Američke ustanove za istraživanje trebaju omogućiti besplatan i javan pristup rezultatima državno financiranih istraživanja čim budu objavljeni. Ured za znanost i tehnologiju Bijele kuće izdao je ažurirane smjernice za omogućavanje pristupa bez odgode rezultatima istraživanja financiranih državnim sredstvima u novoobjavljenom memorandumu. Dokument predstavlja značajan pomak u odnosu na dosadašnje uvjete javnog pristupa znanstvenim rezultatima. Javne ustanove trebaju u potpunosti prilagoditi svoje politike novim smjernicama do kraja 2025. godine.
Izdavačka kuća Elsevier pripremila je za jesen niz webinara i diskusija na engleskom jeziku u svrhu stručnog usavršavanja knjižničara i znanstvenika.
Povodom 10. godišnjice IFLA-ine izjave o otvorenom pristupu, Međunarodna federacija knjižničarskih društava i ustanova objavila je izjavu o otvorenom pristupu pod nazivom 10 years of the IFLA open access statement: a call to action. Dokument daje pregled dosadašnjih koraka poduzetih prema viziji IFLA-e iz 2011. i prepoznaje nove izazove poticanja prakse otvorenog pristupa.
Od 2023. godine faktor odjeka časopisa (eng. Journal Impact Factor – JIF) izračunavat će se za sve časopise u Web of Science Core Collection-u, pri čemu će časopisi iz Arts and Humanities Citation Index (AHCI) i Emerging Sources Citation Index (ESCI) dijela po prvi put dobiti vlastiti faktor odjeka. Izračunavanjem JIF-a za sve časopise u WoSCC-u izjednačavaju se uvjeti vrednovanja časopisa i omogućuje se sustavno i objektivno određivanje njihove utjecajnosti unutar određenog znanstvenog područja.
Naš stručni tim za otvorenu znanost – Bojan Macan, voditelj Centra za znanstvene informacije, i Jadranska Stojanovski, viša knjižničarka u Centru za znanstvene informacije i izvanredna profesorica na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru – za OpenAIRE odgovorio je na pitanja o praksi i podršci otvorenoj znanosti u Hrvatskoj.
Izdavačka platforma Europske komisije Open Reserch Europe (ORE) već je u svojim začecima prihvaćena za indeksiranje u bazi podataka Scopus. ORE je inovativna platforma s otvorenim pristupom i recenzijom nakon objave, posvećena istraživanju i projektima financiranim iz programa Obzor 2020 i Obzor Europa. Cilj platforme je pružiti istraživačima kvalitetno i intuitivno mjesto za besplatno i transparentno objavljivanje svojih radova u skladu s politikom otvorene znanosti Europske komisije. Platformu vodi međunarodni znanstveni savjetodavni odbor, a 2021. je nagrađena pečatom DOAJ kao jedna od najboljih praksi objave u otvorenom pristupu. Trenutno je sav sadržaj platforme indeksiran u Google Znalcu te sinkroniziran sa Zenodo repozitorijem kako bi uvrstio radove koji su prošli recenziju, a uskoro će biti poslan i u Inspec. Prihvaćenost za indeksiranje u Scopusu korak je prema još uspješnijem funkcioniranju platforme Open Research Europe.
Obzor Europa novi je okvirni program Europske unije za istraživanja i inovacije za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Unutar novog okvirnog programa Europske unije za istraživanje i inovacije, Obzor Europa, potiču se i promiču prakse otvorene znanosti koja je uključena u različite dijelove Ugovora za dodjelu bespovratnih sredstava te realizacija otvorene znanosti u procesima istraživanja. Zakonske odredbe u ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava imaju za cilj ojačati prava i obveze korisnika kada je u pitanju otvoreni pristup te ispuniti zahtjeve otvorene znanosti za publikacije i istraživačke podatke.
OpenAIRE je pripremio nekoliko vodiča namijenjenih istraživačima koji se žele prijaviti na natječaje za financiranje programa Obzor Europa. Ciljevi ovih vodiča su nadopuna već dostupnih vodiča Europske komisije i pružanje pomoći u pisanju prijedloga.
Na portalu Otvorena znanost Centra za znanstvene informacije IRB-a, možete pronaći više o otvorenoj znanosti u programu Obzor Europa, što sve Europska komisija zahtijeva vezano uz otvorenu znanost te prijevode vodiča na hrvatski jezik (izvornici su dostupni na OpenAIRE web stranici).
Nacionalna i sveučilišna knjižnica objavila je ispriku vezano uz nedavnu vijest o smanjenju financiranja e-izvora. Obavijest je dostupna na poveznici.
- - -
Zbog značajnog smanjenja državnog proračuna namijenjenog nabavi e-izvora za 2022. godinu dolazi do izmjene u obnovi licenci za pristupe časopisima. Neće biti obnovljene licence za pristup za iduće časopise:
U organizaciji Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković i Sveučilišnog računskog centra (Srce) u srijedu, 6.7.2022., održan je webinar namijenjen CroRIS koordinatorima na ustanovama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.
Krajem lipnja Clarivate Analytics je u bazi podataka Journal Citation Reports (JCR) objavio podatke o Journal Citation Indicator-u (JCI), najnovijem bibliometrijskom pokazatelju o časopisima koji donosi informaciju o citatnom utjecaju časopisa. Izračunava se za sve časopise indeksirane u Web of Science Core Collectionu (WoSCC), kako one koji su indeksirani u citatnim indeksima Science Citation Index Expanded (SCIE) i Social Science Citation Index (SSCI) (za koje se izračunava i poznati JIF), tako i za časopise koji su indeksirani u citatnim indeksima Arts & Humanities Citation Index (AHCI) i Emerging Sources Citation Index (ESCI).
Krajem lipnja Clarivate Analytics je objavio novo izdanje baze podataka Journal Citation Reports (JCR) za 2021. godinu u kojem su dostupni podaci za nešto više od 21 000 časopisa iz 114 zemalja, svrstanih u sveukupno 254 predmetna područja.
Početkom svibnja su na portalu SCImago Journal & Country Rank (SJCR) objavljeni novi podaci za SCImago Journal Rank (SJR) za 2021. godinu. Novi SJR izračunat je za 26625 časopisa iz 117 država, svrstanih u sveukupno 309 predmetnih kategorija.
Dana 14. lipnja 2022. održan je Medical Information Conference Croatia (MICC2022) namijenjen liječnicima i informacijskim stručnjacima u području biomedicinskih znanosti, ali otvoren i za zainteresiranu javnost. Ovogodišnji MICC bavio se temom vrednovanja u znanosti i visokom obrazovanju.
Vrijeme je za temeljitu promjenu sustava vrednovanja znanstveno-istraživačkog rada znanstvenika! Potvrdili su to ministri znanosti 27 zemalja članica Europske unije izražavajući zabrinutost trenutnim stanjem i neprikladnim metodama koje se koriste u prosudbi kvalitete istraživanja i samih znanstvenika. Smatraju da korištenje kvantitativnih metoda dovodi do negativne pristranosti u pogledu kvalitete, ponovljivosti i integriteta istraživanja, pri čemu se prevelika važnost pridaje objavljivanju u časopisima s visokim čimbenikom utjecaja.
Djelatnicima IRB-a osiguran je besplatan probni pristup zbirkama e-knjiga Američkog kemijskog društva (American Chemical Society – ACS), točnije cjelovitom portfoliju ACSeBooks, zbirci e-knjiga ACS In Focus Collection 1, te digitalnom vodiču o znanstvenoj komunikaciji.
Na prvi pogled, čini se da je sve više koraka učinjeno prema otvaranju skupova podataka za istraživačke svrhe. Financijeri istraživanja sve više podupiru otvorene standarde upravljanja podacima i FAIR načela, a sve više časopisa traži postavljanje temeljnih podataka istraživanja u prilozima na kraju objavljenih radova. Skupovima podataka dodjeljuju se DOI oznake kako bi uvijek bili lako pronalažljivi, a takvi načini citiranja povećava i utjecaj istraživača.
Stvarnost ipak pokazuje drugačije. Svjetski sustav vrednovanja u znanosti (još) ne vrednuje javno dostupne podatke kao što vrednuje radove u časopisima ili knjige što potencijalno može ne samo usporiti nego i potpuno zaustaviti tzv. „revoluciju“ otvorenih podataka.
U srijedu, 4.5.2022. će se u 14:00 održati 151. kolokvij Centra za znanstvene informacije:
Antica Čulina, Institut Ruđer Bošković
KAKO ISKORISTITI OTVORENU ZNANOST U SVOM ISTRAŽIVANJU
Otvorena znanost donijela je mnoge promjene u raznim područjima znanosti. Sve više podataka postaje dostupno za korištenje, uspostavljaju se nove istraživačke infrastrukture, te uvode sveobuhvatniji načini za procjenu kvalitete samih znanstvenika. U ovom predavanju bit će predstavljeni primjeri korištenja otvorenih podataka u ekološkim istraživanjima, korištenje integrativnih metoda baziranih na ovim podatcima, ali i probleme koji se pri tome mogu javiti. Također će biti pokazano kako na jednostavan način postati pionir u novoj eri znanosti te kakve koristi možete od toga imati. Dok će se primjeri iz predavanja uglavnom odnositi na područje ekologije, većina prinicipa je primjenjiva na ostala područja znanosti.
Prijavite se na online radionice izdavača Elsevier! Ova izdavačka kuća će u svibnju održati sedmu i osmu online radionicu na engleskom jeziku za stručno usavršavanje knjižničara. U nastavku donosimo njihov raspored:
Objavljen je javni poziv putem kojeg projekt NI4OS-Europe znanstvenicima otvara mogućnost korištenja servisa uključenih u Europski oblak za otvorenu znanost (EOSC). Cilj poziva je promocija dostupnih usluga kako bi ih koristio što veći broj znanstvenika. Ujedno se potiče suradnja među znanstvenicima, a zahvaljujući povratnim informacijama bit će moguće procijeniti kvalitetu samih servisa.
Projekt NI4OS-Europe nudi širok skup općih (generičkih) i tematskih servisa i repozitorija. Opći servisi su u domeni osiguravanja računalnih resursa gdje su korisnicima na raspolaganju računala visokih perfomansi (HPC), a osigurana je i mogućnost pohrane podataka u oblaku. Osim dostupnih repozitorija u katalogu se mogu naći servisi namijenjeni za kreiranje digitalne baštine poput online alata za vizualizaciju (Clowder4DCH) ili servisa koji pokrivaju određeno područje znanosti (NanoCrystals, DREAMM, ChemBioServer 2.0, Revigo, OpenBioMaps, MelGene, Schrödinger API i dr.) Popis dostupnih servisa dostupan je u katalogu usluga.
Za Blog CZI-ja piše: Zoran Kahrić, NASA Goddard Space Flight Center
Kako ste možda čuli, Hrvatska u slijedećih godinu-dvije planira u svemir poslati prvi satelit. Većina će pomisliti kako bi se bilo dobro prijaviti za prvog hrvatskog astronauta ili astronautkinju. Na žalost, to ipak nije slučaj. Prvi satelit bit će kockica dužine stranice 10 cm.
Već dugi niz godina u Hrvatskoj postoji organizacija A3 Space (Adriatic Aerospace Association) koja, među ostalim, radi i na projektu prvog hrvatskog satelita – PERUN. Osnivač organizacije je dugogodišnji zaposlenik Instituta Ruđer Bošković, dr. Danko Bosanac.
![]() |
|
![]() |
|