Djelatnicima IRB-a u 2021. dostupni su e-časopisi pretplaćeni u sklopu institucijske pretplate!
Pretplaćeni su paketi časopisa izdavača American Chemical Society, Americal Institute of Physics, The American Association for Cancer Research, The Electrochemical Society i pojedinačni naslov Journal of Bacteriology (izdavač American Society for Microbiology).
Detaljnu listu pretplaćenih naslova i informacija o pretplati možete pronaći OVDJE.
U slučaju poteškoća s pristupom molimo da kontaktirate Centar za znanstvene informacije.
Osim pretplate za IRB, djelatnicima IRB-a na raspolaganju su i e-časopisi i baze podataka pretplaćene u sklopu konzorcijske pretplate za hrvatsku akademsku zajednicu za 2021. godinu.
Potvrđen je popis e-izvora koji će biti dostupni u nacionalnoj licenci u 2021. godini, možete ga pronaći u tekstu niže ili na stranici Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Javna nabava pokrenut će se početkom ožujka, a potpisivanje ugovora očekuje se krajem svibnja i u lipnju. Royal Society of Chemistry više nije na popisu e-izvora koje uključuje nacionalna licenca. Do potpisivanja novog ugovora, pristup platformi SciFinder-n privremeno je nedostupan.
U slučaju dodatnih promjena, proslijedit ćemo obavijest Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Za djelatnike IRB-a osiguran je besplatni probni pristup časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS) američke Nacionalne akademije znanosti (National Academy of Sciences). Radi se o jednom od vodećih časopisa u području multidisciplinarnih znanosti u svijetu. Od svog osnutka 1914. godine, nastavlja objavljivati najnovije istraživačke izvještaje, komentare, osvrte, perspektive, kolokvije i radove Akademije koji pokrivaju prirodne i društvene znanosti.
NI4OS-Europe projekt objavio je 19 novih servisa u svom digitalnom katalogu čime je znanstvena zajednica korak bliže ostvarenju vizije Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC) i Otvorenih inovacija. Zahvaljujući svom doprinosu NI4OS-Europe ( National Initiatives for Open Science) ima ključnu ulogu u razvoju EOSC-a. Europski oblak za otvorenu znanost predstavlja integrirano i interoperabilno digitalno okruženje kojem je cilj osigurati znanstvenoj zajednici jednostavan i nesmetan pristup pristup e-infrastrukturi, uslugama i podacima, omogućavajući prekograničnu i interdisciplinarnu suradnju. Resursi dostupni u NI4OS-Europe katalogu bit će integrirani u portfelj EOSC-a te će se na taj način milijunima znanstvenika širom svijeta omogućiti pristup, pohranu, upravljanje, analizu, dijeljenje i ponovnu upotrebu istraživačkih podataka.
Transformative agreements are contracts with publishers aimed at shifting the current subscription-based business model of scholarly journals towards open access publishing by redirecting subscription funds to cover publishing costs.
A newly released report on transformative agreements provides an overview of the current state, analyzes the legal aspects of these agreements, and offers recommendations.
Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru pokrenuo je seriju kratkih online predavanja na temu otvorene znanosti i znanstvene komunikacije. Predavanja će se održavati od veljače do lipnja 2021. godine, svaki drugi utorak (iznimno u veljači zbog nenadanog kasnijeg početka) putem Zoom aplikacije, a svako predavanje trajat će okvirno 45 minuta. Serija predavanja namijenjena je studentima, znanstvenicima, nastavnicima, urednicima, recenzentima, knjižničarima i svima onima koji promišljaju o suvremenijoj i transparentnijoj znanstvenoj komunikaciji u svojim okruženjima.
Tko je tko u CROSBI-ju i povezanost publikacija s projektima
Hrvatska znanstvena bibliografija - CROSBI je već godinama središnje mjesto na koje autori iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske upisuju svoje publikacije i podatke o sudjelovanjima na znanstvenim i stručnim skupovima. Od samih početaka CROSBI-ja se zapisi o publikacijama povezuju s autorima/znanstvenicima (putem matičnih brojeva znanstvenika), s ustanovama iz sustava i visokog obrazovanja, projektima iz kojih su publikacije proizašle te znanstvenim poljima koje radovi tematski pokrivaju, što omogućuje razne vrste izvještaja i analiza na temelju podataka iz CROSBI-ja.
Američko društvo za mikrobiologiju (American Society for Microbiology – ASM) djelatnicima IRB-a otvorilo je besplatni probni pristup svojoj zbirci časopisa – ASM Journals.
ASM je najstarije i najveće mikrobiološko udruženje na svijetu čija je misija promoviranje i unapređenje mikrobiologije. Sukladno tome, njihova zbirka časopisa okuplja neke od najistaknutijih publikacija u tom području. Zanimljiva je činjenica da objavljuju oko 26% svih članaka tematski vezanih uz mikrobiologiju, a čak 44% citata u tom području potječe upravo iz njihovih časopisa.
Probni pristup osiguran je izravno putem IP adrese, a trajat će do 21. ožujka 2021. godine.
Popis dostupnih naslova možete pronaći ovdje.
U slučaju problema s pristupom obratite se Centru za znanstvene informacije IRB-a.
Napisala: Ivana Končić
Na samo Valentinovo, 14. veljače, obilježava se i Međunarodni dan darivanja knjigom. Volonterski je to projekt kojim se želi probuditi ljubav prema čitanju i darivanju kod djece. Cilj Međunarodnog dana darivanja knjigom je ohrabriti djecu i odrasle diljem svijeta da djeci daruju knjigu ili slikovnicu.
Knjižničari u Hrvatskoj već šesti put obilježavaju ovaj dan organizirajući prikupljanje slikovnica pod geslom „Čitam, dam, sretan sam“. Pozivaju se djeca i odrasli da slikovnice daruju lokalnim knjižnicama koje će ih proslijediti potrebitima – dječjim odjelima bolnica, domovima za djecu, dječjem SOS selu ili nekoj dobrotvornoj organizaciji.
A data management plan (DMP) is a document that outlines the description of a dataset and all the activities planned or already carried out as part of research. In a DMP, it's necessary to define the dataset, describe the planned activities, select an appropriate location (e.g., a digital repository) for data storage, ensure access and use of the data, and inform about the tools needed for result validation and/or secondary data analysis. This openness to research data is supported by numerous global scientific institutions, such as the National Institutes of Health, the National Science Foundation, the Economic and Social Research Council, and the European Commission, which has introduced the requirement for data management plan submission for projects aiming to be part of the Horizon 2020 program, a requirement also being considered by the Croatian Science Foundation (CSF).
Ideja Europskog oblaka za otvorenu znanost nastala je 2015. godine kao vizija Europske komisije kako bi razvojem istraživačkih infrastruktura i objedinjavanjem usluga dala podršku razvoju otvorene znanosti i inovacija u Europi, te podržala razvoj nacionalnih inicijativa za uspostavu oblaka za otvorenu znanost među zemljama sudionicama na projektu, a ujedno podržala i aktivnosti vezane uz promociju i upoznavanje lokalne zajednice sa EOSC filozofijom i FAIR načelima na kojima se temelji dijeljenje podataka. Podaci trebaju biti pronalažljivi (Findable), dostupni (Accessible), interoperabilni (Interoperable) te ponovo upotrebljivi (Reusable). Plan je na jednom mjestu okupiti institucionalne, nacionalne i europske inicijative te uključiti sve relevantne dionike da zajedno dizajniraju i implementiraju europske zajedničke istraživačke podatke.
Mogla bih pričati o važnosti čitanja jako dugo.
– Sanja Polak
Na prijedlog Ministarstva kulture i medija, Hrvatska je Vlada (na sjednici 30. prosinca 2020.) 2021. proglasila Godinom čitanja. Realizacija programa odvija se u sklopu Nacionalne strategije poticanja čitanja, koju je Vlada usvojila 2017. godine.
Čitanje je jedan od preduvjeta za sudjelovanje u kulturi te ono kao takvo utječe na poboljšanje kvalitete života pojedinca i društva, što nam je u ovim iznimnim okolnostima prijeko potrebno. Između ostalog, jedan od razloga proglašenja ove godine Godinom čitanja jest i pandemija koronavirusa koja nas je zbog predostrožnih mjera uvelike okrenula čitanju.
Europski oblak za otvorenu znanost (European Open Science Cloud - EOSC) pokrenut je kao podrška razvoju otvorene znanosti i inovacija u Europi, te u tu svrhu pruža virtualno okruženje za pohranu,
dijeljenje i ponovno korištenje istraživačkih podataka. Dijeljenje podataka temelji se na FAIRprincipima, prema kojima pohranjeni podaci trebaju biti: pronalažljivi (Findable), dostupni (Accessible), interoperabilni (Interoperable), te ponovno upotrebljivi (Reusable).
Rad/zapis u CROSBI-ju se može pridružiti CROSBI profilu osobe prilikom unosa novog zapisa i/ili uređivanjem već unesenog zapisa. Kada su podaci o autorima uneseni u ispravnom obliku (Mirković, Damir ; Mornar, Zlatko ; Brodić, Boro) povezivanje je automatsko. U slučaju da se ime ne pojavljuje u padajućem izborniku ili uz navedeno ime nije prikazan pravi profil za pridruživanje, putem tražilice CROSBI profila moguće je po imenu i prezimenu pronaći i samostalno dodati osobu koja nije ponuđena u izborniku.
Radove je također moguće pridružiti putem CROSBI profila odabirom opcije opcije "Uredi profil" koja je vidljiva u izborniku s desne strane nakon prijave u CROSBI AAI@EduHr elektroničkim identitetom.
*FULIR-ati (prez. FULIR-am) – pohranjivati cjelovite tekstove radova u FULIR - institucijski repozitorij IRB-a
Europska komisija već dugi niz godina podupire inicijativu otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama. Slijedeći europske i svjetske trendove, IRB je kao prva ustanova u Hrvatskoj propisao obvezu pohrane cjelovitih tekstova svih radova svojih zaposlenika u institucijski repozitorij FULIR. Obveza je na snazi od travnja 2015. godine te je obvezujuća za sve djelatnike IRB-a, koji u FULIR moraju pohraniti digitalnu kopiju svih svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova te im, kada je god to moguće, osigurati otvoreni pristup.
Ovaj se tjedan, od 19. do 25. listopada, u cijelom svijetu obilježava Međunarodni tjedan otvorenog pristupa!
Centar za znanstvene informacije IRB-a je tom prigodom na stranici http://www.lib.irb.hr/oatjedan/ za izdvojio nekoliko osnovnih informacija o otvorenom pristupu, poveznice na zanimljive webinare te predavanja s ovogodišnje PUBMET konferencije. Također ćemo cijeli tjedan putem našeg Bloga, Facebooka i Twittera dijeliti razne zanimljivosti i informacije o otvorenom pristupu i povezanim događanjima.
U sklopu konferencije PUBMET 2020, 16. rujna održan je webinar NI4OS Europe National Capacity Building Training for Croatia.
Jadranka Stojanovski govorila je o Otvorenoj znanosti u kontekstu Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC), te ukratko predstavila NI4OS projekt, te predstavila ciljeve projekta:
Incentives for supporting ORDM and FAIR/ Bojan Macan; Jadranka Stojanovski; Alen Vodopijevec
U jednom od prethodnih postova upoznali smo vas s alatom za pronalaženje literature CORE Discovery, a evo još jedne besplatne ekstenzije za internetske preglednike koja pomaže u pristupu radovima. Kopernio su 2017. razvili Jan Reichelt (suosnivač Mendeleya) i Ben Kaube (suosnivač startupa Newsflo). Clarivative Analytics kupio je Kopernio 2018. godine.
Kopernio je potrebno instalirati u web-preglednik, a dostupan je za Chrome, Firefox i Operu.
U Wileyevu časopisu Learned Publishing (IF = 2,60) nedavno su objavljeni rezultati analize radova potpisanih adresama hrvatskih ustanova koji su tijekom 2017. godine objavljeni u časopisima i indeksirani u citatnim indeksima Web of Science Core Collectiona (WoSCC) (Science Citation Index – Expanded (SCI-EXP), Social Science Citation Index (SSCI), Arts and Humanities Citation Index (AHCI) i Emerging Sources Citation Index (ESCI) (Macan, B., Škorić, L. & Petrak, J. (2020) David among Goliaths: Open access publishing in scientific (semi-)periphery. Learned Publishing, Early view doi:10.1002/leap.1320; URL cjelovitog teksta u dostupnog u otvorenom pristupu (OA): http://fulir.irb.hr/5862/ (autorska verzija rukopisa - preprint)). Analiza je prvenstveno bila usmjerena na dostupnost radova u OA, a rezultati su pokazali da udio tih radova iznosi visokih 74,4%. Hrvatska se time svrstava među države s najvećim udjelom OA radova, kako u Europskoj Uniji tako i na globalnoj razini. Dio analiziranih radova (30,7%) je objavljen u 117 hrvatskih časopisa koji su indeksirani u WoSCC-u i gotovo svi su dostupni u OA na stranicama izdavača (99,8%), tj. samo dva hrvatska časopisa ne objavljuju radove u OA. Udio OA radova u ukupnom broju radova objavljenih u inozemnim časopisima iznosi 63,2%, što je također iznad EU prosjeka (40,4%).
Pandemija COVID-19 je sa sobom donijela mnoštvo nepoznanica i izazova, kako za znanstvenu zajednicu, tako i za sve građane, ali i funkcioniranje svih segmenata našeg društva. Sada je važnije nego ikada u mnoštvu podataka, informacija i preporuka znati prepoznati one vjerodostojne i provjerene, do kojih se došlo upotrebom znanstvenih metoda i koje su prošle recenzijski postupak. Stoga smo na početnoj stranici Hrvatske znanstvene bibliografije - CROSBI napravili CROSBI COVID-19 Hub, gdje smo izdvojili publikacije hrvatskih autora iz CROSBI-ja koje govore o svim segmentima COVID-19 pandemije.
 |
|
 |
|
