Književnica Ann Morgan nakon što je utvrdila da na njenim policama prevladavaju knige britanskih i američkih autora odlučila se na literarno putovanje oko svijeta. Njen cilj je bio da za godinu dana pročita po jednu knjigu iz svake zemlje svijeta, odnosno iz zemalja članica UN-a. Na listi se našlo 196 zemalja. U strahu da neće naći prijevode za djela pisaca malih država obratila se za pomoć čitetljima putem svog bloga A Year of Reading the World. , na kojem se može naći i popis pročitanih knjiga.
Svoj najnoviji rad želite objaviti u jednom od časopisa izdavača Elsevier, ali ne znate koji bi bio najpogodniji? Pri odabiru vam može pomoći najnoviji alat Elsevier Journal Finder. Unesite naslov, sažetak i znanstveno područje, a softver će korištenjem rudarenja teksta pronaći pogodne časopise. Popis odabranih časopisa uključuje korisne podatke i poveznice kao što su čimbenik utjecaja časopisa (IF), prosječno vrijeme potrebno za dobivanje odgovora od uredništva, postotak prihvaćenih radova i vrijeme koje će proteći do objave rada u časopisu, nakon prihvaćanja. Jednostavno možete i pogledati kakve radove časopis objavljuje (journal scope), a tu je i poveznica putem koje možete prijaviti vlastiti rad.
Napominjemo da se "open access" oznaka kod pojedinog časopisa uglavnom odnosi na časopise koji će vam dodatno (i masno) naplatiti kako bi vaš rad bio u otvorenom pristupu nakon objavljivanja. Stoga za objavu vašeg rada prvo potražite PRAVE "open access" časopise koji ne naplaćuju objavljivanje, a čiji urednički i recenzijski postupci ne zaostaju kvalitetom za onima komercijalnih časopisa. Nadamo se sličnim alatima i za njih u skoroj budućnosti.
I ove je godine najpiratiziranija serija Igra prijestolja. Trenutno zadnju epizodu ovog iznimno popularnog serijala je unutar 24 sata od emitiranja ilegalno preuzelo čak milijun korisnika. Procjenjuje se da broj ilegalnih preuzimanja prelazi 5,2 milijuna po epizodi, daleko više od ostalih.
Ovi podaci nisu iznenađujući s obzirom na to da dostupne televizijske kuće ne otkupljuju navedene serije radi njihovih visokih cijena ili ih otkupe nakon dužeg perioda njihova originalnog prikazivanja.
Knjižničari na različite načine komuniciraju s korisnicima pa su se tako i počeli dopisivati s njima koristeći alate za mrežnu komunikaciju, odnosno chat. Ukoliko i Vaša knjižnica razmišlja o uvođenju ove usluge i zainteresirana je za besplatna i jednostavna programska rješenja, pročitajte usporednu analizu nekih od ovih alata u članku Kako pitati knjižničara? Usporedba programskih rješenja
za mrežnu komunikaciju korisnika knjižnice i knjižničara // Kemija u industriji. 62 (2013) 7-8, 272-275.
Ako ste pak znatiželjni kako chataju knjižničari iz Knjižnice instituta Ruđer Bošković posjetite našu mrežnu stranicu i pronađite ikonu savjetnik
1.7.2013. - 31.8.2013. u Galeriji Kupola na Starčevićevom trgu traje izložba na kojoj su predstavljeni hrvatski prirodoslovci; uz znastvenike su predstavljeni i značajni hrvatski izumitelji i inovatori.
Thomson Reuters je u svojoj bazi podataka Journal Citation Reports (JCR) objavio faktore odjeka (IF) za 2012. godinu pa Vam donosimo podatke za hrvatske časopise.
JCR u svojem dijelu Science Edition (SE) donosi faktore odjeka za 36 hrvatskih časopisa, dok u Social Science Edition (SSE) donosi faktore odjeka za 11 hrvatskih časopisa.
U odnosu na prijašnju godinu faktori odjeka više se ne izračunavaju za časopise Tekstil, Govor, Jezikoslovlje, Sociologija i Prostor, dok su novi hrvatski časopisi za koje se izračunava IF Mljekarstvo i Croatian Journal of Education-Hrvatski Casopis za Odgoj i obrazovanje.
Da je živ Alan Turing bi danas imao 101 godinu. Ovaj izuzetan matematičar, stručnjak za računarstvo, kodiranje i šifriranje, ubio se nažalost 1954. g. ne mogavši podnijeti sudski progon zbog svoje homoseksualnosti.
Trebamo ga pamtiti po matematičkom modelu prvog računala, po zaslugama pri dešifriranju njemačkih poruka tijekom 2. svjetskog rata (Enigma), te po brojnim drugim rezultatima koji su dokazivali njegovu genijalnost.
Tek 2009. g. se britanski ministar Gordon Brown ispričao i na neki način rehabilitirao Turinga. Kako se dugi niz godina logotip Apple kompanije dovodio u vezu s Turingom, jer se mislilo da simbolizira njegovu smrt (ubio se odgrizavši komadić jabuke natopljene cijanidom) u jednoj su TV emisiji 2011.g. Steve Jobsa pitali je li to istina. Jobs je odgovorio: "It isn't true, but God we wish it were!"
Thomson Reuters je u sklopu svoje baze podataka Journal Citation Reports (JCR) objavio nove faktore odjeka (IF) za 2012. godinu! Novi IF su dostupni cijeloj hrvatskoj akademskoj zajednici preko mrežnih stranica Centra za online baze podataka.
JCR se sastoji od 2 dijela – Science Editiona, koji donosi JIF za 2012. godinu za 8411 (u 2011. godini ih je bilo 8281) i Social Science Editiona, koji za 2012. godinu izračunava JIF za 3016 časopisa (u 2011. ih je bilo 2943). Zbog specifičnosti područja koja pojedini časopisi pokrivaju mogu biti svrstani u oba izdanja, dok se JIF za časopise iz područja humanistike i umjetničkih područja ne izračunavaju.
Kako se izračunava faktor odjeka?
Cycling for libraries, međunarodni je projekt pokrenut 2011. godine s ciljem povećanja svijesti o knjižnicama i njihovoj ulozi u društvu.
Kad biste na večeru mogli pozvati tri osobe po vašem izboru, Arthur C. Clarke, Stephen Hawking i Carl Sagan vjerojatno bi bili odabir iz snova.
Poziv svim ruđerovcima - ljubiteljima knjiga i čitanja! Pronađite štivo za čitanje na plaži!
Knjižnica IRB-a ponovno organizira za djelatnike Instituta besplatnu razmjenu knjiga! Donesite na ljetnu razmjenu knjige koje vise ne čitate, ili samo dodjite i udomite knjige koje vas zanimaju!
Kada i gdje: knjižnica u 1. krilu, 18.6. - 21.6. (utorak - petak)
U srijedu, 19.6. će se u 15:00 u predavaonici 3. krila održati 107. kolokvij Knjižnice IRB-a:
Tihomir Marjanac, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
HRVATSKA I SUPERVULKANI
Pojam supervulkana susreli smo u dokumentarnim filmovima, a u predavanju će biti objašnjeno što su oni uopće, po čemu se razlikuju od "običnih" vulkana i gdje se nalaze. Prikazat će se i poznate supervulkane, gdje se oni nalaze i kakve bi posljedice mogla izazvati njihova erupcija.
Negdje između lažnih torbi, cipela, satova i dizajnerske odjeće pojavile su se i lažne konferencije. Prva reakcija svakog pripadnika znanstvene i akademske zajednice zasigurno je čuđenje i nevjerica, no ipak nakon lažnih open access časopisa lažne su konferencije šlag na pseudo-znanstvenoj torti. Ukoliko ste već dobili poziv putem e-maila na neku primamljivu konferenciju, primjerice na Floridi, a malo ste se začudili kako su eto baš Vas pozvali, pažljivo pročitajte i proučite radi li se o pravoj ili o lažnoj konferenciji. Što razlikuje konferenciju Entomology-2013 od konferencije Entomology 2013? Samo mala crtica koja odaje lažnu konferenciju. Čak se pokazalo kako se mnoge lažne konferencije skrivaju ispod imena IEEE-a. Ono što odlikuje lažne konferencije je lažna recenzija radova tj. prihvaćanje lažnih, automatski generiranih radova.
Možda ćete se zapitati koji je glavni motiv takvih konferencija... naravno novac :) koji se lijepo može prikupiti putem kotizacija :) Stoga, ako su organizatoru financijski detalji na stranici konferencije puno važniji od ostalih informacija moguće je da se radi o lažnoj konferenciji. Drugi znakovi su čudne e-mail adrese, kao i javno objavljene adrese recenzenata, te tko Vam je uputio poziv. Također je dobro proučiti i članove organizacijskog odbora (premda se neki ne libe koristiti imena značajnih znanstvenika bez njihovog znanja) i konzultirati se s kolegama.
Bibliografija:
Bez obzira na očitu dominaciju Facebook društvene mreže postoje još mnoge druge od kojih su neke specijalizirane za raznovrsne interesne skupine korisnika. Koje su to društvene mreže u prvom redu korisne znastvenicima, pročitajte u članku S. Konjević. Društvene mreže namijenjene znanstvenicima s osvrtom na ResearchGate // Kemija u industriji 62 (2013) 5-6, 183-184
Kad se primjerice vozite u tramvaju nedvojbeno je vidljivo (po broju zaigranih/zadubljenih/zapričanih putnika) da smo duboko zagazili u eru mobilnih uređaja koji su svaki dan sve sofisticiraniji i bez kojih mnogi ljudi više ne mogu ni zamisliti svoj život. Vjetar u leđa ovom trendu dala je ekspanzija pametnih telefona (smartphone) i pojava treće generacije mobilne telekomunikacijske tehnologije (3G, a kasnije i 4G). Neki predviđaju kako će pregledavanje mrežnih stranica uskoro preteći pregledavanje s računala i prijenosnih računala. No, kakve to veze ima s knjižnicama? Naime, mnoge su knjižnice uvidjele ovakav razvoj događaja te su počele razmišljati kako doprijeti do korisnika putem mobilnih uređaja. Tako su prvo počele prilagođavati svoje mrežne stranice za prikazivanje na malim ekranima, a sada sve više na red dolazi i prilagođavanje knjižničnih kataloga (tzv. MOPAC) i ostalih usluga. Komercijalni izdavači već su u tome pretekli knjižnice pa su za mobilne uređaje prilagodili svoje baze podataka. A što očekuju korisnici od knjižnica na mobilnim uređajima?
U srijedu, 22.5. će se u 15:00 u predavaonici 3. krila održati 106. kolokvij Knjižnice IRB-a:
PREDSTAVLJANJE KNJIGE "BLESIMETAR ILITI KOLIKO JE KRIVO BITI U KRIVU"
Autor: Saša Ceci
Iz znanstveno-popularnog bloga Blesimetar na portalu Jutarnjeg lista izrasla je knjiga. U ovoj zbirci tekstova Saša Ceci se kritički osvrće na aktualne društvene pojave i tendencije koje uočava u medijima, znanstvenim i obrazovnim institucijama te osobnim kontaktima.
Premda pomalo samozatajan s obzirom na važnost "slavljenika" i ove se godine 22. travnja obilježava Dan Planeta Zemlje. Na taj se dan održavaju različita događanja posvećena očuvanju i zaštiti okoliša. Ove godine pod geslom "mobilizirajmo Zemlju" ljude se želi potaknuti na preispitivanje vlastitog ponašanja i djelovanja prema okolini i usmjeriti na male, ali značajne svakodnevne aktivnosti koje vode prema održivom životu i razvoju. Za više informacija posjetite Earth Day Network
Travanj je ove godine očito mjesec rezerviran za popularizaciju znanosti: nakon otvorenih vrata nekoliko odsjeka zagrebačkog PMF-a i Otvorenih dana IRB-a, ovaj tjedan posjetite Festivalu znanosti!
Festival znanosti održat će se od 22. do 27. travnja u 11 gradova. Bogat program uključuje predavanja, radionice, izložbe, projekcije filmova, prezentacije... U Zagrebu će se program odvijat na čak desetak lokacija: Tehničkom muzeju, Botaničkom vrtu, Geodetskom fakultetu, Narodnom sveučilištu Dubrava...
Od 1995.g. UNESCO je 23. travanj proglasio Svjetskim danom knjige i autorskih prava, a neke zemlje na taj dan organiziraju i Svjetsku noć knjige. U Hrvatskoj se pak na temelju Odluke Sabora od 1996.g. 22. travnja obilježava Dan hrvatske knjige. Povodom ovih dana, i noći, i ove se godine u Hrvatskoj u knjižarama, knjižnicama i ostalim "knjižnim prostorima" organiziraju brojni programi s ciljem promocije knjige i autora, a traju od 18 sati do 1 sat iza ponoći. Tko, gdje i kako sudjeluje provjerite na službenim stranicama...
![]() |
|
![]() |
|