Jesenji dani donjeli su rojeve neobičnih „bubamara“ širom Hrvatske. No, ne radi se o domaćim „srećonošama“, već o stranoj invazivnoj vrsti - harlekinskoj božjoj ovčici, koja je u potrazi za prikladnim mjestom za prezimljavanje. 

Harlekinska božja ovčica (Harmonia axyridis, Pallas, 1773) porijeklom je iz središnje i istočne Azije i nalazi se na popisu 100 najgorih invazivnih vrsta na svijetu.

Što se događa sa znanstvenim radovima koji su povučeni ("retracted") iz časopisa? Sudeći prema objavljenim istraživanjima, velik broj u nekom obliku nastavlja "živjeti" i koristiti se. Proces povlačenja može dugo potrajati, razlozi povlačenja često nisu jasni i istaknuti na pravim mjestima. Zanimljivi blog Retraction Watch bavi se pitanjima povlačenja/ispravljanja radova, plagiranjem, odnosom autora i politikom uredništva časopisa prema povlačenju radova.

Zanimljiv članak na tu temu u časopisu Nature (2011.): Science publishing: The trouble with retractions.

i u časopisu Journal of the Medical Library Association (2012.): The persistence of error: a study of retracted articles on the Internet and in personal libraries.

Djelatnicima IRB-a na raspolaganju je probni pristup bazama podataka ProQuest Central i ProQuest Dissertation & Thesis.

Bazama podataka pristupa se s adrese:
http://search.proquest.com/?accountid=152796

Ukoliko vam se pojavi forma za logiranje, koristite sljedeće podatke (velika slova nisu neophodna):

Korisnicko ime: CARNET
Lozinka: ProQuest2013

Testiranje koje smo napravili s računala unutar IRB-a pokazuje da za našu IP domenu nisu potrebni korisnički podaci, ali možda vam zatrebaju ako ćete bazama pristupati od kuće.

Probni pristup traje do 16.11.2013.

FULIR (Full-text Institutional Repository of the Ruđer Bošković Institute) (http://fulir.irb.hr) je institucijski repozitorij IRB-a u koji djelatnici IRB-a mogu pohranjivati cjelovite tekstove svih vrsta dokumenata koje produciraju tijekom znanstveno-istraživačkog rada (cjelovite tekstove radova objavljenih u znanstvenim časopisima, radova objavljenih u zbornicima konferencija, ocjenskih radova (doktorske disertacije, magistarski i završni radovi), poglavlja u knjigama, monografija, raznih izvještaja, prezentacija i postera prezentiranih na konferencijama), kao i audio-video materijale te izvorne podatke istraživanja (datasets).

15. listopada svečanim otvorenjem nove Gradske knjižnice i čitaonice u Labinu pod geslom Tko čita (ne) skita započinje Mjesec hrvatske knjige 2013. Kroz mjesec dana održavat će se različite manifestacije, a 11. studenog bit će obilježen i Dan hrvatskih knjižnica. Cjelokupni program događanja u knjižnicama diljem hrvatske pročitajte ovdje

"Imamo i Nobela za fiziku. Očekivano, laureati su François Englert i Peter W. Higgs za teoriju o tome kako čestice dobivaju masu. Tu teoriju su Higgs i Englert 1964. godine predložili nezavisno jedan od drugoga. Njihova teorija bila je potvrđena eksperimentom 2012. godine otkrićem takozvane Higgsove čestice na CERN-u u Švicarskoj.
Nagrađena teorija je ključna za Standardni Model fizike elementarnih čestica koji opisuje čestice od kojih se sastoji svijet oko nas. Prema Standardnom Modelu sve se, od cvijeća i ljudi do planeta i zvijezda sastoji od tek nekoliko sastavnih dijelova: čestica materije. Te čestice međudjeluju jedna s drugom putem čestica koje prenose sile.
Da bi Standardni Model funkcionirao potrebno je postojanje još jedne posebne čestice: Higgsovog bozona. Ta čestica stvara nevidljivo polje koje ispunjava cijeli prostor. Čak i u svemiru koji se čini prazan, to polje je i tamo prisutno. Bez njega mi ne bismo postojali jer čestice kroz međudjelovanje s Higsovom česticom dobivaju masu. Teorija koju su predložili Englert i Higgs opisuje taj proces." (preuzeto s Treći element)
The Nobel prize in physics

Dobra vijest stiže iz Frankopanske ulice: Leksikografski zavod Miroslav Krleža objavio je nova mrežna izdanja - Hrvatsku enciklopediju i Proleksis enciklopediju. Hrvatska enciklopedija prenosi sadržaj tiskanog izdanja dopunjen s 2300 novih članaka. Oba su izdanja povezana s ostalim mrežnim izdanjima HLZ-a. Skrećemo pažnju i na Portal znanja na kojem su dostupna ranija izdanja Leksikografskoga zavoda koja su još uvijek aktualna, u cjelovitom ili skraćenom obliku (Filmski leksikon, Istarska enciklopedija, Krležijana...). Na portal će se postaviti i Medicinski leksikon i Filmska enciklopedija.

U Zagrebu se ne potiče korištenje javnog prijevoza, jer je cijena jedne vožnja ZET-om 50% skuplja od jednog sata parkiranja u prvoj zoni. Građane to potiče da za odlazak u centar grada koriste automobile.

Aktivisti Zelene akcije su povodom Europskog tjedna mobilnosti na Trgu bana Jelačića ukazali na niz problema u funkcioniranju zagrebačkog javnog prijevoza i predložili smanjenje cijena javnog prijevoza koje bi ZET-u donijelo veće prihode.

Od 16.-22. rujna obilježava se Europski tjedan kretanja, a 22.9. je i Dan bez automobila. Iz Ministarstva zaštite okoliša i prorode ističu da emisije štetnih tvari koje nastaju u prometu imaju znatan učinak na kvalitetu zraka a time i zdravlja, te okoliša.

Ukoliko ste korisnik iz akademske zajednice (učenik, student, zaposlenik obrazovne ustanove itd.), imate pravo na dodatne besplatne usluge među kojima su i alati za razmjenu datoteka. Kako biste mogli pristupiti tim alatima, potrebno je nabaviti AAI račun ustanove u kojoj se nalazite. Račun sadrži korisničko ime i lozinku kojim se prijavljujete na besplatni servis.

Osim besplatnih alata za razmjenu datoteka dostupnih svima postoje i oni koji su smješteni na poslužiteljima Instituta Ruđer Bošković te su dostupni samo zaposlenicima ustanove. Ti alati su praktični ako ste zaposlenik IRB-a jer je za pristup potreban samo AAI račun koji svaki zaposlenik može zatražiti od Centra za informatiku i računarstvo (isti onaj koji se koristi za pristup e-pošti IRB-a).

Nedavno je u znanstvenom časopisu Zootaxa objavljen rad u kojem je opisana nova vrsta mnogočetinaša (Polychaeta) pronađena u sjevernom Jadranu. Vrstu Terebellides mediterranea Parapar, Mikac & Fiege, 2013, opisala je, sa ko-autorima, dr. Barbara Mikac, viša asistentica u Laboratoriju za ekologiju i sistematiku bentosa, Centra za istraživanje mora u Rovinju, Instituta Ruđer Bošković. Diljem svijeta, uključujući i Mediteran, mnogi primjerci roda Terebellides do nedavno su određivani kao T. stroemii, vrsta za koju se smatralo da je kozmopolitska. Ovo istraživanje potvrdilo je, uz studije u ostalim dijelovima svijeta, da je raznolikost ovog roda mnogo veća nego se ranije mislilo i da T. stroemii nije prava kozmopolitska vrsta.

U nedjelju, 15. rujna svakako navratite u park Boćarskog doma na Prisavlju na Znanstveni piknik. Popularizacija znanosti kroz zabavne pokuse, interakivne izloške i atraktivne demonstracije bit će zanimljiva posjetiteljima svih uzrasta. Očekuju se i gosti iz inozemstva. Program će trajati cijeli dan (10-20h), ulaz je slobodan.

Više na Facebooku.

Književnica Ann Morgan nakon što je utvrdila da na njenim policama prevladavaju knige britanskih i američkih autora odlučila se na literarno putovanje oko svijeta. Njen cilj je bio da za godinu dana pročita po jednu knjigu iz svake zemlje svijeta, odnosno iz zemalja članica UN-a. Na listi se našlo 196 zemalja. U strahu da neće naći prijevode za djela pisaca malih država obratila se za pomoć čitetljima putem svog bloga A Year of Reading the World. , na kojem se može naći i popis pročitanih knjiga.

Svoj najnoviji rad želite objaviti u jednom od časopisa izdavača Elsevier, ali ne znate koji bi bio najpogodniji? Pri odabiru vam može pomoći najnoviji alat Elsevier Journal Finder. Unesite naslov, sažetak i znanstveno područje, a softver će korištenjem rudarenja teksta pronaći pogodne časopise. Popis odabranih časopisa uključuje korisne podatke i poveznice kao što su čimbenik utjecaja časopisa (IF), prosječno vrijeme potrebno za dobivanje odgovora od uredništva, postotak prihvaćenih radova i vrijeme koje će proteći do objave rada u časopisu, nakon prihvaćanja. Jednostavno možete i pogledati kakve radove časopis objavljuje (journal scope), a tu je i poveznica putem koje možete prijaviti vlastiti rad.
Napominjemo da se "open access" oznaka kod pojedinog časopisa uglavnom odnosi na časopise koji će vam dodatno (i masno) naplatiti kako bi vaš rad bio u otvorenom pristupu nakon objavljivanja. Stoga za objavu vašeg rada prvo potražite PRAVE "open access" časopise koji ne naplaćuju objavljivanje, a čiji urednički i recenzijski postupci ne zaostaju kvalitetom za onima komercijalnih časopisa. Nadamo se sličnim alatima i za njih u skoroj budućnosti.

I ove je godine najpiratiziranija serija Igra prijestolja. Trenutno zadnju epizodu ovog iznimno popularnog serijala je unutar 24 sata od emitiranja ilegalno preuzelo čak milijun korisnika. Procjenjuje se da broj ilegalnih preuzimanja prelazi 5,2 milijuna po epizodi, daleko više od ostalih.

Ovi podaci nisu iznenađujući s obzirom na to da dostupne televizijske kuće ne otkupljuju navedene serije radi njihovih visokih cijena ili ih otkupe nakon dužeg perioda njihova originalnog prikazivanja.

Knjižničari na različite načine komuniciraju s korisnicima pa su se tako i počeli dopisivati s njima koristeći alate za mrežnu komunikaciju, odnosno chat. Ukoliko i Vaša knjižnica razmišlja o uvođenju ove usluge i zainteresirana je za besplatna i jednostavna programska rješenja, pročitajte usporednu analizu nekih od ovih alata u članku Kako pitati knjižničara? Usporedba programskih rješenja
za mrežnu komunikaciju korisnika knjižnice i knjižničara // Kemija u industriji. 62 (2013) 7-8, 272-275.
Ako ste pak znatiželjni kako chataju knjižničari iz Knjižnice instituta Ruđer Bošković posjetite našu mrežnu stranicu i pronađite ikonu savjetnik

1.7.2013. - 31.8.2013. u Galeriji Kupola na Starčevićevom trgu traje izložba na kojoj su predstavljeni hrvatski prirodoslovci; uz znastvenike su predstavljeni i značajni hrvatski izumitelji i inovatori.

Da je živ Alan Turing bi danas imao 101 godinu. Ovaj izuzetan matematičar, stručnjak za računarstvo, kodiranje i šifriranje, ubio se nažalost 1954. g. ne mogavši podnijeti sudski progon zbog svoje homoseksualnosti.

Trebamo ga pamtiti po matematičkom modelu prvog računala, po zaslugama pri dešifriranju njemačkih poruka tijekom 2. svjetskog rata (Enigma), te po brojnim drugim rezultatima koji su dokazivali njegovu genijalnost.

Tek 2009. g. se britanski ministar Gordon Brown ispričao i na neki način rehabilitirao Turinga. Kako se dugi niz godina logotip Apple kompanije dovodio u vezu s Turingom, jer se mislilo da simbolizira njegovu smrt (ubio se odgrizavši komadić jabuke natopljene cijanidom) u jednoj su TV emisiji 2011.g.  Steve Jobsa pitali je li to istina. Jobs je odgovorio: "It isn't true, but God we wish it were!"