Bio je to sunčani rujanski dan kada je Jon nasmijan stigao na zadarski aerodom, vraćajući se baš s Balija, kako bi sudjelovao kao pozvani predavač na našoj PUBMET2018 konferenciji o otvorenoj znanosti. Srdačan i neposredan kakav je bio, navigirao me je vješto dok sam vozila posuđeni automobil od aerodroma do centra Zadra, pričajući o tjednima provedenim na Baliju. Tako je započelo naše prekratko, ali duboko prijateljstvo. Jon je u Zadru ostao četiri dana tijekom kojih smo se puno družili, raspravljali o različitim temama vezanim i nevezanim uz posao. Beskompromisan i strastven u svom poslu, Jon je zacijelo bio jedan od najboljih zagovaratelja otvorene znanosti. Njegovi su interesi bili brojni i sve ih je živio punim plućima.
Jona sam prvi puta upoznala u rujnu 2017. g. u Ateni, kada smo zajedno sudjelovali u sesiji o recenzijskom postupku u sklopu Open Science Fair (OSF) konferencije u organizaciji OpenAIRE-a. Od tada smo se susretali na brojnim sastancima i konferencijama. Zajednica otvorene znanosti je brojna, dinamična i prepuna zanimljivih i sposobnih grupa i pojedinaca, ali malo tko je živio otvorenu znanost na način na koji je to činio Jon. Osobno u inicijativama otvorenosti u znanosti sudjelujem nekoliko desetljeća, a iako su pomaci vidljivi, nerijetko su začinjeni brojnim kompromisima, ponekad krivo usmjereni, zamućeni ili nedovoljno odlučni. Razmatrajući učinke svih uloženih napora, ponekad mi se činilo da tapkamo u mjestu i da se suštinske promjene u znanstvenoj komunikaciji ne dešavaju uopće ili se dešavaju jako sporo. Beskompromisan i odlučan kakav je bio Jon je na najbolji način artikulirao prisutne izazove i rješenja, pratio me u vlastitim propitivanjima, dijelio samnom dvojbe, uvijek iznalazeći pozitivne opcije. Tijekom naših dugih razgovora nastojali smo predvidjeti moguće ishode pojedinih inicijativa, istovremeno realno sagledavajući moguće prepreke i njihov utjecaj.
Doktorat iz područja paleontologije stekao je na Imperial College London, Department of Earth Science and Engineering, a proučavao je evoluciju dinosaura, krokodila i drugih životinja, sustavno potičući promjene u znanstvenoj komunikaciji. Tako je osnovao otvorenu izdavačku platfomu paleorXiv. Dvije je godine bio komunikacijski direktor pri ScienceOpen. Aktivno je sudjelovao u uređivanju brojnih časopisa, kao što su PLOS Paleo Community, Geoscience Communication, Journal of Evidence-Based Healthcare i dr. Vodio je kampanju protiv privatizacije znanja pri Education International, vodio je stvaranje Strategije otvorene znanosti, bio ambasador ASAPbio i Centra za otvorenu znanost, savjetnik u Figshare, Guaana i ScienceMatters, mentor unutar Mozilla Open Leaders i suvoditelj berlinskih Open Science meetup-a. Član je Global Young Academy i nezavisni istraživač pri IGDORE. Autor je više desetaka radova (https://orcid.org/0000-0001-7794-0218), a objavljuje i knjige za djecu o dinosaurima (Excavate! Dinosaurs: Paper Toy Paleontology)! Aktivan je i nadasve zanimljiv pisac na drušvenim mrežama (Facebook i Twitter) kao @protohedgehog i blogger (http://fossilsandshit.com/).
Jon je nerijetko u svojim izlaganjima kao srž problema isticao velike izdavače i nemogućnost značajnijih promjena u okolišu u kojem „razvoj“ diktiraju njihovi profiti. Iako uvijek birajući riječi, jasno je i neuvijeno iznosio stavove koje su mnogi dijelili, ali ih nisu imali hrabrosti izreći. S velikim je entuzijazmom osnovao i gradio OpenScience MOOC (Massive Online Open Community) promovirajući vrijednosti otvorene znanosti, okupljajući zajednicu otvorenih praksi i podučavajući nove generacije istraživača otvorenih praksi.
Jona ću uvjek pamtiti kao srdačnu i vedru osobu, uvijek raspoloženu za šalu, pa i kada se radilo o vrlo ozbiljnim temama. Ono što ga je najviše razlikovalo od drugih bio je potpuni izostanak ega, nesebičnost i spremnost da svaki svoj doprinos podijeli sa zajednicom i hrabrost da bude svoj. Posljednje Jonovo razdoblje obilježio je nezapamćen medijski progon, nakon čega se uglavnom povukao, radeći na sebi i svom osobnom razvoju. Moja zadnja suradnja s Jonom bila je vezana uz višeautorski rad „A tale of two opens: Intersections between Free and Open Source Software and Open Scholarship“ u kojem se propituju sličnosti i razlike između zajednica otvorenog kôda i otvorene znanosti te predlažu koraci koji će dovesti do značajnog napretka unutar obje zajednice.
Jonovim odlaskom zajednica otvorene znanosti izgubila je svog najgorljivijeg, najnesebičnijeg i najhrabrijeg zagovaratelja. Ja sam izgubila dragog prijatelja, čiju ću uspomenu zadržati zauvijek negdje duboko u sebi.
___
Ako dio vas poželi upoznati Jona i saznati čime se bavio, njegov blog je divno mjesto za saznati pametnu stvar začinjenu revoltom i inatom za promjenom svih velikih i malih sustava radi kojih je nešto nepravedno.
Kada napravite kod kuće sve za posao, sredite e-školu, naručite dostavu povrća, nahranite ukućane, dezinficirate sve kvake u stanu, uspavate djecu, prošetate psa, pograbljate nered u svim sobama, poslušate sve vijesti i izbezumite se još jednom prije spavanja... stropoštajte se konačno na kauč i malo opustite uz nešto sadržaja s interneta koje smo probrali za vas! (Možete... A i ne morate... Možete si samo natočiti čašu vina i zadrijemati... :-D )
Pristup zbirkama više od 2000 svjetski muzeja i arhiva: Arts and Culture Google
Neki muzeji odabrani su u ovom članku: https://www.boredpanda.com/famous-museums-offering-virtual-tours/
Projekt NI4OS-Europe (National Initiatives for Open Science in Europe) je projekt u sklopu Obzor 2020 (Horizon 2020) programa Europske unije, a dio je aktivnosti na uspostavi Europskog oblaka za otvorenu znanost (engl. European Open Science Cloud, EOSC). U projektu sudjeluju 22 partnera iz 15 zemalja. Hrvatski partneri u projektu su Institut Ruđer Bošković i SRCE.
Ciljevi projekta su:
U sklopu projekta održano je nekoliko webinara objavljen je prvi broj Novosti. Dosadašnja postignuća projekta prikazani su u rezultatima (deliverable) koja su mrežno dostupna. Djelatnici Centra za znanstvene informacije radili su na D4.1 Inicijative za podršku ORDM i FAIR načelima (Incentives for supporting ORDM and FAIR) a dokument je pohranjen i dostupan putem repozitorija ZENODO.
Incentives for supporting ORDM and FAIR/ Bojan Macan; Jadranka Stojanovski; Alen Vodopijevec
Podsjećamo vas da je u tijeku Javni poziv za financiranje popravaka, održavanja i nadogradnje opreme za znanstvena istraživanja upisane u bazu podataka „Šestar" u 2020. godini koji je objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Rok za podnošenje prijava je produžen do 30. travnja 2020.
Baza podataka instrumenata za znanstvena istraživanja – Šestar je sastavni dio e-infrastrukture u sustavu znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske. Osmišljen je i napravljen na Institutu Ruđer Bošković 2006. godine uz inicijalnu podršku tadašnjeg Ministarstva znanosti i obrazovanja, a IRB nastavlja samostalno s njegovim razvojem i održavanjem. Cilj Šestara je povećati transparentnost informacija o postojanju i dostupnosti instrumenata za znanstvena istraživanja na hrvatskim javnim ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, što će omogućiti unapređenje njihovog korištenja, potaknuti suradnju među znanstvenim ustanovama, istraživačima, ali i suradnju između znanosti i gospodarstva. Transparentnost tih informacija omogućuje i kvalitetnije planiranje nabavke nove znanstvene opreme na hrvatskim javnim ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, kao i financiranje održavanja postojeće. Nove zapise o instrumentima u Šestar unose sami znanstvenici zaduženi za taj instrument prijavom u sustav osobnim AAI@EduHr korisničkim podacima, a matična ustanova na kojoj je instrument smješten je zadužena za potpunost i točnost upisanih podataka. U tu svrhu matična ustanova imenuje administratore pri ustanovi koji imaju ovlasti uređivanja svih zapisa pridruženih toj ustanovi, dok vršnu administraciju i održavanje sustava provode administratori pri IRB-u.
Više informacija o uvjetima korištenja i administriranja Šestara možete pronaći ovdje.
Brojni izdavači omogućili su slobodan pristup sadržajima na temu COVID-19. Za pristup nije potrebna nikakva autentikacija. Evo popisa poveznica na izvore preuzetih s mrežne stranice Portal elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu NSK:
Clarivate Analytics – https://clarivate.com/coronavirus-resources/
Elsevier – https://www.elsevier.com/connect/coronavirus-information-center
U bazi ScienceDirect slobodno je dostupan sadržaj pod tagom “coronavirus”
Emerald – https://www.emeraldgrouppublishing.com/promo/coronavirus.htm
IOPscience extra – https://ioppublishing.org/news/coronavirus-covid-19-faqs/
OVID – http://tools.ovid.com/coronavirus/
Oxford Academic – https://academic.oup.com/journals/pages/coronavirus
SAGE Publishing – https://uk.sagepub.com/en-gb/eur/press/access-coronavirus-covid-19-articles-from-sage-publishing
Science Journals – https://www.sciencemag.org/coronavirus-research-commentary-and-news?IntCmp=coronavirussiderail-128
SpringerNature – https://www.springernature.com/gp/researchers/campaigns/coronavirus
Taylor & Francis – https://newsroom.taylorandfrancisgroup.com/coronavirus-reading-list/
Wiley – https://novel-coronavirus.onlinelibrary.wiley.com/
Poštovani,
u skladu s Odlukom ravnatelja IRB-a od 19.3.2020. o posebnoj organizaciji rada na Institutu u cilju sprečavanja širenja bolesti COVID-19, obavještavamo vas da su čitaonice Centra za znanstvene informacije IRB-a do daljnjega zatvorene za korisnike.
Rad djelatnika Centra je organiziran od kuće, no većina naših usluga će vam i dalje biti dostupna.
Možete nas kontaktirati putem naših informacijskih sustava koje i dalje nastavljamo održavati, putem neke od naših mailing lista i/ili osobno pojedinog djelatnika na njegovu adresu e-pošte.
Kontakt e-mail adrese za pojedine usluge su:
Pojedinačni kontakti djelatnika Centra navedeni su na: http://lib.irb.hr/web/hr/o-knjiznici/djelatnici.html
Srdačan pozdrav,
Vaš Centar za znanstvene informacije
Udaljeni pristup putem Shibboleth prijave (AAI identiteta) omogućen je za sljedeće baze podataka:
Nacionalna licenca:
EBSCOhost: CAB Abstracts, CINAHL with Full Text, Inspec, MathSciNet, PsycARTICLES, PsycINFO
Cambridge Journals
Ovid: Evidence-Based Medicine Reviews (EBMR)
IEEE/IE Electronic Library (IEL) / MIT Press eBooks
IOPscience extra
JSTOR
Scopus
SpringerNature Journals Complete Collection
Web of Science Core Collection, Web of Science Citation Connection and Journal & Highly Cited Data
Odabirom opcije Proxy na glavnom izborniku Portala e-izvori i nakon unosa svojih AAI korisničkih podataka, ponudit će Vam se popis baza podataka i zbirki e-časopisa u nacionalnoj licenci koje su dostupne putem proxy servera. (http://ezproxy.nsk.hr/menu)
Udaljeni pristup putem proxy servera na Portalu e-izvori i putem AAI identiteta do daljnjega neće biti moguć korisnicima koji se trenutačno nalaze u inozemstvu.
Dodatne informacije:
http://baze.nsk.hr/ogranicen-pristup-sredisnjim-sustavima-…/
Otvoren je probni pristup na bazu podataka Global Infectious Diseases and Epidemiology Online Network (GIDEON).
Baza podataka sadrži podatke o svim zaraznim bolestima u svakoj zemlji. Svakodnevno ažuriranje podataka o najnovijim epidemijama ovu bazu čini iznimno korisnim alatom za pomoć pri dijagnosticiranju bolesti, identifikaciji organizama i liječenju.
Probni pristup bit će dostupan do 17. svibnja 2020.
Za izradu Google Scholar autorovog profila prvo je potrebno otvoriti Google korisnički račun. Zatim je na početnoj stranici Google Scholar-a, potrebno kliknuti na My citations, gdje se uz potvrdu korisničkog imena, treba unijeti ustanovu i službenu elektroničku poštu putem koje korisnik dobiva poveznicu za potvrdu svog profila. Ako su radovi upisani u Crosbi bibliografiju, oni će automatski biti pridruženi autorovom profilu. Potencijalni ponuđeni članci mogu se dodavati uz pomoć opcije Add article groups, Add articles, a mogu se i ručno upisivati - add articles manually. Radovi koji nisu ponuđeni mogu se pretražiti po naslovu. Kako bi autorov profil bio vidljiv kada se Google Scholar pretražuje po autoru, potrebno je u edit profile odabrati opciju make my profile public. I na kraju, ID autora nalazi se na kraju URL adrese autorovog profila (npr. https://scholar.google.com/citations?user=Ox6ICx8AAAAJ&hl=en), te će ga autori uskoro kao identifikator moći dodati u svoj profil u Crosbi bibliografiji.
AnyStyle je jednostavan alat koji pomaže bibliografiju iz Word dokumenta, ili čak iz Pdf-a, konvertirati u format (BibTex) prikladan za pohranu referencija u Zotero.
Bibliografiju je dovoljno kopirati i zalijepiti u prozor za konverziju te referencije pohraniti direktno u Zotero.
Za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu otvoren je pristup na više od 1400 naslova (područje društvenih i humanističkih znanosti, prirodnih i tehničkih znanosti te medicine) iz zbirke časopisa Wiley Online Library.
Dostupan je sadržaj od 1997. do 2020., a hrvatska akademska i znanstvena zajednica zadržava trajno pravo pristupa na sadržaj iz 2020. godine.
Trajanje licence: siječanj 2020-siječanj 2021.
U okviru pretplate na časopise Cambridge University Press u 2020. godini je sklopljen Read & Publish ugovor koji omogućava hrvatskoj akademskoj i znanstvenoj zajednici objavljivanje neograničenog broja radova u otvorenom pristupu bez dodatnih troškova objave (APC – Article Processing Charge).
Ova mogućnost odnosi se na autore za korespondenciju kojima su matične ustanove uključene u pretplatu na Cambridge University Press (popis ustanova)
Popis časopisa u kojima je moguće objaviti u otvorenom pristupu
Ovi uvjeti se odnose na radove prihvaćne za objavu od i nakon 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine.
Autori za korespondenciju povezani s ustanovom koja je uključena u ovu pretplatu identificirat će se na temelju svojih službenih e-mail domena navedenih na ovom popisu. Na popisu su i kontakt osobe za svaku ustanovu koje će putem aplikacije Rightslink moći pratiti podatke o autorima s njihovih ustanova i radovima koji su predani za objavu.
Detaljne upute procesa objave radova u otvorenom pristupu za autore OVDJE.
Za dodatna pitanja obratite su u Centar za znanstvene informacije
Obaviještavamo vas da je za danas, 10. veljače 2020., u razdoblju između 18 i 20 sati planirana veća nadogradnja Hrvatske znanstvene bibliografije - CROSBI te u tom periodu neće biti moguć pristup unosu podataka, administraciji, kao niti pokretanje izvještaja.
Zahvaljujemo na razmijevanju!
U srijedu, 12.2.2020. će se u 15:00 u predavaonici 3. krila održati 146. kolokvij Centra za znanstvene informacije:
Nenad Raos
MALA ŠKOLA PISANJA (ZA ZNANSTVENIKE I POPULARIZATORE)
- predstavljanje knjige -
Pod dojmom rukopisa znanstveno-popularnih članaka koji su pristizali u Prirodu, a koje je Nenad Raos kao urednik trebao uređivati i dorađivati, nastala je ova mala knjiga. Sastoji se od 39 kratkih, više-manje nezavisnih poglavlja, od kojih se 30 bave općim zahtjevima dobrog pisanja, dok devet daju primjere loših rečenica – uz podrobnu analizu. A iza svega stoji savjet: kada pišeš, misli što pišeš te kome i zašto pišeš!
O knjizi će, uz autora, govoriti i recenzenti Tomislav Portada (Institut Ruđer Bošković) i Tihomir Marjanac (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb).
Detaljnije na: http://lib.irb.hr/web/hr/edukacija/kolokviji.html
Kako bi identifikacija autora bila jednostavnija različite baze uspostavljaju različite osobne identifikatore, a jedan od njih je i ResearcherID kojeg je prvi puta 2008. godine predstavio Thomson Reuters. Identifikator je putem baze ResearcherID.com bio povezan s bazom Web of Scence i nakon što ju je preuzeo Clarivate Analytics.
Od travnja 2019. godine ResearcherID seli na vanjsku platformu Publons koja nudi dodatne mogućnosti poput praćenja publikacija i njihovih citata, a osim praćenja radova i utjecaja autora omogućuje i evidentiranje i praćenje recenzija i uredničkih zapisa. Autori/urednici putem platforme Publons mogu iskazati interes za uređivanjem određenih časopisa koji su kao vanjski partneri integrirani u platformu.
5. veljače u predavaonici 1 Krila (Ivan Supek), od 10:30 dr. sc. Tetiana Khristova održat će prezentaciju SciFinder-n baze.
ZoteroBib je besplatni alat koji omogućava trenutno stvaranje bibliografije bez prethodnog otvaranja korisničkog računa i instalacije programa.
Dostupno je oko 9000 različitih stilova citiranja.
Bibliografija je spremljena u lokalnom pregledniku (browser) i može se i kasnije koristiti po zatvaranju stranice preglednika.
Bibliografija se može preuzeti u više formata (HTML, RTF, RIS, BibTex), a može se pohraniti i u Zotero program. Također se može generirati poveznica koja je aktivna 6 mjeseci, ako se bibliografija želi podijeliti.
Kako bi se dodala bibliografska jedinica u polje Cite je potrebno unijeti URL adresu, ISBN, DOI, PMID, arXiv ID ili naslov i podaci će se automatski generirati. Uz svaku bibliografsku jedinicu može se kliknuti ikona za generiranje citata koji se može dodati u word dokument.
ZoteroBib je dobar za kratkotrajne projekte i bibliografije na brzinu, dok se za dugotrajnije projekte i stvaranje opsežnije zbirke znanstvene literature, pohranu cjelovitih tekstora i suradnju s kolegama preporuča Zotero program
Moguća primjena: primjerice potrebna Vam je potpuna referenca koju želite dodati u određenom citatnom stilu u zaglavlje svog posprint rada kojeg želite pohraniti u institucijskom repozitoriju
U četvrtak, 30. siječnja 2020. u računalnoj predavaonici u Knjižnici V. krila u 13h sati održat će se Kratki Edukacijski Knjižnični Seminar – KEKS pod naslovom Pospremi reference! - Mendeley za početnike.
Mendeley je besplatni bibliografski alat/platforma (reference management software) za organizaciju i upravljanje referencama. Omogućuje pronalaženje, pohranu i organiziranje referenci, uređivanje i rad na pohranjenim dokumentima, automatsko citiranje i izradu bibliografije pri pisanju znanstvenih radova, grupni rad i povezivanje sa znanstvenom zajednicom korisnika Mendeleya.
Polaznici KEKS-a kroz praktičan rad upoznat će se s:
- osnovnim informacijama o Mendeleyu
- otvaranjem korisničkog profila i instalacijom programa
- radom s referencama u Mendeley Desktopu
- osnovnim koracima citiranja i izrade bibliografije
Radionica je namijenjena djelatnicima IRB-a.
Predviđeno trajanje radionice je : 1 sat
Predavačica: Marina Mayer, Centar za znanstvene informacije
Konačna lista e-izvora koji će biti dostupni u nacionalnoj licenci u 2020. godini:
Poveznica za pristup portalu elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu
1. Annual Reviews
2. APS Journals
3. CAB Abstracts
4. Cambridge Journals Online
5. Econlit
6. Emerald eJournals Premier
7. Evidence Based Medicine Reviews (EBMR)
8. HeinOnline: Heinonline Academic Core, Foreign and International Law Resources Database (FILRD), Kluwer Law International Journal Library, Index to Foreign Legal Periodicals (IFLP)
9. IEEE/IET Electronic Library (IEL)
10. INSPEC
11. IOPscience extra
12. JSTOR: Arts & Sciences I – XV
13. Karger eJournal Collection
14. MathSciNet
15. Oxford Journals – Humanities and Social Sciences, Science Technology and Medicine
16. PsycINFO
17. RSC Gold
18. SAGE Journals – Humanities and Social Sciences; Science, Technology and Medicine
19. Science Journals
20. Scopus
21. SpringerNature Journals Complete Collection
22. Taylor & Francis Journal Collection: Social Science & Humanities Library, Science & Technology Library and Medical Library
23. Web of Science Core Collection, Web of Science Citation Connection, Journal & Highly Cited Data
24. Wiley Standard Journals Collection: Social Sciences & Humanities; Science, Technology & Medicine
25. SciFinder
SAGE Journals i APS Journals bit će dostupni nakon završetka postupka javne nabave
Popis izvora koje IRB samostalno pretplaćuje za 2020. godinu dostupan je ovdje
U srijedu, 15.1.2020. će se u 15:00 u predavaonici 3. krila održati 145. kolokvij Centra za znanstvene informacije:
Vladimir Mesarić, Rene Lisac; HPD "Željezničar"
EKSPEDICIJA: CORDILLERA BLANCA 2019.
Na predavanju ćete saznati sve zanimljivosti o usponima hrvatskih alpinista i visokogoraca u području Cordillera Blanca, atraktivnom dijelu planinskog masiva Anda s obiljem vrhova iznad 5000 metara. Usponi su izvedeni u sklopu četverogodišnjeg projekta ''Put ekspedicionizma 2017.-2020.'' kojim HPD ''Željezničar'' želi obilježiti sedamdesetogodišnjicu svojeg postojanja.
![]() |
|
![]() |
|