravnatelj javne ustanove "Međimurska priroda". Institucionalna zaštita prirode u RH započela je 1949. godine proglašenjem Plitvičkih jezera prvim nacionalnim prakom. Sada je u Hrvatskoj zaštićeno 8 nacionalnih parkova, 11 parkova prirode i prvi regionalni park: Ragionalni park Mura-Drava, proglašen 11.2.2011. Pod naslovom predavanja "Regionalni park Mura-Drava: od ideje do rezervata biosfere" krije se priča o prvom većm zaštićenom prirodnom području u RH koje ima međunarodni potencijal, zbog svojeg pograničnog položaja, te zbog činjenice da predstavlja jedan od najbolje očuvanih prirodnih koridora u Europi. Na predavanje će se čuti i odgovori na pitanja o tome tko će i kako provoditi zaštitu, tko će zaštitu financirati, šta o parku misli lokalno stanovništvo. Predavanje u organizaciji Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa i časopisa Kemija u industriji, održat će se u prostorijama HIS-a, soba 14, Berislavićeva 6/I.

Izložba pod nazivom Srednjovjekovne sprave za mučenje otvorena je u Arheološkom muzeju u Zagrebu 19. veljače. Posjetiteljima će biti predstavljene čak 54 sprave koje su se u srednjem vijeku koristile za mučenje bilo za kažnjavanje manjih prijestupa ali i sprave koje su dovodile do tjelesnih ozljeda i smrti (Nirnberška djevica, Razapinjač, Vještičji stolac...). Izložba se može pogledati sve do 19. lipnja.

U Tvornici kulture od 13. do15. ožujka od 10 do 20 h održat će se sajam knjiga izdavačke kuće VBZ. Naslovi iz naklade VBZ-a i izdanja stranih izdavača  prodavat će se s popustima do 90%. Knjige će biti moguće nabaviti po cijeni od 2,00 / 5,00 / 10,00 / 15,00 kuna.

Pompeji nam stižu u Zagreb! Dok su stanovnici Pompeja gubili život pod hrpom lave i pepela koje je na njih 79g. izbacivao Vezuv, zasigurno nisu mislili da će Pompeji zbog toga postati jedan od najatraktivnijih arheoloških lokaliteta koji je zbog te katastrofe u potpunosti sačuvao izgled ondašnjeg grada i zaustavljenu sliku života u njemu. U Galeriji Klovićevi dvori, 15.3. otvara se izložba „Pompeji – život u sjeni Vezuva“ koja će nam predočiti život i smrt Pompeja, a traje sve do 10.7.2011. Vremena je dovoljno, no kako će zasigurno biti velike gužve, nemojte čekati zadnji čas...

Pod geslom "Chemistry - our life, our futre" ove se godine obilježava Međunarodna godina kemije koja ima u cilju povećati uvažavanje dostignuća kemije u zadovoljenju svjetskih potreba, povećanje interesa za kemiju među mladima i poticanje entuzijazma za kreativnu budućnost kemije. Kako je 2011.g. ujedno stota obljetnica dodjele Nobelove nagrade Marie Curie, to je ujedno i prilika za priznanje doprinosa žena u kemiji.
Ove je godine također i stota godišnjica osnutka Međunarodnog udruženja kemijskih društava, pa je stoga naglasak i na dostignućima i dobrobiti proizašlih iz međunarodne znanstvene suradnje. Više o događajima u međunarodnoj godini kemije na službenim stranicama

Poštovani djelatnici IRB-a,

8. ožujka 2011. pripremili smo za vas novu dozu  KEKS-a u prostorijama Knjižnice 3. krila.

Neki "okusi" pojavljuju se po prvi put.

Provjerite i nadopunite svoje znanje na radionicama koje vas očekuju:

1. Knjižnica na dlanu

2. U kojim je časopisima dobro objavljivati radove?

3. Zotero - program za bibliografski menadžment

4. Učinkovito pretraživanje - EBSCO

KEKS-i su namijenjeni isključivo zaposlenicima IRB-a.

2007. jedan od znanstvenika koji su otkrili strukturu DNA - James Watson - dobrano je podigao prašinu u svim medijima svojim izjavama da je crna rasa  inteligencijom inferiorna u odnosu na bijelu, što je ovaj puta rezultiralo i njegovom suspenzijom u matičnoj ustanovi. Posebno se kritički na te tvrdnje osvrnuo Craig Venter, znanstvenik koji je među prvima sekvencionirao ljudski genom, istaknuvši da nema znanstvenih činjenica koje bi dokazale vezu između boje kože i inteligencije. Inače, Watson je već ranije davao kontroverzne izjave da pretili ljudi nisu ambiciozni, da ljudi tamne kože imaju jači libido, a poznato je bilo i da ne cijeni previše žene.

Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox održat će se u Zagrebu od 27. veljače do 6. ožujka. 7. ZagrebDox otvara se u nedjelju, 27. veljače u 20 sati u Movieplexu u Centru Kaptol. Na ovogodišnjem festivalu bit će prikazano više od 140 aktualnih svjetskih dokumentaraca, od toga više od pedeset domaćih dokumentaraca.
Izbor 10 filmova koje treba pogledati na ZagrebDoxu.

Možda će ovo nekome zvučati kao reklama, ali jednostavno ne mogu ne reći da je Kindle 3 nevjerojatan !
Nakon kaj sam uživo imala priliku isprobati njegove mogućnosti i čitati, osjećaj je baš k'o da čitaš laganu, džepnu tiskanu knjigu koju zbilja možeš čitati bilo gdje i bilo kada :)
E-tinta je super stvar koja ne zamara oči i čitanje je puno ugodnije nego čitanje na ekranu kompjutera.
Jedino kaj mi je falilo su stranice, no vjerujem da bi se s vremenom naviknula i na to,  a bez obzira na to Kindle uvijek zna na kojoj si stranici stao kod čitanja bilo koje knjige. Dosta se lako snaći u navigaciji, jedino je tipkovnica sitna, no nakon iskustva pisanja po mobitelu, mislim da ni to nije neki problem za pisanje kratkih  bilježaka po marginama :)
Pretpostavljam da će sljedeći korak biti u smjeru Kindlea koji ima slike u boji.... uuuuuuu to će tek biti prava stvar :))

U moru stvari koje uzimamo zdravo za gotovo fen za sušenje kose je svakako zanimljiva naprava. Osim za sušenje kose može poslužiti i za zagrijavanje promrzlih ruku, kao i za sušenje odjeće. Zanimljivo je da je kao kao prvi fen zapravo služio usisavač za prašinu. Originalni model fena za sušenje kose napravio je 1890. Alexandre Goldefroy, ali on nije bio prijenosan već se pod njim moralo sjediti. Tek 1920. je napravljen fen u današnjem obliku, no kako je bio prilično težak nije bio jednostavan za korištenje.
Ukoliko još niste spoznali važnost ovog izuma, ona će Vam zasigurno postati jasna kad operete kosu i nestane struje, a žurite na posao...

Svi koji prate TED sigurno su čuli za Kena Robinsona i odslušali poneka njegova zanimljiva i provokativna razmišljanja o smislu i svrsi obrazovnih sustava, posebno sustava visokih učilišta. Ovo njegovo izlaganje dolazi nam u formi "crtića" i jedno je u nizu zanimljivih  predavanja "the world's most inspiring thinkers" koja nam donosi Royal Society of Arts, Manufactures and Commerce (RSA).

U poplavi svih metrika koje bi trebale izmijeriti kvalitetu znanstveno-istraživačkog rada najčešće se odlučujemo za onu najrazvikaniju, najkomercijalniju i nerijetko najlošiju. Ako se bavite ozbiljno metrikom unutar znanstvenog izdavaštva prvi je osjećaj blage mučnine nad svim tim brojevima koji se najčešće sasvim krivo tumače i koriste

Prema najnovijim podacima koje smo dobili iz Thomson Reutersa hrvatski časopisi u Current Contents (CC) bazi podataka su:

Kada je 07.02.2006. uredništvima predstavljen portal znanstvenih i stručnih časopisa HRČAK planirali smo "udomiti" pedesetak časopisa. Danas HRČAK okuplja 239 hrvatskih časopisa od kojih većina sve svoje sadržaje, od kojih neki datiraju i iz 19. stoljeća, nudi u otvorenom pristupu. HRČAK je zamislio i njegovo pokretanje inicirao tadašnji predsjednik HIDD-a Tibor Toth, mala grupa stručnjaka iz HIDDa (od kojih su neki i iz naše Knjižnice) ga je detaljno razradila i dizajnirala, a zamisli je realizirala grupa sposobnih računaraca iz SRCa. U ponedjeljak je 5. rođendan HRČKA svečano i radno proslavljen u SRCu u društvu vrijednih urednika, članova uredništava, gostiju i članova HRČAK tima. Feštu je sigurnom rukom vodio domaćin i sadašnji voditelj tima MIroslav Milinović podsjetivši prisutne na impozantne brojke koje govore o popularnosti HRČAK portala.

Gotovo 60.000 radova objavljenih u hrvatskim časopisima čeka da pronađete vremena i pročitate barem neki od njih.

Ove smo godine zagazili u 10-tu godišnjicu postojanja KUI Arhive u kojoj na mreži objavljujemo radove objavljene u časopisu Kemija u industriji u rubrici "Iz naših knjižnica". KUI arhiva je prva u Hrvatskoj na mreži počela objavljivati cjelovite tekstove stručnih i znanstvenih radova i po tome je preteča današnjih repozitorija. Radovi koji se objavljuju korisnike informiraju o fondovima i uslugama knjižnica vezanih za kemiju i srodne znanosti, ali i o aktualnim  općim temama iz knjižničarstva  interesantnim  za široku akademsku zajednicu.
2005.g u prilogu za "Iz naših knjižnica", postavila sam pitanje "Iz naših knjižnica", da ili ne? Drago mi je da se knjižničarska zajednica odlučila za DA :)
Gdje su u bibliometrijskoj analizi radovi "Iz naših knjižnica" možete pročitati u radu Bibliometrijska analiza časopisa Kemija u industriji za razdoblje od 2000. do 2009. godine objavljenom u posljednjem broju.

U srijedu, 9.veljače 2011. u 18 sati u kinodvorani Tehničkoga muzeja u Zagrebu, održat će se popularno predavanje za građanstvo na temu: "JEDRILICOM U STRATOSFERU ".

Tek je prošla Noć muzeja i sad biste baš prošetali Uffizi galerijom, Tate Modern ili MoMa-om? Ne morate se pakirati, provjeravati stanje na tekućem i brojati dane godišnjeg. Dovoljno je posjetiti Google Art Project i odabrati jedan od sedamnaest muzeja, prošetati sobama i odabrati privlačna vam platna na zidu. Nema više nalukivanja preko glava znatiželjnih turista da biste vidjeli Botticcellijevu Veneru, u muzeju ste sami (možda ćete uskoro moći nekoga i povesti ;)), a platna možete razgledati u impozantnoj rezoluciji. A kad vidite debele slojeve boje i enegrične poteze kistom na Van Goghovim platnima, možda i sami nešto naslikate.