Pandemija COVID-19 je sa sobom donijela mnoštvo nepoznanica i izazova, kako za znanstvenu zajednicu, tako i za sve građane, ali i funkcioniranje svih segmenata našeg društva. Sada je važnije nego ikada u mnoštvu podataka, informacija i preporuka znati prepoznati one vjerodostojne i provjerene, do kojih se došlo upotrebom znanstvenih metoda i koje su prošle recenzijski postupak. Stoga smo na početnoj stranici Hrvatske znanstvene bibliografije - CROSBI napravili CROSBI COVID-19 Hub, gdje smo izdvojili publikacije hrvatskih autora iz CROSBI-ja koje govore o svim segmentima COVID-19 pandemije.
U lipnju su objavljeni i bibliometrijski pokazatelji SCImago Journal Rank (SJR) za 2019. godinu. SJR se izračunava na temelju podataka o citiranosti iz Elsevierove citatne baze podataka Scopus.
U priloženoj tablici donosimo SJR podatke o hrvatskim znanstvenim časopisima za 2019. godinu, kao i podatke o SJR predmetnim kategorijama u koje su časopisi svrstani te kvartilima (Q) s obzirom na rank časopisa unutar skupine časopisa koji su svrstani u istu predmetnu kategoriju.
Clarivate Analytics je u 29.6.2020. svojoj bazi podataka Journal Citation Reports (JCR) objavio faktore odjeka časopisa (Journal Impact Factors (IF)) za 2019. godinu. Donosimo vam podatke za hrvatske časopise uključene u JCR.
JCR u svojem dijelu SCIE (Science Citation Index - Expanded) donosi faktore odjeka za 33 hrvatska časopisa, dok u dijelu SSCI (Social Science Citation Index) donosi faktore odjeka za 7 hrvatskih časopisa. Pojedini časopisi zbog specifičnosti područja koje pokrivaju svojom tematikom mogu biti svrstani i u SCIE, i u SSCI.
CORE Discovery je besplatna ekstenzija za internetski preglednik koja olakšava pronalaženje znanstvenih radova u otvorenom pristupu. Napravio ga je CORE (COnnecting REpositories - agregrator repozitorija i časopisa u otvorenom pristupu), neprofitni projekt baziran u Velikoj Britaniji koji vode The Open University i JISC. U razvoj i distribuciju CORE Discoveryja nisu uključeni komercijalni izdavači. Ekstenzija je dostupna za Google Chrome, Mozillu Firefox i Operu.
EBSCO je do 30. lipnja ponudio otvoreni probni pristup multidisciplinarnoj bazi podataka Academic Search Ultimate.
Baza sadrži preko 10 000 časopisa s cjelovitim tekstovima.
Do 30. lipnja otvoren je i probni pristup Taylor & Francis zbirci e-knjiga koja sadrži više od 120.000 naslova iz svih područja znanosti.
Do kraja svibnja omogućen je i slobodan pristup na sadržaj baze podataka EBMG (Evidence Based Medical Guideline). Baza sadrži praktične informacije i kliničke smjernice za primarnu njegu temeljene na dokazima.
Association for Computing Machinery (ACM) je omogućio do 30. lipnja slobodan pristup na svoju bazu podataka ACM Digital Library. Baza pokriva područje tehničkih znanosti, a sadrži stručne časopise i konferencijske zbornike.
Springer Nature do 31. srpnja omogućava slobodan pristup na više od 500 e-udžbenika na njemačkom i engleskom jeziku koji obuhvaćaju sva područja znanosti.
Cambridge University Press do 31. svibnja nudi slobodan pristup na svoje zbirke e-udžbenika i priručnika koje obuhvacaju sva područja znanosti.
Ujedno popis časopisa i baza pretplaćenih za tekuću godinu možete pronaći na stranici: Pretplata 2020.
Informacije o mogućnostima udaljenog pristupa potražite na stranici: Kako pristupiti bazama podataka/e-casopisima od kuće
U slučaju poteškoća u pristupu molimo da se javite djelatnicima CZI-a
Za djelatnike IRB-a otvoren je besplatni probni pristup za multidisciplinarnu bazu podataka Academic Search Ultimate koji traje do 30. lipnja 2020. Baza sadrži preko 10 000 časopisa s cjelovitim tekstovima od kojih je polovina indeksirana u bazi Web of Science ili u Scopusu.
Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković ovu je krizu i zatvaranje Instituta za fizičke dolaske dočekao spreman te je svojim korisnicima olakšao nastavak rada i u ovim izvanrednim okolnostima.
Sustav "MojOblak" baziran na platformi Nextcloud nadograđen je te su, uz standardne funkcionalnosti pohrane i dijeljenja datoteka "u oblaku", aktivirane i opcije za "chat" te audio-video komunikaciju između korisnika. Osigurano je i dovoljno dodatnog diskovnog prostora za potrebe pohrane datoteka.
U suradnji s "Odjelom za informatičku podršku" IRB-a dio poslužiteljske i mrežne infrastrukture prenamijenjen je te je nadograđena već postojeća platforma za video-konferencijske veze s većim brojem sudionika. Za tu je svrhu također iskorišten softver otvorenog koda pod nazivom BigBlueButton.
Potrebno je spomenuti i nastavak rada naše službe za potporu korisnicima Hrvatske znanstvene bibliografije čiji se rad i dalje temelji na svakodnevnom rješavanju upita pomoću OsTicket sotfvera za postavljanje pitanja i prijavu problema. Hrvatska znanstvena bibliografija bilježi u prosjeku preko stotinu novih unosa te preko 200 administrativnih ispravaka i izmjena postojećih zapisa o radovima.
Djelatnici Centra nastavili su koristiti svoj uobičajeni kanal za mrežnu komunikaciju i timski rad baziran na platformi Rocket.Chat. Za sve ove sustave pružamo 24/7 podršku, a nastavljamo i s testiranjem novih rješenja kako bismo još više poboljšali cjelokupnu komunikacijsko-informacijsku infrastrukturu te našim znanstvenicima, Upravi i stručnom osoblju olakšali komunikaciju i rad do željno očekivane normalizacije stanja.
Kao nova funkcija informacijskog servisa CROSBI dostupan je CROSBI profil putem kojeg autori mogu sami pridruživati radove svom profilu, odnosno maknuti one radove koji im ne pripadaju.
CROSBI profil osobe je implementiran u sučelje Hrvatske znanstvene bibliografije kako bi se omogućilo pridruživanje zapisa/radova i osobama (autorima, urednicima, prevoditeljima) koji nemaju dodijeljen matični broj znanstvenika (MBZ).
CROSBI profili osoba su automatski kreirani za sve znanstvenike koji su imali dodijeljen MBZ, a svi zapisi u CROSBI-ju koji su bili pridruženi tom MBZ-u su automatski pridruženi i novokreiranom CROSBI profilu osobe. MBZ je sada samo jedan od nekoliko mogućih identifikatora autora u CROSBI-ju.
Osobe koje nisu imale dodijeljeni MBZ mogu kreirati svoj CROSBI profil osobe tako da se prijave u CROSBI svojim AAI@EduHr elektroničkim identitetom te kliknu na poveznicu "Uređivanje profila" u korisničkom izborniku s desne strane.
Bio je to sunčani rujanski dan kada je Jon nasmijan stigao na zadarski aerodom, vraćajući se baš s Balija, kako bi sudjelovao kao pozvani predavač na našoj PUBMET2018 konferenciji o otvorenoj znanosti. Srdačan i neposredan kakav je bio, navigirao me je vješto dok sam vozila posuđeni automobil od aerodroma do centra Zadra, pričajući o tjednima provedenim na Baliju. Tako je započelo naše prekratko, ali duboko prijateljstvo. Jon je u Zadru ostao četiri dana tijekom kojih smo se puno družili, raspravljali o različitim temama vezanim i nevezanim uz posao. Beskompromisan i strastven u svom poslu, Jon je zacijelo bio jedan od najboljih zagovaratelja otvorene znanosti. Njegovi su interesi bili brojni i sve ih je živio punim plućima.
Jona sam prvi puta upoznala u rujnu 2017. g. u Ateni, kada smo zajedno sudjelovali u sesiji o recenzijskom postupku u sklopu Open Science Fair (OSF) konferencije u organizaciji OpenAIRE-a. Od tada smo se susretali na brojnim sastancima i konferencijama. Zajednica otvorene znanosti je brojna, dinamična i prepuna zanimljivih i sposobnih grupa i pojedinaca, ali malo tko je živio otvorenu znanost na način na koji je to činio Jon. Osobno u inicijativama otvorenosti u znanosti sudjelujem nekoliko desetljeća, a iako su pomaci vidljivi, nerijetko su začinjeni brojnim kompromisima, ponekad krivo usmjereni, zamućeni ili nedovoljno odlučni. Razmatrajući učinke svih uloženih napora, ponekad mi se činilo da tapkamo u mjestu i da se suštinske promjene u znanstvenoj komunikaciji ne dešavaju uopće ili se dešavaju jako sporo. Beskompromisan i odlučan kakav je bio Jon je na najbolji način artikulirao prisutne izazove i rješenja, pratio me u vlastitim propitivanjima, dijelio samnom dvojbe, uvijek iznalazeći pozitivne opcije. Tijekom naših dugih razgovora nastojali smo predvidjeti moguće ishode pojedinih inicijativa, istovremeno realno sagledavajući moguće prepreke i njihov utjecaj.
Doktorat iz područja paleontologije stekao je na Imperial College London, Department of Earth Science and Engineering, a proučavao je evoluciju dinosaura, krokodila i drugih životinja, sustavno potičući promjene u znanstvenoj komunikaciji. Tako je osnovao otvorenu izdavačku platfomu paleorXiv. Dvije je godine bio komunikacijski direktor pri ScienceOpen. Aktivno je sudjelovao u uređivanju brojnih časopisa, kao što su PLOS Paleo Community, Geoscience Communication, Journal of Evidence-Based Healthcare i dr. Vodio je kampanju protiv privatizacije znanja pri Education International, vodio je stvaranje Strategije otvorene znanosti, bio ambasador ASAPbio i Centra za otvorenu znanost, savjetnik u Figshare, Guaana i ScienceMatters, mentor unutar Mozilla Open Leaders i suvoditelj berlinskih Open Science meetup-a. Član je Global Young Academy i nezavisni istraživač pri IGDORE. Autor je više desetaka radova (https://orcid.org/0000-0001-7794-0218), a objavljuje i knjige za djecu o dinosaurima (Excavate! Dinosaurs: Paper Toy Paleontology)! Aktivan je i nadasve zanimljiv pisac na drušvenim mrežama (Facebook i Twitter) kao @protohedgehog i blogger (http://fossilsandshit.com/).
Jon je nerijetko u svojim izlaganjima kao srž problema isticao velike izdavače i nemogućnost značajnijih promjena u okolišu u kojem „razvoj“ diktiraju njihovi profiti. Iako uvijek birajući riječi, jasno je i neuvijeno iznosio stavove koje su mnogi dijelili, ali ih nisu imali hrabrosti izreći. S velikim je entuzijazmom osnovao i gradio OpenScience MOOC (Massive Online Open Community) promovirajući vrijednosti otvorene znanosti, okupljajući zajednicu otvorenih praksi i podučavajući nove generacije istraživača otvorenih praksi.
Jona ću uvjek pamtiti kao srdačnu i vedru osobu, uvijek raspoloženu za šalu, pa i kada se radilo o vrlo ozbiljnim temama. Ono što ga je najviše razlikovalo od drugih bio je potpuni izostanak ega, nesebičnost i spremnost da svaki svoj doprinos podijeli sa zajednicom i hrabrost da bude svoj. Posljednje Jonovo razdoblje obilježio je nezapamćen medijski progon, nakon čega se uglavnom povukao, radeći na sebi i svom osobnom razvoju. Moja zadnja suradnja s Jonom bila je vezana uz višeautorski rad „A tale of two opens: Intersections between Free and Open Source Software and Open Scholarship“ u kojem se propituju sličnosti i razlike između zajednica otvorenog kôda i otvorene znanosti te predlažu koraci koji će dovesti do značajnog napretka unutar obje zajednice.
Jonovim odlaskom zajednica otvorene znanosti izgubila je svog najgorljivijeg, najnesebičnijeg i najhrabrijeg zagovaratelja. Ja sam izgubila dragog prijatelja, čiju ću uspomenu zadržati zauvijek negdje duboko u sebi.
___
Ako dio vas poželi upoznati Jona i saznati čime se bavio, njegov blog je divno mjesto za saznati pametnu stvar začinjenu revoltom i inatom za promjenom svih velikih i malih sustava radi kojih je nešto nepravedno.
Kada napravite kod kuće sve za posao, sredite e-školu, naručite dostavu povrća, nahranite ukućane, dezinficirate sve kvake u stanu, uspavate djecu, prošetate psa, pograbljate nered u svim sobama, poslušate sve vijesti i izbezumite se još jednom prije spavanja... stropoštajte se konačno na kauč i malo opustite uz nešto sadržaja s interneta koje smo probrali za vas! (Možete... A i ne morate... Možete si samo natočiti čašu vina i zadrijemati... :-D )
Pristup zbirkama više od 2000 svjetski muzeja i arhiva: Arts and Culture Google
Neki muzeji odabrani su u ovom članku: https://www.boredpanda.com/famous-museums-offering-virtual-tours/
Projekt NI4OS-Europe (National Initiatives for Open Science in Europe) je projekt u sklopu Obzor 2020 (Horizon 2020) programa Europske unije, a dio je aktivnosti na uspostavi Europskog oblaka za otvorenu znanost (engl. European Open Science Cloud, EOSC). U projektu sudjeluju 22 partnera iz 15 zemalja. Hrvatski partneri u projektu su Institut Ruđer Bošković i SRCE.
Ciljevi projekta su:
U sklopu projekta održano je nekoliko webinara objavljen je prvi broj Novosti. Dosadašnja postignuća projekta prikazani su u rezultatima (deliverable) koja su mrežno dostupna. Djelatnici Centra za znanstvene informacije radili su na D4.1 Inicijative za podršku ORDM i FAIR načelima (Incentives for supporting ORDM and FAIR) a dokument je pohranjen i dostupan putem repozitorija ZENODO.
Incentives for supporting ORDM and FAIR/ Bojan Macan; Jadranka Stojanovski; Alen Vodopijevec
Podsjećamo vas da je u tijeku Javni poziv za financiranje popravaka, održavanja i nadogradnje opreme za znanstvena istraživanja upisane u bazu podataka „Šestar" u 2020. godini koji je objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Rok za podnošenje prijava je produžen do 30. travnja 2020.
Baza podataka instrumenata za znanstvena istraživanja – Šestar je sastavni dio e-infrastrukture u sustavu znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske. Osmišljen je i napravljen na Institutu Ruđer Bošković 2006. godine uz inicijalnu podršku tadašnjeg Ministarstva znanosti i obrazovanja, a IRB nastavlja samostalno s njegovim razvojem i održavanjem. Cilj Šestara je povećati transparentnost informacija o postojanju i dostupnosti instrumenata za znanstvena istraživanja na hrvatskim javnim ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, što će omogućiti unapređenje njihovog korištenja, potaknuti suradnju među znanstvenim ustanovama, istraživačima, ali i suradnju između znanosti i gospodarstva. Transparentnost tih informacija omogućuje i kvalitetnije planiranje nabavke nove znanstvene opreme na hrvatskim javnim ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, kao i financiranje održavanja postojeće. Nove zapise o instrumentima u Šestar unose sami znanstvenici zaduženi za taj instrument prijavom u sustav osobnim AAI@EduHr korisničkim podacima, a matična ustanova na kojoj je instrument smješten je zadužena za potpunost i točnost upisanih podataka. U tu svrhu matična ustanova imenuje administratore pri ustanovi koji imaju ovlasti uređivanja svih zapisa pridruženih toj ustanovi, dok vršnu administraciju i održavanje sustava provode administratori pri IRB-u.
Više informacija o uvjetima korištenja i administriranja Šestara možete pronaći ovdje.
Brojni izdavači omogućili su slobodan pristup sadržajima na temu COVID-19. Za pristup nije potrebna nikakva autentikacija. Evo popisa poveznica na izvore preuzetih s mrežne stranice Portal elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu NSK:
Clarivate Analytics – https://clarivate.com/coronavirus-resources/
Elsevier – https://www.elsevier.com/connect/coronavirus-information-center
U bazi ScienceDirect slobodno je dostupan sadržaj pod tagom “coronavirus”
Emerald – https://www.emeraldgrouppublishing.com/promo/coronavirus.htm
IOPscience extra – https://ioppublishing.org/news/coronavirus-covid-19-faqs/
OVID – http://tools.ovid.com/coronavirus/
Oxford Academic – https://academic.oup.com/journals/pages/coronavirus
SAGE Publishing – https://uk.sagepub.com/en-gb/eur/press/access-coronavirus-covid-19-articles-from-sage-publishing
Science Journals – https://www.sciencemag.org/coronavirus-research-commentary-and-news?IntCmp=coronavirussiderail-128
SpringerNature – https://www.springernature.com/gp/researchers/campaigns/coronavirus
Taylor & Francis – https://newsroom.taylorandfrancisgroup.com/coronavirus-reading-list/
Wiley – https://novel-coronavirus.onlinelibrary.wiley.com/
Poštovani,
u skladu s Odlukom ravnatelja IRB-a od 19.3.2020. o posebnoj organizaciji rada na Institutu u cilju sprečavanja širenja bolesti COVID-19, obavještavamo vas da su čitaonice Centra za znanstvene informacije IRB-a do daljnjega zatvorene za korisnike.
Rad djelatnika Centra je organiziran od kuće, no većina naših usluga će vam i dalje biti dostupna.
Možete nas kontaktirati putem naših informacijskih sustava koje i dalje nastavljamo održavati, putem neke od naših mailing lista i/ili osobno pojedinog djelatnika na njegovu adresu e-pošte.
Kontakt e-mail adrese za pojedine usluge su:
Pojedinačni kontakti djelatnika Centra navedeni su na: http://lib.irb.hr/web/hr/o-knjiznici/djelatnici.html
Srdačan pozdrav,
Vaš Centar za znanstvene informacije
Udaljeni pristup putem Shibboleth prijave (AAI identiteta) omogućen je za sljedeće baze podataka:
Nacionalna licenca:
EBSCOhost: CAB Abstracts, CINAHL with Full Text, Inspec, MathSciNet, PsycARTICLES, PsycINFO
Cambridge Journals
Ovid: Evidence-Based Medicine Reviews (EBMR)
IEEE/IE Electronic Library (IEL) / MIT Press eBooks
IOPscience extra
JSTOR
Scopus
SpringerNature Journals Complete Collection
Web of Science Core Collection, Web of Science Citation Connection and Journal & Highly Cited Data
Odabirom opcije Proxy na glavnom izborniku Portala e-izvori i nakon unosa svojih AAI korisničkih podataka, ponudit će Vam se popis baza podataka i zbirki e-časopisa u nacionalnoj licenci koje su dostupne putem proxy servera. (http://ezproxy.nsk.hr/menu)
Udaljeni pristup putem proxy servera na Portalu e-izvori i putem AAI identiteta do daljnjega neće biti moguć korisnicima koji se trenutačno nalaze u inozemstvu.
Dodatne informacije:
http://baze.nsk.hr/ogranicen-pristup-sredisnjim-sustavima-…/
Otvoren je probni pristup na bazu podataka Global Infectious Diseases and Epidemiology Online Network (GIDEON).
Baza podataka sadrži podatke o svim zaraznim bolestima u svakoj zemlji. Svakodnevno ažuriranje podataka o najnovijim epidemijama ovu bazu čini iznimno korisnim alatom za pomoć pri dijagnosticiranju bolesti, identifikaciji organizama i liječenju.
Probni pristup bit će dostupan do 17. svibnja 2020.
Za izradu Google Scholar autorovog profila prvo je potrebno otvoriti Google korisnički račun. Zatim je na početnoj stranici Google Scholar-a, potrebno kliknuti na My citations, gdje se uz potvrdu korisničkog imena, treba unijeti ustanovu i službenu elektroničku poštu putem koje korisnik dobiva poveznicu za potvrdu svog profila. Ako su radovi upisani u Crosbi bibliografiju, oni će automatski biti pridruženi autorovom profilu. Potencijalni ponuđeni članci mogu se dodavati uz pomoć opcije Add article groups, Add articles, a mogu se i ručno upisivati - add articles manually. Radovi koji nisu ponuđeni mogu se pretražiti po naslovu. Kako bi autorov profil bio vidljiv kada se Google Scholar pretražuje po autoru, potrebno je u edit profile odabrati opciju make my profile public. I na kraju, ID autora nalazi se na kraju URL adrese autorovog profila (npr. https://scholar.google.com/citations?user=Ox6ICx8AAAAJ&hl=en), te će ga autori uskoro kao identifikator moći dodati u svoj profil u Crosbi bibliografiji.
AnyStyle je jednostavan alat koji pomaže bibliografiju iz Word dokumenta, ili čak iz Pdf-a, konvertirati u format (BibTex) prikladan za pohranu referencija u Zotero.
Bibliografiju je dovoljno kopirati i zalijepiti u prozor za konverziju te referencije pohraniti direktno u Zotero.
Za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu otvoren je pristup na više od 1400 naslova (područje društvenih i humanističkih znanosti, prirodnih i tehničkih znanosti te medicine) iz zbirke časopisa Wiley Online Library.
Dostupan je sadržaj od 1997. do 2020., a hrvatska akademska i znanstvena zajednica zadržava trajno pravo pristupa na sadržaj iz 2020. godine.
Trajanje licence: siječanj 2020-siječanj 2021.
U okviru pretplate na časopise Cambridge University Press u 2020. godini je sklopljen Read & Publish ugovor koji omogućava hrvatskoj akademskoj i znanstvenoj zajednici objavljivanje neograničenog broja radova u otvorenom pristupu bez dodatnih troškova objave (APC – Article Processing Charge).
Ova mogućnost odnosi se na autore za korespondenciju kojima su matične ustanove uključene u pretplatu na Cambridge University Press (popis ustanova)
Popis časopisa u kojima je moguće objaviti u otvorenom pristupu
Ovi uvjeti se odnose na radove prihvaćne za objavu od i nakon 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine.
Autori za korespondenciju povezani s ustanovom koja je uključena u ovu pretplatu identificirat će se na temelju svojih službenih e-mail domena navedenih na ovom popisu. Na popisu su i kontakt osobe za svaku ustanovu koje će putem aplikacije Rightslink moći pratiti podatke o autorima s njihovih ustanova i radovima koji su predani za objavu.
Detaljne upute procesa objave radova u otvorenom pristupu za autore OVDJE.
Za dodatna pitanja obratite su u Centar za znanstvene informacije
![]() |
|
![]() |
|