U srijedu, 28.3.2018. će se u 15:00 u predavaonici 3. krila održati 136. kolokvij Centra za znanstvene informacije:

Marija Luić, Institut Ruđer Bošković:
OD HIMALAJE DO GANGESA

U Nepalu smo posjetili tri kraljevska grada: Kathmandu, Patan i Bhaktapur (sva tri na UNESCO-voj listi kulturne baštine), obletjeli lokalnim avionom najviši vrh Himalaja – Mount Everest (8848 m), te odletjeli za Delhi u Indiji. U Indiji smo obišli Mandawu – do početka 20. st. bogat trgovački grad s prekrasnim kućama (havelima), ružičasti grad Jaipur s njegovom prelijepom tvrđavom Amer Fort i šarmantnim trgovačkim središtem, napušteni kraljevski grad Fatehpur Sikri, Agru s još uvijek najveličanstvenijim spomenikom ljubavi na svijetu – Taj Mahalom, glavni grad Delhi te „najindijskiji" indijski grad Varanasi smješten na obalama svete rijeke Ganges.

Na nacionalnoj razini za cijelu hrvatsku znanstvenu i akademsku zajednicu otvoren je pristup na Emerald eJournals Premier .

Emerald eJournals Premier je multidisciplinarna baza koja uključuje preko 170,000 članaka i međunarodnih istraživanja u više od 300 časopisa od kojih je više od 270 indeksirano u Web of Science i Scopusu.

Ova zbirka časopisa pokriva područja društvenih znanosti (ekonomije, obrazovanja, menadžmenta, knjižničarstva i dr.), javnog zdravstva i socijalne skrbi, kao i značajan broj časopisa iz područja tehničkih znanosti.

Popis dostupnih časopisa preuzmite ovdje.

Science online je ponovno dostupan! Pristup cjelovitim radovima dostupan je i za arhiv od 1997.g. Časopisu možete pristupiti ovdje.

U okviru nacionalne licence za hrvatsku akademsku zajednicu djelatnicima IRBa dostupan je pristup zbrici Cambridge Journals Online. Dostupno je više od 400 recenziranih znanstvenih časopisa koji pokrivaju razna znanstvena područja uključujući prirodne znanosti, biomedicinu i zdravstvo, znanosti o okolišu, biotehničke znanosti te društvene i humanističke znanosti.

Dostupni su časopisi u rasponu od 1997. – 2018. godine.

Poveznica za pristup

U slučaju poteškoća u pristupu molimo da se obratite djelatnicima CZI-a

U okviru nacionalne licence djelatnicima IRB-a otvoren je pristup za zbirku elektroničkih časopisa Taylor i Francis.

Taylor & Francis zbirka sadrži više od 2,000 naslova u okviru društvenih i humanističkih znanosti, prirodnih i tehničkih znanosti te medicine i javnog zdravstva.

Dostupni su časopisi u rasponu od 1997. – 2018. godine. Pristup traje do kraja 2018. godine

Poveznica za pristup

U slučaju poteškoća u pristupu obratite se djelatnicima CZI-a

U okviru nacionalne licence za hrvatsku akademsku zajednicu djelatnici IRB-a mogu pristupati zbirci Royal Society of Chemistry - RSC Gold

RSC Gold zbirka časopisa obuhvaća više od 40 časopisa, a pokriva područje prirodnih znanosti, prvenstveno kemije.
Omogućen je pristup i MarinLit bazi podataka koja je posvećena istraživanju morskih prirodnih proizvoda uključujući sinteze, ekološke i biološke aktivnosti. 

Dostupni su časopisi u rasponu od 2008. – 2018. godine.

Poveznica za pristup

Popis časopisa

U slučaju poteškoća u pristupu molimo da se obatite djelatnicima CZI-a

Konačna lista e-izvora koji će se pretplatiti u 2018. godini za hrvatsku akademsku zajednicu obuhvaća sljedeće: Poveznica za pristup

Napomena: djelatnici IRBa neće imat pristup svim navedenim izvorima, već samo onima uz koje stoji opaska nacionalna licenca.

1. APS Journals
2. CAB Abstracts
3. Cambridge Journals
4. EBSCO Database Package (Academic Search Complete, Business Soure Complete, SocINDEX with Full Text, CINAHL with Full Text, Master File Premier)
5. EconLit
6. Emerald eJournals Premier
7. Evidence Based Medicine Reviews (EBMR)
8. FSTA
9. GeoRef
10. HeinOnline (Academic Core, Foreign and International Law Resources Database, Kluwer Law International Journal Library, Index to Foreign Legal Periodicals)
11. INSPEC
12. IOPscience extra
13. JSTOR zbirke Arts & Sciences I – XI
14. MathSciNet
15. Project Muse Basic Research Collection
16. PsycINFO i PsycARTICLES
17. RSC Gold
18. Scopus
19. SpringerNature Journals Complete Collection
20. Taylor & Francis Subject Collections
21. WoS Core Collection, WoS Citation Connection, WoS ESCI Backfiles, JHCD

Početkom 2018. godine Elsevier je “izbacio” novu uslugu za pretraživanje podatkovnih repozitorija - Elsevier DataSearch – alat za pretraživanje podataka (data search engine) koji omogućuje pretragu različitih vrsta i formata podataka koji su pohranjeni u raznim repozitorijima, a indeksiraju se u Elsevieru. Pretražuju se Zenodo, Mendeley Data, Harvard Dataverse, ArXiv i mnogi drugi.

Kako bi se olakšalo pronalaženje važnih i korisnih podataka o pojedinom istraživanju, rezultati pretraživanja na jedinstven način prikazuju skup podataka. Korisnicima se omogućuje brzo pregledavanje i procjena podataka čak prije pregleda u repozitoriju u kojem su podaci pohranjeni. Tražilica pretražuje stvarne podatke, npr. proračunske tablice i slike, te tako pomaže korisnicima pretražiti više potencijalno zanimljivih skupova podataka. Za što točnije podudaranje upita s predmetima opisanima u istraživanju, Elsevier DataSearch indeksira i podatke o podacima (metapodatke). Korisnici također mogu pretraživati podatke prema vrsti podataka, izvoru i vrsti izvora te datumu objavljivanja.

Sve u svemu, zanimljiv alat koji će zasigurno pomoći mnogima u pronalasku potrebnih informacija. Ovaj novi alat i dalje je u fazi razvoja pa Esevier poziva da im se jave svi koji imaju podatkovni repozitorij ili kakav interesantan prijedlog i primjedbu!

Kako radi Elsevier Datasearch mo\ete pogledati ovdje.

Zašto organizatori uporno organiziraju ovaj događaj srijedom, a ne recimo vikendom još mi nije u potpunosti shvatljiv, ali evo, još jedna godina, još jedan pogled u budućnost.

Odgovor na prvo pitanje možemo naći, možda, u tome što Hrvati na već četvrtak gledaju kao na početak pripreme za vikend, a za vikend gube fokus oko svih mentalno napornih aktivnosti, želeći se odmoriti od napornog tjedna. Tko će ga znati. Koliko vidim po komentarima online, dosta ljudi se pita da li će negdje biti snimak predavanja, pa pretpostavljam da ima dosta zainteresiranih koji nisu u mogućnosti doći za vrijeme radnih sati.
No bez obzira na radni dan i ostale razloge, popunjenost je, kao što se može "iščitati" iz slike - i više nego zadovoljena. Tražilo se mjesto viška na stepenicama, u hodniku... Nekako sam dojma da je kino Europa dosegla svoj 'hosting' limit za ovaj događaj. Same brojke kažu kako je, ove godine, Bug Future Show (u nastavku BFS), posjetilo više od 1500 posjetitelja.

Nakon uvodne dobrodošlice glavnog urednika Bug-a, Miroslava Rosandića, show je krenuo.

Prvo predavanje, "5 tehnoloških trendova budućnosti" održala je, meni manje, no svijetu poznata američka tech-blog-podcaster-speaker-ica Myriam Joire.

Tehnologija kojih se dotakla jesu:

- umjetna inteligencija (AI),
- proširena stvarnost (AR),
- elektrifikacija,
- blockchain-a (tehnologije iza, sada već poznatoga, Bitcoina),
- 5G mreža

Znači, tehnologija o kojima se vani, ne samo priča, nego i radi na što bržoj implementaciji istih.

Po meni osobno najzanimljivija tehnologija, koja će izmijeniti način integriranja svih ostalih tehnologija u svakodnevne živote korisnika, jest ona 5G mreža. Niske latencije, te velike brzine prijenosa podataka donijeti će kompletan 'wireless' način interakcije sa tehnologijom u nadolazećim godinama, pri čemu mislim na manji broj kućanstava osuđenih na operatere koje nude samo žičani i nerijetko loš internet pristup, a sve više korisnika sa 5G kućnom mrežom na koju spajaju široku lepezu dostupnih tzv. pametnih uređaja. Također, nadam se da će se pojavom istih također razmišljati o sigurnosti i privatnosti korisnika, pošto je veći dio IoT-a (Internet of Things) tu danas odrađen dosta šlampavo. Samom mogućnošću još veće razmjene podataka, vidjeti će se još veći i brži napredak AI tehnologije.

Panel "Developeri - supervaluta tech industrije", donio je raspravu o manjku developera, širokom izboru poslova, porezima, prirezima i ostalim davanjima državi.

Kako Hrvatska baš i nije tehnološka zemlja, izbor radne snage je, uvelike iscrpljen. Mnoge kompanije tu pokušavaju doskočiti sa raznim edukacijama već u fazi studija, no za to je potrebno mnogo truda i energije. Neki poslodavci, poput Nanobita, idu toliko daleko da se za izbor nekih kadrova okreću čak i inozemstvu, pošto potrebna znanja i vještine nisu dostupne lokalno.

Predavanje "Uberom u budućnost", gdje je Davor Tremac, regionalni šef Ubera za regiju, pokušao prezentirati Uberovu viziju za budućnost prijevoza.

"Wow" efekt na to što je prezentirao... Analitika svake prevezene osobe, način ponašanja osoba u prometu, heat mape kretanja (pri korištenju prijevoza) ljudi unutar gradova, analiza gužvi/čepova te prijedlozi kako Uber namjerava iste riješiti, skoro uvođenje Uber Pool-a - usluge dijeljenja vozila s drugim osobama koje imaju istu ili približno istu odredišnu točku kao i vi. Najluđe od svega, koncept autonomnog letećeg prijevoznog sredstva koje bi ubuduće trebalo zamijeniti automobile. Moj prijedlog, ako namjeravate kupovati auto, go electric ili sačekajte, možda vam isti uskoro neće ni biti potreban kao što mislite :)

Nadalje, ekipa koja je bila na CES-u (Bug-ovci i ekipa MAKERbuin-a, pobjednika Bugovog Idea Knockouta) donijela nam je i ove godine pregled što se događa na najvećem svjetskom sajmu tehnologije u Las Vegasu. Za one koji još nisu čuli, MAKERbuino je DIY (do-it-yourself) igrača konzola. Uradite sami? Da, svrha konzole jest da vas i nešto naučite na putu dok ne zaigrate svoju prvu igru na njoj. Naručite ju, dobijete ju u dijelovima, sastavite i voila, možete krenuti igrati. Također, igre možete pisati i sami. Kada čujete koji je redni broj štanda dobio MAKERbuin-o, shvatite zapravo koliko je veličina CES-a. A vjerujem da je život još ljepši, kada se u svemu tome još nađete za izlagačkim štandom kao 19-togodišnjak.

Veliki trend CES-a ove godine je upravo bila STEM edukacija, a izlagača "mali milijun".Jedna zanimljivost jest da je Francuska uočila da će im se ulaganje u startupove višestruko isplatiti, te pomaže svojim startupima dobiti štand na CES-u, kao što i sufinancira put na sajam. Just sayin'. Bilo je tu još dosta predavanja (elektrifikacija svega i svačega, bolje i duže baterije, samovozeći automobili, smanjena potreba nad vlasništvom automobila, manje gužve na cestama, manje nesreća, efikasniji/brži dolazak od točke A do točke B, ne zamaranje parkingom, upravljanje glasom, 5G mreže, IoT, roboti, automatizacija, blockchain, umjetna inteligencija u poslovnom svijetu, umjetna inteligencija, inteligencija općenito), no čovjek ne može stići na sve, nažalost.

Živimo u zanimljivom dobu. A što nam dalja budućnost donosi, vidjeti ćemo, nadam se već sljedeće godine na BFS 2019, u još većem broju, na još većoj lokaciji!

Vaš Matija Kovačević :)

U srijedu, 14.2.2018. će se u 15:00 u predavaonici 3. krila održati 135. kolokvij Centra za znanstvene informacije:

Zagorka Majstorović, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Jelka Petrak, Medicinski fakultet, Zagreb
Tinka Katić, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
BIBLIOGRAFIJA RADOVA S PODRUČJA HRVATSKOGA VISOKOŠKOLSKOGA I SPECIJALNOGA KNJIŽNIČARSTVA 1950.-2015.
- predstavljanje knjige -

U izdanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu objavljena je krajem 2017. godine „Bibliografija radova s područja hrvatskoga visokoškolskoga i specijalnoga knjižničarstva 1950.-2015."

Djelatnicima IRB-a osiguran je probni pristup za časopis Proceedings of the National Academy of Science, PNAS journal.

Prostup završava 28 veljače 2018.

Poveznica za pristup

Srdacan pozdrav

U srijedu, 24.1.2018. će se u 15:00 u predavaonici 1. krila (Krilo Ivana Supeka) održati 134. kolokvij Centra za znanstvene informacije:

Tanja Rudež, Jutarnji list
Krunoslav Pisk, Institut Ruđer Bošković
Marijana Borić, HAZU
Jelena Lončarić, Školska knjiga
INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ – LJUDI I DOGAĐAJI 1950.–2000.
- predstavljanje knjige -

Knjiga „Institut Ruđer Bošković – ljudi i događaji 1950.–2000." (Školska knjiga, 2017.) predstavlja prvih 50 godina Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, najvećeg i najpoznatijeg istraživačkog institutu s područja prirodnih znanosti i njihovih primjena u Hrvatskoj, s naglaskom na početak njegovog rada i doprinos razvoju znanosti u Hrvatskoj.

Institut Ruđer Bošković pretplatio je za 2018. godinu pristup časopisima izdavača The Electrochemical Society

Poveznica za pristup

Pretplaćeni naslovi:

Institut Ruđer Bošković pretplatio je za 2018. godinu pristup časopisima izdavača American Chemical Society.

Poveznica za pristup

Pretplaćeni naslovi

Institut Ruđer Bošković pretplatio je za 2018. godinu pristup časopisima izdavača American Association for Cancer Research.

Dostupni su brojevi koji će biti objavljeni tijekom 2018.g. za ispod navedene naslove. 

Poveznica za pristup

Cancer Discovery

Cancer Epidemiology Biomarkers and Prevention

Cancer Immunology Research

Cancer Prevention Research

Cancer Research

Clinical Cancer Research

Molecular Cancer Research

Molecular Cancer Therapeutics

Svim kolegicama i kolegama knjižničarima te djelatnicima IRB-a želimo sretan Božić i svako dobro u novoj 2018. godini! Veselimo se daljnjoj uspješnoj suradnji i druženju.

Radno vrijeme Centra za znanstvene informacije IRB-a tijekom blagdana:

22.12. (petak)   9:00-17:00
27.-29.12. (srijeda-petak)   samo 1. krilo 9:00-17:00 (3. i 5. krilo bit će zatvoreno)

U nove radne pobjede punim radnim vremenom krećemo od utorka, 2.1.2018.! :-)

Institut Ruđer Bošković pretplatio je za djelatnike Instituta pristup elektroničkim časopisa izdavača American Institute of Physics (AIP).

Pristupiti se može sljedećim naslovima putem ove poveznice:

Na svečanoj sjednici Znanstvenog vijeća Instituta Ruđer Bošković (IRB) 14.12. su dodijeljene godišnje nagrade za najbolje znanstvene radove objavljene od strane zaposlenika Instituta u 2016. godini, kao i posebna priznanja za izniman doprinos u popularizaciji znanosti. Nagrade su dodijeljene u dvije kategorije: najbolji znanstveni rad objavljen od strane znanstvenika Instituta u 2016. godini koji je imao doktorat u trenutku objave rada i najbolji znanstveni rad objavljen od strane znanstvenika Instituta u 2016. godini koji nije imao doktorat u trenutku objave rada.

Svi radovi dostupni su u Institucijskom repozitoriju Fulir

Popis autora dobitnika i radova je u nastavku